Author: admin

  • Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo

    Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo

    Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo polaže se u skladu sa  Programom (“Službene novine FBiH” 28/16) kojim se utvrđuju gradivo, pravni izvore i literatura po kojima se polaže pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje.

    Pismeni dio se polaže iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog, porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore iz oblasti Građanskog prava u skladu sa Programom.

    NAPOMENA: Dužni ste pratiti izmjene i dopune zakona. Pravniblog.com ne odgovara za štetu nastalu primjenom bilo kojeg dijela stranice.

    1. Gradivo i pravni izvori sa nivoa Države:

    1.1. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” br.: 63/10)

    1.2. Zakon o postupku medijacije (“Službeni glasnik BiH” br.: 37/04)

    1.3. Zakon o prijenosu poslova MEDIJACIJE na UDRŽENJE MEDIJATORA (“Službeni Glasnik BiH” br.: 52/05)

    2. Gradivo i pravni izvori preuzeti od ranijeg pravnog sistema:

    2.1. Zakon o obligacionim odnosima(“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89), (“Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93 i 13/94), (“Službeni glasnik RS”, br. 17/93 i 3/96) koji se primjenjuje kao Federalni Zakon na temelju člana IX.5 Ustava Federacije BiH

    2.2. Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (Sl. List SRBiH 33/77, 30/90, 7/92), (Sl. List RBiH 3/93, 13/94) koji se primjenjuje kao Federalni Zakon na temelju člana IX.5 Ustava Federacije BiH 

    2.3. Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 43/82 i 72/82);  ispravka („Sl. list RBiH“ 2/92 i 13/94)

    3. Gradivo i pravni izvori sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine:

    3.1. Zakon o stvarnim pravima FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 66/2013, 100/2013 i 32/2019 – odluka US)

    3.2. Zakon o parničnom postupku FBiH (“Službene novine Federacije BiH br.: 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15)

    3.3. Zakon o vanparničnom postupku (“Sl. novine FBiH”, br. 2/1998, 39/2004, 73/2005 i 80/2014 – dr. zakon)

    3.4. Zakon o nasljeđivanju (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 80/14)

    3.5. Zakon o izvršnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 35/12 i 46/16) 

    3.6. zakon o zemljišnim knjigama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 58/02, 19/03, 54/04 i 32/19)

    Napomena: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore na nivou entiteta, kako za ostale, tako i za Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo, ispitivač je dužan pitanja prilagoditi propisima koji su važeći na teritoriju s kojeg dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uslov za polaganje Pravosudnog ispita.

    Prijedlog literature:

    1. Bariša Čolak, Građansko pravo prema programu pravosudnog ispita, “Sl. list BiH”, Sarajevo 2015. godine
    2. Osnovi obligacionih odnosa sa sudskom praksom, Enver Zečević, Logos, 2012. (napomena: u ovoj knjizi nisu obrađeni ugovori, nego samo opći dio obligacionog prava)
    3. Komentar Zakona o stvarnim pravima, autori: Dr. Ilija Babić, Dr. Duško Medić, Dr. Enes Hašić, Dr. Meliha Povlakić i Dr. Larisa Velić, 2013.
    4. Komentar zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH, prof.dr. Jozo Čizmić, “Privredna štampa d.o.o. Sarajevo” Sarajevo 2009.,
    5. Komentar Zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH (Drugo dopunjeno izdanje), Enver Zečević, Logos, 2009.
    6. Komentar Zakona o vanparničnom postupku u Federaciji BiH, prof.dr. Jozo Čizmić i Haso Tajić
    7. Komentari zakona o izvršnom postupku u Federaciji BiH i RS, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005.
    8. Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u BiH, Jorg Weike i Larisa Tajić, Privredna štampa d.d. Sarajevo 2005. godine
    9. Knjiga “Medijacija u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine”, Prvo izdanje, Đemaludin Mutapčić, 2011. godine
    10. Po izboru kandidata

