Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing

Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing

Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing

Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing, ne događaju se samo u društvima u tranziciji već i u najrazvijenijim demokratskim društvima i pravnim sistemima. Razlika je u tome što se u zrelim društvima u velikom broju slučajeva takve pojave procesuiraju i adekvatno sankcionišu, dok na Balkanu veoma često nasilnici prođu nekažnjeno, a žrtve su suočene sa ozbiljnim zlostavljanjem i stigmom koje rezultira zdravstvenim i drugim problemima sa tragičnim posljedicama.

Dodatni problem je i činjenica da ni žrtve često nisu svjesne pravne kvalifikacije onoga što im se događa. Prilikom stupanja u radni odnos, svaka osoba mora znati da je poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca. Nasilje bilo koje vrste ne može biti normalno bilo gdje, a posebno ne može biti svojstveno radnom okruženju u kojem se od zaposlenika očekuje angažman i optimalna produktivnost.

 

Šta je mobing?

 

Mobing ćete prepoznati kao oblik ponašanja koji često prate uvrede na privatnom ili profesionalnom nivou od strane nadređene ili neposredno nadređene osobe, a često i od strane radnih kolega ili drugih osoba sa kojima je žrtva zbog prirode posla primorana sarađivati. Najčešće je to vrijeđanje i nazivanje pogrdnim imenima, omalovažavanje, vršenje pritiska, te poticanje drugih na omalovažavanje zaposlenog, te određivanje nemogućih zadataka, a sve u cilju dovođenja zaposlenog u stanje bespomoćnosti i bezizlaznosti, bez obzira na motiv zbog kojeg se to radi, te drugi oblici ponašanja koji dovode u pitanje ljudsko dostojanstvo i kose se sa normama profesionalnog i zakonom ili nekim drugim aktom propisanog odnosa na radnom mjestu.

Zakon o radu Federacije BiH (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016 i 89/2018) prepoznaje uznemiravanje i nasilje na radu i mobing, te poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca izričito zabranjuje uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca.

Uznemiravanje u smislu ovog Zakona  je svako neželjeno ponašanje uzrokovano diskriminacijom radnika, kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Diskriminacija može biti direktna ili indirektna.

Seksualno uznemiravanje je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

 

Diskriminacija u smislu ovog Zakona zabranjena je u odnosu na:

a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla,

b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,

c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

d. napredovanje u poslu i

e. otkazivanje ugovora o radu.

 

U slučajevima diskriminacije, radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju.

Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slučaju spora iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju već da ima svoje objektivno opravdanje.

Ako sud utvrdi da je tužba osnovana poslodavac je dužan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraćena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom.

U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.

Uznemiravanje i nasilje na poslu i mobing balkanska su svakodnevnica. Nemojte dozvoliti da budete žrtva i koristite prava koja vam garantuju propisi zemlje u kojoj živite. Ukoliko niste u mogućnosti da se sami zaštitite, obratite se pravnom stručnjaku i advokatu.

 

 

No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.

pravni blog fb facebook

Pomozite nam u misiji da građani razmišljaju pravo!

%d blogeri kao ovaj: