Problem Dana Republike Srpske

Problem Dana Republike Srpske

Da li je Dan Republike Srpske kao jednog od entiteta Bosne i Hercegovine zaista neustavan? Zašto u Bosni i Hercegovini imamo problem Dana Republike Srpske?

Kao i u ostalim demokratskim državama širom svijeta i u Bosni i Hercegovini ustav je najviši pravni akt.

Za razliku od većine ostalih demokratskih država širom svijeta, u Bosni i Hercegovini je to malo komplikovanije.

Po broju ustava koji su na snazi, ova država bi trebala biti najdemokratskija na svijetu.

Uopšteno govoreći, između ostalog, ustav određuje set osnovnih pravila za funkcionisanje društva, te određuje ko ima moć da donosi odluke u ime naroda.

Ako je suditi po pretragama na Internetu kao jednom od najjednostavnijih načina da se informišete o svojim osnovnim pravima, narodi Bosne i Hercegovine nisu previše zainteresovani za odredbe Ustava, te je generalno pravna pismenost na veoma niskom nivou.

U odbranu prosječnog građanina Bosne i Hercegovine, i školovanim pravnicima je potrebno mnogo istraživanja i proučavanja kako bi se počeli snalaziti u “moru propisa”.

U skladu s tim, u Bosni i Hercegovini niko nikome ne može objasniti ništa, niti se može dogovoriti oko bilo čega. Čak ni kada su odluke Ustavnog suda u pitanju.

Govorimo o Danu Republike Srpske.

U Republici Srpskoj bi, logično, da slave, iz Federacije BiH im, za Bosnu i Hercegovinu logično, kvare slavlje…

Zakon o praznicima Republike Srpske (“Sl. glasnik RS”, br. 43/2007 i “Sl. glasnik BiH”, br. 77/2016 – rješenje US BiH) u članu 2 navodi „b) Dan Rapublike“ kao jedan od republičkih praznika, dok u članu 3 piše da je „b) prestalo da važi“.

Šta se zapravo dogodilo?

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnio je 17. januara 2013. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2.b) i člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07; u daljnjem tekstu: Zakon o praznicima).

Podnosilac zahtjeva tvrdi da je Dan Republike koji se obilježava 9. januara kao praznik uspostavila „Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“ još 1992. godine bez učešća Bošnjaka i Hrvata u svom sastavu, a što nesumnjivo ukazuje na to da su Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, ali i Ostali, odnosno drugi građani Bosne i Hercegovine drugačije tretirani u odnosu na Srbe u Republici Srpskoj.

Također se ističe i da se taj datum (9. januar) u Republici Srpskoj proslavlja kao datum isključivo vezan za srpski narod. U vezi s tim je ukazao na to da se priređuju crkvene svečanosti za proslavu tog praznika, da se tog dana slavi i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, a što sve ukazuje na oficijelnu vezu i odnos Republike Srpske prema isključivo jednoj religijskoj grupi – pravoslavcima, pri čemu su zanemarene sve druge grupe i pojedinci koji žive u Republici Srpskoj. Također, ukazano je na to da pravoslavni svećenici aktivno učestvuju u ceremoniji obilježavanja tog praznika, te da se religioznim ceremonijama dodatno daje značaj tom datumu i stavlja do znanja pripadnicima drugih naroda da to nije njihov, već samo praznik pripadnika srpskog naroda. U prilog navedenom, podnosilac zahtjeva je priložio i zvaničnu pozivnicu za obilježavanje Dana Republike 9. januara iz koje proizlazi da se ceremonija obilježavanja praznika sastoji od crkvene i svjetovne svečanosti.

Zbog svega toga, a detaljno obrazloženje možete da pročitate na ovome LINK-u, Ustavni sud donosi Rješenje broj 77/16 u kojem piše:

„Utvrđuje se da Narodna skupština Republike Srpske nije izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine. Utvrđuje se da odredba člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 43/07) prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ovog rješenja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.„

Nakon toga, u Službenom Glasniku RS objavljen je Zakon o Danu Republike Srpske broj: 113/16 od 30.12.2016.  U članu 2 Zakona piše: „(1) Na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao  Dan Republike.(2) Dan Republike se obilјežava i praznuje kao sekularni praznik.“

Devet delegata u Vijeću naroda RS iz bošnjačkog i hrvatskog naroda podnijelo je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine novi zahtjev radi osporavanja novog Zakona o Danu RS-a. “Ovlašteni podnosilac podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti novog zakona koji je donesen u Narodnoj skupštini RS-a. Međutim, Ustavni sud još nije donio odluku o tom zahtjevu. To su činjenice.” – registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

Dakle, gdje su odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske osporene, donešen je Zakon o Danu Republike Srpske.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) 19.04.2019. godine je zvanično zaprimljena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa Zakonom o Danu RS-a. U dostavljenoj odluci Ustavnog suda BiH, navedeno je da se ukida član 2, stav 1, Zakona o Danu RS-a koji glasi: “Na osnovu potvrđene volje građana RS-a, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike“, koji, prema Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, formalno, prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u “Službenom glasniku BiH“.

“Za Narodnu skupštinu RS 9. januar je istorijska činjenica ustanovljenja RS i tako će i ostati”- Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Nedeljko Čubrilović .

U Bosni i Hercegovini ne postoji problem Dana Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini svi imaju svoju istinu. To je problem Bosne i Hercegovine.


Posted

in

by