Tag: pravosnažna presuda

  • No body, no crime?

    No body, no crime?

    Sudska odluka kojom je potvrđena prvostepena presuda protiv optuženog iz Lukavca, kojom mu je izrečena kazna zatvora od 20 godina za ubistvo iz člana 166. stav 1. Krivičnog zakona FBiH, ponovo je ušla u fokus javnosti jer govorimo o krivičnom postupku bez pronađenog tijela žrtve. Popularna izreka „no body, no crime“ često se koristi u medijima i u narodu kao da je pravilo. U prevodu, ako nema leša, nema ni krivičnog djela. To je mit. U stvarnosti to znači da odsustvo tijela značajno otežava dokazivanje smrti i krivičnog djela, ali ne isključuje ga automatski.

    Sadržaj članka:

    Slučaj u Bosni i Hercegovini

    Krajem jula 2023. u naselju Tumare kod Lukavca, oštećena je devetdesetogodišnja J. Đ., a optuženi je navodno ušao u kuću, zadao povrede koje su dovele do krvarenja i smrti, pa je tijelo zatim premješteno i sakriveno. Tijelo do danas nije pronađeno.

    Kako bi izgledao svijet bez zakona?

    Ove bitne okolnosti su javno objavljene u medijskim izvještajima.

    Pravno pitanje koje se postavlja jeste: može li se neko osuditi za ubistvo ako nije pronađeno tijelo?

    Odgovor u teoriji je jasan, može, ali samo pod veoma strogim uslovima. Krivično procesno pravo FBiH priznaje slobodnu ocjenu dokaza sudova. Sud nije vezan za jedan dokazni element, ali postupak ne smije rezultirati osudom ako ostane razumna sumnja.

    Drugim riječima, odsustvo tijela nije pravna prepreka samo po sebi, ali povećava teret za tužilaštvo da izgradi koherentan, zatvoren lanac indicija.

    Tok predmeta

    Šta se u praksi desilo u ovom predmetu? Iz saopćenja i medijskih izvještaja jasno je da su istragu vodili Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona i policijski organi, uz angažman forenzičkih timova Federalne uprave policije i Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Ministarstva sigurnosti BiH.

    Prema dostupnim izvorima, pred sudom je izveden „čvrst i međusobno povezan lanac dokaza“: materijalni tragovi, forenzički nalazi i svjedočenja koja su, po ocjeni suda, isključila razumnu sumnju u pogledu da li je do smrti došlo i ko je za to odgovoran. To je srž razloga zašto je sud mogao potvrditi prvostepenu odluku uprkos nepostojanju leša.

    Snimak sa društvenih mreža kao dokaz na sudu

    Međutim, određena pitanja treba postaviti: koji su konkretniji forenzički nalazi povezali optuženog sa smrću? Postoje li alternativni načini na koje bi se događaj mogao tumačiti? Jesu li izvedeni nalazi temeljeni na zakonito prikupljenim dokazima, i jesu li svi vještački nalazi imali dovoljno metodološko utemeljenje?

    Sudske osuđujuće presude bez tijela obično počivaju na kombinaciji DNK tragova, tragova krvi, digitalnih tragova (lokacija mobitela, snimci), vještačenja koja isključuju nesretne okolnosti i slučajnost i svjedočenja koja međusobno nisu u nesaglasnosti. Izvještaji o ovom predmetu ukazuju na upravo takvu kombinaciju, ali dok nam obrazloženje presude ne bude dostupno, neke pojedinosti moraju sačekati na analizu.

    Značaj presude u slučaju kada nema tijela

    Pravni i društveni učinak ove presude je dvostruk.

    S jedne strane, predstavlja snažnu poruku da savremena forenzika i pažljivo prikupljeni indirektni dokazi mogu nadomjestiti odsustvo direktnog fizičkog dokaza, što olakšava procesuiranje teških djela čiji tragovi mogu biti uklonjeni.

    Razlika između materijalne i nematerijalne štete

    S druge strane, takve presude povećavaju odgovornost sudova i tužilaštava da u obrazloženju transparentno pokažu kako su isključene sve razumne alternative i kako je dostignut visok stepen uvjerenja suda.

    Za pravnike i praktičare ovo je podsjetnik na važnost suštine nad formom. Tražiti tijelo nije šablon za uspjeh istrage, ali bez pouzdanih indicija istraga je osuđena na neuspjeh.

    Kako i kome prijaviti zlostavljanje životinja

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Povreda autorskog prava na Instagramu

    Povreda autorskog prava na Instagramu

    Za sve one koji misle da je dijeljenje fotografija i drugih tuđih sadržaja na društvenim mrežama bez dozvole bezopasno, te da ne snose nikakvu odgovornost samo zato što sve izgleda tako apstraktno, slučaj koji smo analizirali jasno poručuje da to nije tako. Povreda autorskog prava na Instagramu dešava se svakodnevno, a činjenica da još uvijek nije pokrenut veliki broj parnica tim povodom, ne znači da uskoro neće biti, te da se tuđi sadržaj može tek tako iskorištavati.

    Presudu koja je javno objavljena, možete da pronađete na stranici Vrhovnog suda Republike Srbije. Mi ćemo za potrebe našeg članka promijeniti imena stranaka.

    Sadržaj članka:

    Presuda Vrhovnog suda Republike Srbije

    U presudi broj Rev 28187/2023, donesenoj dana 18.09.2024. godine u Beogradu, Vrhovni sud Republike Srbije razmatrao je važnu temu: zaštitu autorskih prava na društvenim mrežama. Ovoga puta na Instagramu. U ovom slučaju, tužilac A, kojeg zastupa advokat Marija Milojković, tužio je Udruženje građana „B“. To Udruženje je na svom Instagram profilu neovlašteno objavilo fotografiju Bešenovačkog jezera, bez prethodne saglasnosti autora.

