Tag: zakon o upravnom postupku

  • Kako pravilno podnijeti zahtjev organima uprave

    Kako pravilno podnijeti zahtjev organima uprave

    Podnošenje zahtjeva organima uprave često zvuči komplikovano, ali u stvarnosti nije tako. Međutim, potrebno je razumjeti osnovne korake i pravila iz Zakona o upravnom postupku. Taj zakon je osnova na kojoj počiva cijeli postupak, a poznavajući ga, možete izbjeći nepotrebne greške i frustraciju. Ako razumijete propise, znaćete kako pravilno podnijeti zahtjev organima uprave.

    Odredite koji organ je nadležan

    Svaki zahtjev mora biti upućen organu koji je nadležan za određeno pitanje. Nadležnost je ovlaštenje organa da rješava, donosi odluke, te da postupa u određenim situacijama, tako da ne može bilo koji organ rješavati bilo koje pitanje.

    Poznavanje nadležnosti nije samo formalnost, već ključ za brz i efikasan odgovor. Nenadležan organ će vaš zahtjev dostaviti nadležnom organu u zakonom predviđenim situacijama, međutim, sve to oduzima vrijeme. Nije rijetkost ni da se zahtjev “zagubi”. Većina nas je imala priliku da to iskusi.

    Nadležnost se utvrđuje prema prirodi zahtjeva i propisima koji uređuju djelokrug pojedinih organa.

    Ako niste sigurni kome se obratiti, najbolje je prvo se raspitati ili provjeriti službene web stranice organa za koje smatrate da bi mogli biti nadležni. Nepravilno upućen zahtjev može biti odbačen ili se postupanje po njemu može odgađati.

    Pripremite zahtjev pažljivo i jasno

    Zahtjev treba da sadrži sve bitne podatke: ime podnosioca, tačan opis zahtjeva, i dokumente koji su potrebni za ispravno rješavanje određenog pravnog pitanja.

    Ne treba koristiti komplikovane izraze, pogotovo ako niste stručni u određenoj oblasti, niti duge tekstove koji nisu potkrijepljeni dokazima. Zakon nalaže da organi uprave donose odluke na osnovu činjenica i dokaza koje im dostavite, zato su jasnoća i potpuna dokumentacija ključni.

    Ako ste u dilemi, pitajte nadležni organ šta je potrebno. To je zahtjev koji ne mogu da vam odbiju, pogotovo zato što su dužni pružiti pomoć neukoj stranci.

    Podnošenje zahtjeva, gdje i kako?

    Zahtjev se može podnijeti lično, putem pošte i elektronski. Zahtjev se može podnijeti i putem punomoćnika.

    Svaki od ovih načina ima svoje prednosti. Lično podnošenje omogućava da odmah dobijete potvrdu o prijemu, što je važno kao dokaz da ste zahtjev predali na vrijeme.

    Poštom treba poslati preporučeno i sa povratnicom, dok elektronsko podnošenje pruža brzinu i praktičnost, ali je nužno da provjerite da li organ zaista prihvata zahtjeve online i da li imate dokaz o podnošenju. Bez obzira što su dužni prihvatiti online zahtjeve.

    Rokovi i šta očekivati

    Kad se postupak pokreće povodom zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti ako je to u interesu stranke, a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne može donijeti rješenje bez odgode (rješavanje prethodnog pitanja i dr.), nadležni organ je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci što prije, a najkasnije u roku od 30 dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.

    U ostalim slučajevima kad se postupak pokreće povodom zahtjeva stranke, odnosno po službenoj dužnosti, ako je to u interesu stranke, nadležni organ je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije određen kraći rok.

    Ako nadležni organ protiv čijeg je rješenja dopuštena žalba ne donese rješenje i ne dostavi ga stranci u prethodnim rokovima, stranka ima pravo izjaviti žalbu nadležnom organu, kao da je njen zahtjev odbijen.

    Kad se u postupku radi o slučajevima gdje organ može odlučiti po skraćenom postupku, nadležni organ je dužan rješenje po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

    Šta ako ne dobijete odgovor?

    Najbeskorisnija stvar koju možete da uradite je da beskonačno čekate. Određena povratna informacija mora postojati.

    Ako organ ne odgovori u zakonom propisanim rokovima, prvo ih direktno kontaktirajte. Ukoliko ni nakon toga nema pomaka, podnesite žalbu, obratite se višem organu ili Ombudsmanu za ljudska prava.

    Svakako savjetujemo da se konsultujete s advokatom.

    U krajnjem slučaju, moguće je pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. Zakonska zaštita postoji, ali se morate aktivno angažovati da biste je ostvarili.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku FBiH

    Izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku FBiH

    Zakon o upravnom postupku je zakon po kojem su dužni postupati postupati organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine i organi uprave kantona, kao i gradske i općinske službe za upravu i drugi organi kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana, pravnih lica ili drugih stranaka. O Zakonu o upravnom postupku smo pisali i ranije, definišući šta je žalba u upravnom postupku. U ovome članku razmatramo Izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku FBiH objavljene u “Službenim novinama FBiH” br.: 61/22.