    Odricanje od odgovornosti/DISCLAIMER

  • Volonteri i volontiranje u BiH

    Volonteri i volontiranje u BiH

    Volonteri i volontiranje u BiH pojmovi su sa kojima se često susrećemo. Bez obzira na to, u praksi često dolazi do zabune, pogotovo kada je u pitanju odnos između volontera i pripravnika i prava koja im po tom osnovu pripadaju. Na ovome LINK-u saznajte razliku između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj članka:

    Zakon o volontiranju

    Zakon o volontiranju FBiH (Službene novine FBiH br. 110/12) određuje pojmove u vezi s volontiranjem u Federaciji Bosne i Hercegovine, uslove i principe volontiranja, poticajne mjere volontiranja, izvještaje i ugovore o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, uslove zaključivanja ugovora o volontiranju, evidentiranje volontiranja, izvještavanje o volontiranju, upotrebu volonterske knjižice, izdavanje potvrde o volontiranju, te ostale značajne aspekte volontiranja.

    Stručno osposobljavanje

    Zakon o radu FBiH (Službene novine FBiH br. 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa – volontiranje.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uslov za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    Besplatnost kao osnovna odlika volontiranja

    Ugovor o volontiranju zaključuje se u pisanom obliku prije početka volontiranja. Ugovorom  volonter i organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge. Prava na novčane naknade definiraju se ugovorom o volontiranju. Novčane naknade za volontera ne smatraju se dohotkom u smislu Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH.

    Volonter ne može volontiranje uslovljavati ispunjenjem neke usluge (davanja, činjenja, propuštanja ili trpljenja) ili stjecanjem imovine, novčane naknade ili koristi.  

    Šta se ne smatra novčanom naknadom za volontere

    Novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontere ne smatraju se sljedeće novčane naknade troškova volontiranja:

    1. računom potvrđene novčane naknade isplaćene za plaćanje radne odjeće, opreme i predmeta za zaštitu potrebnih za volontiranje;
    2. novčane naknade isplaćene u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane koji nastanu u vezi s volontiranjem;
    3. računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova ishrane, zbrinjavanja i obuke životinje u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja;
    4. novčane naknade isplaćene u svrhu plaćanja medicinskih usluga i cjepiva primljenih u svrhu obavljanja volontiranja;
    5. novčane naknade isplaćene za troškove obuke izvan školskog sistema potrebne za volontiranje;
    6. računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova koji nastanu u vezi s izvršavanjem volonterskih usluga i aktivnosti;
    7. novčane naknade isplaćene za premije osiguranja volontera za slučaj smrti, tjelesne ozljede ili profesionalne bolesti tokom volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe;
    8. džeparac za putovanja isplaćen volonterima, uz uslovda iznos džeparca ne prelazi iznos od 75% dnevnice propisane za državne službenike;
    9. novčana naknada isplaćena za pribavljanje dokumenata ili plaćanje administrativnih taksi nužnih za omogućavanje volontiranja;
    10. isplaćeni novčani iznosi dobitnicima nagrade za volontiranje

    Zaključak

    Volonteri i volontiranje u BiH pojmovi su sa kojima se često susrećemo, a u budućnosti će imati sve veći značaj, jer je neophodno ulagati u obrazovanje mladih. Ono što bi trebalo popraviti, svakako je njihov status tokom volontiranja, te im treba biti pružena mogućnost za pristojnu i zasluženu novčanu nagradu.

  • Pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava

    Pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava

    Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Upravnog i Radnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Prije nego što počnete sa čitanjem pitanja, molimo vas da pročitate Odricanje od odgovornosti/Disclaimer.

