ugovor o radu

Zakon o radu: Otkaz ugovora o radu

Bez obzira na sve razlike koje narodi Bosne i Hercegovine imaju, što realne, što one koje su vještački i iz političkih razloga nametnute, nesigurnost radnog odnosa zajednička je karakteristika življenja u ovoj državi.

 

U takvim okolnostima, otkaz ugovora o radu je stvarnost sa kojom se radnici susreću, te na koju u većini slučajeva nemaju adekvatan odgovor.

 

Kada je u pitanju vrijeme na koje se ugovor o radu zaključuje, u Zakonu o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016 i 89/2018) postoje dvije opcije, te se tako ugovor o radu zaključuje na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme.

 

Zakon favorizira ugovor o radu na neodređeno vrijeme u prilog čemu govori činjenica da se ugovori o radu bez podatka o trajanju smatraju ugovorima na neodređeno vrijeme. Osim toga, ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

 

Iako je Zakon jasan, te postoje drugi propisi koji ne dozvoljavaju takvu praksu, često radnici, po nalogu poslodavca, stupaju na rad bez zaključenog ugovora o radu.

 

Bez obzira što postoje razlozi i način da se i ugovor o radu na neodređeno vrijeme raskine, svaki radnik bi želio da ima takav ugovor, zato što pruža veću sigurnost, ima različite prednosti kada je ostvarivanje drugih prava u pitanju, a i sa psihološkog aspekta i aspekta zadovoljstva radnika.

 

Ugovor o radu prestaje na jedan od slijedećih načina:

 

a.  smrću radnika;

b.  sporazumom poslodavca i radnika;

c.  kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

d.  kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

e.  danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

f.  otkazom ugovora o radu;

g.  istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

h.  ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne;

i.  ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;

j.  pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

 

Tema ovoga teksta je otkaz ugovora o radu. U skladu sa članom 96. Zakona, poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

 

a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,

b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

 

Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

 

Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a. ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

 

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku. Pisano upozorenje sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza.

 

Neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu

 

Ukoliko ste privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede, ili ste podnijeli žalbu ili tužbu, odnosno sudjelujete u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona ili nekog drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu ili ste se obratili nadležnim organima izvršne vlasti, odnosno ako ste se zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnijeli prijavu o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti, to NISU OPRAVDANI RAZLOZI ZA OTKAZ i u tom slučaju trebate tražiti zaštitu svojih prava.

 

Otkaz se daje u pisanoj formi i poslodavac ga je uvijek dužan obrazložiti.

 

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret, a na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu.

 

Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da muisplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:

 

a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu, ili

 

b. isplati radniku:

 

-naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik
ostvario da je radio;

– naknadu štete za pretrpljenu štetu;

– otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu
sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

– druge naknade na koje radnik ima pravo, u
skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete.  Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

 

O ovim, ali i drugim pitanjima vezanim za uređivanje radnog odnosa, detaljno možete pročitati u Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj:
26/16 i 89/18)

 

Odricanje od odgovornosti/Disclaimer

 

 

 

Post a Comment