    Sadržaj:

    Šta su izmjene i dopune zakona?

    U skladu sa Pravilima i postupcima za izradu zakona i drugih propisa Federacije Bosne i Hercegovine, izmjene i dopune rade se u slučajevima kada propisi ne odgovaraju izmjenama u pravnom sistemu ili izmjenama u politici u određenoj oblasti ili ih treba prilagoditi stvarnim potrebama.

    U kojoj mjeri se propis može mijenjati?

    Osnovni propis može biti izmijenjen u potpunosti, osim naziva propisa i datuma. Ako se mijenja ili dopunjuje 50% i više članova osnovnog propisa, potrebno je
    pristupiti donošenju novog propisa. Prethodno se ne primjenjuje se u slučajevima ispravke propisa.

    Izmjene i dopune propisa vrše se u odnosu na osnovni tekst propisa. Mogu se vršiti samo propisom iste važnosti i u istom postupku kao i propis koji se mijenja. Izuzetno, ovo se ne odnosi se na izmjene i dopune poslovnika i budžeta, koje se vrše odlukom. Izmjenama i dopunama jednog propisa ne mogu se vršiti promjene u propisu koji uređuje drugu oblast. Izmjena propisa vrši se tako da se jednom intervencijom obuhvataju sve izmjene i dopune koje se odnose na jedan član. Ako se radi o izmjenama i dopunama koje sadrže različite ciljeve, odnosno svrhu, izmjena propisa vrši se kroz više intervencija na jedan član.

    Izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku FBiH

    Izmjene i dopune Zakona o upravnom postupku FBiH donose par novina. One se, uglavnom, odnose na obavezu organa da po službenoj dužnosti pribavlja podatke o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija.

    Ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi više upravnih ili drugih postupaka, stranci će se omogućiti da na jedinstvenom upravnom mjestu u organu uprave podnese sve zahtjeve, koji će se po službenoj dužnosti bez odgađanja dostaviti nadležnim organima.

    Na jedinstvenom upravnom mjestu stranke i druge zainteresovane osobe mogu dobiti propisane obrasce, obavijesti, savjete i drugu pomoć iz nadležnosti organa uprave.

    Prijem zahtjeva stranke na jedinstvenom upravnom mjestu ne utiče na stvarnu i mjesnu nadležnost organa uprave za rješavanje u upravnim i drugim postupcima.

    Detaljne uslove, kriterije i mjerila kojim se određuju jedinstvena upravna mjesta kao i način saradnje nadležnih organa u vezi sa postupanjem i obavljanjem poslova na jedinstvenom upravnom mjestu propisaće federalni ministar pravde u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

    Digitalizacija uprave

    Značajno je da se u zakon uvodi i pojam “elektronske isprave”, te elektronsko komuniciranje ako stranke, odnosno lica ovlaštena za zastupanje stranke, na to pristanu.

    Podnesak koji je dostavljen elektronskim putem u skladu sa posebnim propisima smatra se dostavljenim u trenutku kad je organ stranci poslao potvrdu o prijemu podneska.

    Potvrda o prijemu podneska se stranci dostavlja odmah na isti način na koji je podnesak i dostavljen.

    Ako organ koji je primio podnesak iz tehničkih razloga ne moze pročitati podnesak u elektronskoj formi, o tome će se bez odgađanja elektronskim putem ili na drugi prikladan način obavijestiti podnosilac. Podnosilac je tada dužan ponovno poslati podnesak u ispravnoj elektronskoj formi koja je u upotrebi u tom organu ili ga dostaviti na drugi način. Ako to podnosilac ne učini u ostavljenom roku, smatrat će se da podnesak nije ni podnesen.

    Ako stranka iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak, o tome će odmah obavijestiti organ, koji će izvršiti dostavu podneska na prikladan način.

    Elektronski podnesci mogu se predati svakog dana u toku 24 sata. Smatra se da je takav podnesak blagovremen, ako je do isteka ostavljenog roka primljen u sistem za prijem elektronskih podnesaka.

    Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski, elektronskim putem ili je primljeno telefonsko priopćenje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba čije je ime označeno na tom podnesku, odnosno da ne potiče od osobe koja je pri telefonskom priopćenju kazala svoje ime, nadležni organ će provesti postupak za utvrđivanje ovih činjenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit će na propisan način.

    Fokus na informacione tehnologije

    Ovo je samo dio izmjena koje se odnose na primjenu modernih informacionih tehnologija, što bi trebalo da doprinese digitalizaciji uprave. To kao posljedicu ima jednostavnije, brže i efikasnije komuniciranje između organa, odnosno voditelja postupka i stranaka.

    Ovaj tekst sadrži samo određene dijelove izmjena i dopuna, te je za njihovo puno razumijevanje potrebno pročitati kompletan tekst Zakona.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Kreacija, održavanje i unaprijeđenje Pravnog bloga se vrši isključivo sredstvima vlasnika. U cilju održivosti Bloga, serviramo AdSense reklame. One su vam vjerovatno dosadne… I nama su. Ali nemamo drugog izbora. Do vas je! 🙂