    UPRAVNO PRAVO

    1. Kako se osnivaju organi uprave?
    2. Nadležnosti organa uprave? Stvarna nadležnost organa uprave?
    3. Funkcija i poslovi organa uprave?
    4. Vrste upravnog nadzora?
    5. Kako se vrši inspekcijski nadzor i ko ga vrši?
    6. Koje propise donose organi uprave?
    7. Ko rukovodi organima uprave?
    8. Rukovodeći službenici prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH?
    9. Čime se uređuje unutrašnja organizacija organa uprave?
    10. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji – ko ga donosi? Rukovodilac samostalno ili mu je potrebna nečija saglasnost?
    11. Podzakonski propisi i opći akti?
    12. Povjeravanje javnih ovlaštenja?
    13. Koji se poslovi povjeravaju, a koji se ne mogu povjeriti?
    14. Uloga organa uprave koji je prenio javna ovlaštenja?
    15. Državljanstvo BiH – kako se stiče? Sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom?
    16. Načela Zakona o upravnom postupku?
    17. Nadležnost u upravnom postupku?
    18. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a?
    19. Načelo dvostepenosti?
    20. Načelo saslušanja stranaka?
    21. Načelo pomoći neukoj stranci?
    22. Načelo pravosnažnosti rješenja u Upravnom postupku?
    23. Šta je to formalna, a šta materijalna pravosnažnost?
    24. Načelo efikasnosti?
    25. Pojam stranke u Upravnom postupku?
    26. Kako se pokreće Upravni postupak?
    27. Kada se pokreće po službenoj dužnosti?
    28. Posebni ispitni postupak? Rok za provođenje? Skraćeni upravni postupak? Rok za provođenje?
    29. Zapisnik u UP-u?
    30. Postoji li u UP-u poravnanje? Hoće li se ono uvijek odobriti? Kada se smatra da je ono zaključeno? Kakav je njegov karakter u smislu izvršnosti?
    31. Izuzeće službene osobe?
    32. Vrste rokova?
    33. Povrat u prijašnje stanje? Rok?
    34. Odustanak od zahtjeva? Do kada stranka može odustati od zahtjeva?
    35. Uvjerenja?
    36. Svjedoci? Ko može, a ko ne može biti svjedok? Kako se saslušavaju?
    37. Oblik i sastavni dio rješenja?
    38. Šta sadrži uvod rješenja?
    39. Šta sadrži izreka rješenja, kako se formuliše?
    40. Kakvo je to djelimično rješenje? Na osnovu čega se donosi? Kakav mu je karakter u smislu izvršnosti?
    41. Kakvo je to složeno rješenje?
    42. Kakvo je to usmeno rješenje?
    43. Šutnja administracije? Može li se javiti u II st. postupku? Šta radi II stepeni organ?
    44. Žalba u Upravnom postupku? Rok? Kome se podnosi, a kome predaje?
    45. Šta sadrži žalba na rješenje?
    46. Razlika žalbe u Upravnom postupku u odnosu na žalbe u ostalim postupcima?
    47. Postupak II stepenog organa po žalbi?
    48. Od čega zavisi nadležnost drugostepenog organa u Upravnom postupku?
    49. Konačno rješenje u Upravnom postupku?
    50. Kada se može pristupiti izvršenju rješenja? Postoji li mogućnost da se izvrši rješenje koje nije izvršno?
    51. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja?
    52. Vanredni pravni lijekovi u Upravnom postupku?
    53. Obnova postupka? Postupak nadležnog organa organa po prijedlogu za obnovu postupka?
    54. Kada će po obnovi rješavati I stepeni organ?
    55. Poništavanje rješenja po pravu nadzora?
    56. Oglašavanje rješenja ništavim?
    57. Šta je to upravni spor? Kako se pokreće? Ko ga pokreće?
    58. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor?
    59. Ko su stranke u upravnom sporu? Ko je tužitelj, a ko tuženi?
    60. Šta se prilaže uz tužbu?
    61. Postupak suda po tužbi u upravnom sporu?
    62. Postupanje suda po neurednoj tužbi?
    63. Mogu li se u tužbi iznositi nove činjenice i dokazi?
    64. Spor prave jurisdikcije u smislu upravnog spora?
    65. Kada će sud zakazati usmenu raspravu u upravnom sporu?
    66. Kakav je odnos organa uprave prema sudskoj odluci iz upravnog spora?
    67. Pravni lijekovi u upravnom sporu?