    Ova presuda je zanimljiv primjer kako se u praksi štite autorska prava na društvenim mrežama, posebno na Instagramu. Tu se često dijele tuđi sadržaji, a mnogi korisnici vjeruju da je takvo ponašanje bezopasno. Čini se da se dijeljenje fotografija ili sadržaja sa tuđih profila bez dozvole smatra bezazlenim i da to niko ne prati. Mnogi misle da se autorska prava ne primenjuju na internetu. Međutim, upravo ovakvi slučajevi pokazuju da autorska prava na društvenim mrežama mogu biti prekršena i da postoji mogućnost da neko bude tužen za to.

    Vrhovni sud u ovom slučaju potvrdio je odgovornost Udruženja „B“ za povredu autorskih prava i naložio im naknadu štete.

    Autorska prava moraju se poštovati čak i u digitalnom okruženju, jer neovlašteno korištenje sadržaja može dovesti do pravnih posljedica.

    Pozadina slučaja

    Tužilac A autor je fotografije Bešenovačkog jezera koju je 2019. godine snimio koristeći dron. Ova fotografija je postavljena na Instagram profil „C“, čiji je administrator imao pravo da koristi i dijeli fotografije. On je dobio izričitu dozvolu od autora. Iako je ovaj profil djelovao u skladu sa pravilima, prava autora nisu poštovana kada je ista fotografija bez dozvole objavljena na drugom Instagram profilu. Profilu Udruženja građana „B“.

    U decembru 2020. godine, Udruženje „B“ je, bez ikakve saglasnosti autora, postavilo fotografiju Bešenovačkog jezera na svoj Instagram profil. Ova fotografija nije bila označena kao autorsko djelo, niti je bilo naglašeno ime autora. Također, nije izvršeno plaćanje autorske naknade, što je dovelo do ozbiljne povrede moralnih i imovinskih prava tužioca.

    Povreda moralnih prava ogleda se u činjenici da je autoru uskraćeno priznanje njegovog stvaralaštva i prava na atribuciju. Pored toga, povreda imovinskih prava nastala je jer tuženi nisu platili naknadu za korištenje djela. S druge strane, stav je suda da su oni profitirali od njegove upotrebe u okviru svojih promotivnih aktivnosti. Ova radnja tuženog uzrokovala je direktnu štetu i narušila autorov interes u vezi sa kontrolom i ostvarivanjem koristi od svog autorskog djela.

    Ovaj slučaj ukazuje na sve veću potrebu za obrazovanjem korisnika društvenih mreža o pravilima dijeljenja sadržaja i korištenja tuđih radova.

    Presuda Višeg suda

    Viši sud u Beogradu je 28. februara 2023. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Udruženje “B” povrijedilo autorska prava tužioca A.

    U ovom slučaju, sud je naglasio da je tuženi objavio fotografiju Bešenovačkog jezera bez prethodne saglasnosti autora, kao i bez označavanja imena autora. To predstavlja jasnu povredu moralnih i imovinskih autorskih prava.

    Tuženi je obavezan da plati iznos od 15.000 dinara (oko 130 Eur) na ime nematerijalne štete, zbog povrede ugleda i časti autora, kao i zakonsku zateznu kamatu. Kamata počinje teći od dana kada je presuda postala pravosnažna. Pored toga, sud je naložio da Udruženje “B” plati 35.000 dinara (oko 300 Eura) na ime materijalne štete, jer je koristilo fotografiju bez plaćanja odgovarajuće autorske naknade.

    Presuda Apelacionog suda

    Apelacioni sud u Beogradu je 21. juna 2023. godine potvrdio presudu Višeg suda, odbivši žalbu tuženog, Udruženja “B”. Ovaj sud je detaljno razmotrio sve argumente izložene u žalbi tuženog. Međutim, sud je zaključio da je prvostepena presuda donijeta u skladu sa zakonima i pravilnicima, te da je pravilno primjenjena u vezi sa odgovornošću za povredu autorskih prava.

    Sud je istakao da je objavljivanje fotografije bez dozvole autora i bez označavanja njegovog imena nezakonito. Takvo ponašanje nanosi štetu kako autoru, tako i autoritetu njegovog rada.

    Također, Apelacioni sud je naložio da tuženi objavi uvod i izreku presude na svom Instagram profilu. Time je omogućeno da javnost bude informisana o ovom slučaju, kao i o obavezama tuženog u vezi sa zaštitom autorskih prava. Tuženi je to i učinio.

    Revizija tuženog

    Tuženi, Udruženje “B”, je podnijelo reviziju Vrhovnom sudu navodeći da je došlo do povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pogrešne primene materijalnog prava.

    U svojoj reviziji, tuženi je tvrdio da je postupak vođen na neadekvatan način i da nisu pravilno razmotreni svi relevantni dokazi i okolnosti slučaja.

    Međutim, Vrhovni sud je 18. septembra 2024. godine, u svom konačnom stavu, odbio reviziju kao neosnovanu. Sud je zaključio da nije došlo do povrede parničnog postupka, niti je bilo osnova za tvrdnje tuženog o pogrešnom utvrđivanju činjeničnog stanja.

    Kao rezultat, potvrđeno je da je Udruženje “B” odgovorno za povredu autorskih prava, kao i za obavezu plaćanja štete tužiocu.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.