Besplatna pravna pomoć

Besplatna pravna pomoć

U Federaciji Bosne i Hercegovine, zavodi za besplatnu pravnu pomoć su samostalne upravne organizacije kantona, koji osiguravaju pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom. Za osobe koji nisu u mogućnosti priuštiti pravnog zastupnika, besplatna pravna pomoć jako je značajan institut koji može biti od izrazite koristi za njihovu sigurnost u pravnom prometu.

Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti, ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama.

Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Oblici ostvarivanja besplatne pravne p

Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:

  • opće informacije o pravima i obavezama,
  • pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
  • pravne savjete,
  • pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
  • zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
  • zastupanje na sudu,
  • sačinjavanje apelacija,
  • pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) i
  • sačinjavanje podnesaka međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

Prava na opće informacije o pravima, obavezama i pomoći u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom.

Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.

Pravna pomoć pruža se bez naknade, ako zakonom nije drugačije propisano.

Postupci u kojima se pruža pravna pomoć

  • upravni postupak,
  • upravni spor,
  • prekršajni postupak,
  • parnični postupak,
  • vanparnični postupak,
  • izvršni postupak i
  • krivični postupak, u skladu sa zakonom o krivičnom postupku u FBiH.

Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:

  • postupak pred privrednim odjeljenjima nadležnih sudova,
  • postupak upisa u registar privrednih subjekata,
  • postupak registracije obrtničke djelatnosti,
  • postupak registracije udruženja ili fondacija,
  • postupak pred nadležnim poreznim organima i
  • sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

Ko može biti korisnik besplatne pravne pomoći?

Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:

  • državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
  • fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
  • lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.

Zabrana diskriminacije

Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi

Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:

  • dijete,
  • lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
  • žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
  • korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
  • uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
  • lice pod međunarodnom zaštitom,
  • član porodice šehida – poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
  • Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
  • Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

Dokazivanje statusa

Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?

  • Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
  • Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
  • Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena?

Kriterij očigledne neosnovanosti

  • Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
  • Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
  • Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti, 
  • Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:

  • zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
  • ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
  • ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
  • Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
  • Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

•O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
•Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
•Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
•Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
•Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

Kada je korisnik dužan nadoknaditi troškove postupka?

  • Kada je korisnik potpuno, ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni su mu troškovi postupka, na zahtjev Zavoda dužan je vratiti u budžet kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
  • Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika, ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno, ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
  • Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

Kada korisnik neće nadoknaditi troškove postupka?

Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

Ko su ovlašteni subjekti za pružanje pravne pomoći?

Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo i Zakona o parničnom postupku FBiH, pružaju:

  • službenici Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći,
  • advokati- članovi advokatskih komora u BiH i
  • službenici udruženja i fondacije registrovane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima

Obaveze pravnih zastupnika Zavoda

  • Pravni zastupnik poduzima sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do njegovog okončanja.
  • Pravni zastupnik je dužan čuvati kao službenu tajnu sve što je saznao, ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branioca oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog, ili prećutnog odobrenja korisnika.
  • Pravni zastupnik Zavoda je dužan informisati korisnika o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka.

Podnošenje žalbe na rad pravnih zastupnika

Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo da, u slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, podnese žalbu direktoru Zavod koji je dužan preduzeti mjere predviđene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti pravnog zastupnika.

About the author