    RADNO PRAVO

    68. Kojim propisima su regulisani radni odnosi?
    69. Opći uslovi za zasnivanje radnog odnosa? Gdje su propisani?
    70. Elementi ugovora o radu?
    71. Ugovor o radu na određeno vrijeme?
    72. Prestanak ugovora o radu?
    73. Vrste radnog vremena?
    74. Otkazni rokovi?
    75. Probni rad?
    76. Noćni rad?
    77. Zaštita maloljetnih osoba u smislu Zakona o radu?
    78. Pravo na naknadu plaće?
    79. Vijeće zaposlenika?
    80. Šta su to privremeni i povremeni poslovi?
    81. Postupak ostvarivanja prava radnika iz radnog odnosa?
    82. Gdje se nalaze odredbe o disciplinskoj odgovornosti?
    83. Mjere disciplinske komisije?
    84. Šta traži u tužbi iz radnog spora?
    85. Šta su to volonteri?
    86. Otpremnina?
    87. Arbitraža?
    88. Prava osiguranika iz PIO? Vrste staža? Pojam svakog?
    89. Opći uslovi za postavljenje državnog službenika?
    90. Popunjavanje upražnjenog radnog mjesta državnog službenika?
    91. Odsustvo i godišnji odmori državnih službenika?
    92. Prestanak radnog odnosa državnog službenika?
    93. Šta su to namještenici? Kako se primaju na rad? Razlika u odnosu na državne službenike?
    94. Radna knjižica?

  • Zaštitite se od kršenja autorskih prava na Youtube

    Ukoliko stvarate multimedijalne sadržaje i objavljujete ih na najpopularnijoj platformi za dijeljenje video sadržaja, zaštitite se od kršenja autorskih prava na Youtube i na taj način spriječite negativne posljedice po vaš korisnički račun ili potencijalni prihod koji biste mogli ostvariti od vaše objave.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Ko prijavljuje kršenje autorskih prava na Youtube

    Ako prenesete videozapis koji sadrži materijal zaštićen autorskim pravima, mogli biste izazvati polaganje prava putem Content ID-ja od strane vlasnika sadržaja. Ta polaganja prava postavljaju firme vlasnice muzike, filmova, televizijskih emisija, videoigara i drugih materijala zaštićenih autorskim pravima.

    Šta je Content ID

    Content ID je sistem koji je razvio YouTube i koji radi automatski, te vlasnicima autorskih prava omogućuje identifikaciju YouTube videozapisa u kojima se nalazi sadržaj u njihovom vlasništvu.

    YouTube upotrebu Content ID-ja dopušta samo vlasnicima autorskih prava koji zadovoljavaju određene kriterije. Da bi dobili odobrenje za njegovo korištenje, morate biti vlasnik isključivih prava na značajnu količinu izvornog materijala koji zajednica korisnika na YouTubeu često prenosi.

    Gdje mogu pregledati svoja polaganja prava putem Content ID-ja

    Da biste provjerili jesu li na neki od vaših videozapisa položena prava putem Content ID-ja, u YouTube Studiju otvorite stranicu Videozapisi. Ako je postupkom zahvaćen vaš videozapis ili račun, o polaganju prava putem Content ID-ja Youtube vas može obavijestiti i e-poštom.

    Možete primijeniti filter da biste vidjeli na koje su videozapise položena prava i saznali više o svakom polaganju prava. Da biste to učinili:

    1. Prijavite se u YouTube Studio.
    2. Otvorite Videozapis >  > Tužbe povezane s kršenjem autorskih prava.
    3. Kliknite Tužba povezana s kršenjem autorskih prava pored videozapisa > Prikaži pojedinosti o tužbi povezanoj s kršenjem autorskih prava.

    Posljedice kršenja autorskih prava

    Vlasnici sadržaja mogu postaviti Content ID tako da se pri polaganju prava blokira prikazivanje materijala na YouTube – u. Mogu i dopustiti nastavak prikazivanja videozapisa na YouTube – u s oglasima. U tom se slučaju prihodi od oglašavanja isplaćuju vlasnicima autorskih prava na sadržaj na koji su položena prava.

    Polaganje prava putem Content ID-ja obično znači da je na vašem YouTube kanalu pronađen sadržaj koji pripada nekom drugom.

    Na vlasniku je autorskih prava da donese odluku mogu li druge osobe ponovo upotrebljavati njegov izvorni materijal ili ne. Vlasnici autorskih prava često dopuštaju upotrebu svojeg sadržaja u YouTube videozapisima u zamjenu za prikazivanje oglasa na tim videozapisima. Ti  oglasi se mogu reproducirati prije ili tokom videozapisa (ako je videozapis duži od 10 minuta).

    Ako vlasnici autorskih prava ne žele da se njihov sadržaj ponovo upotrebljava, mogu poduzeti nekoliko radnji:

    • Blokiranje videozapisa: vlasnici autorskih prava ponekad blokiraju videozapis, što znači da on nije dostupan za gledanje. Mogu se odlučiti na blokiranje videozapisa u cijelom svijetu ili samo u određenim zemljama/regijama.
    • Blokiranje određenih platformi: vlasnici autorskih prava ponekad ograničavaju aplikacije ili web-lokacije na kojima se mogu pojavljivati njihovi sadržaji. Ta ograničenja ne utječu na dostupnost vašeg videozapisa na web-lokaciji YouTube.com.

    Šta možete učiniti u slučaju obavještenja o kršenju autorskih prava

    Ako dobijete polaganje prava na osnovu Content ID-ja, ovisno o situaciji postoji nekoliko stvari koje možete poduzeti:

    • Ništa: ako se slažete s polaganjem prava, možete ga jednostavno priznati. Kasnije uvijek možete promijeniti mišljenje ako odlučite da se ne slažete s polaganjem prava.
    • Izrezivanje sadržaja: ako dobijete polaganje prava, sadržaj na koji su položena prava možete izrezati iz svojeg videozapisa.
    • Uklanjanje muzike: ako neko položi prava na muziku u vašem videozapisu, možete pokušati ukloniti tu muziku, a da pritom ne trebate urediti i prenijeti novi videozapis.
    • Promjena muzike: ako su položena prava na muziku u vašem videozapisu, ali vi ipak želite da on ima pozadinsku muziku, sporni audiozapis možete zamijeniti nekom od pjesama koje su dostupne za slobodnu upotrebu.
    • Dijeljenje prihoda: ako ste član Partnerskog programa za YouTube i u svoj ste videozapis uključili muziku, možda možete dijeliti prihod s vlasnicima autorskih prava na muziku.
    • Osporavanje polaganja prava: ako imate potrebna prava za upotrebu sadržaja u vašem videozapisu koji je zaštićen autorskim pravima ili ako smatrate da je sistem na pogrešan način identificirao vaš videozapis, možete osporiti polaganje prava.

    Kako osporiti polaganje prava temeljem Content ID-ja

    1. Prijavite se u YouTube Studio.
    2. Na izborniku slijeva odaberite Videozapisi.
    3. Kliknite strelicu prema dolje iznad opcije “Tužba povezana s kršenjem autorskih prava”. Tu opciju možete pronaći pored predmetnog videozapisa u stupcu Unovčavanje, ako je dostupna. Ako nije, tu opciju možete pronaći u stupcu Vidljivost.
    4. Kliknite Prikaži pojedinosti o tužbi povezanoj s kršenjem autorskih prava.
    5. To će vas odvesti na stranicu s informacijama o autorskim pravima u videozapisu, na kojoj možete pronaći informacije o sadržaju u vašem videozapisu na koji su položena prava te o polagatelju prava.
    6. Kliknite Ospori u odjeljku ODABIR RADNJE.

  • EU u misiji zaštite privatnosti svojih građana na Internetu GDPR

    Ukoliko prikupljate, obrađujete i koristite podatke građana Europske unije, dužni ste to činiti krajnje odgovorno, obazrivo, pošteno i u skladu sa pravnom regulativom koja reguliše ovu oblast. EU u misiji zaštite privatnosti svojih građana na Internetu GDPR ide toliko daleko da kršenje propisa vezanih za GDPR – Opće uredbe o zaštiti podataka može značiti finansijsku propast lica koje pravo pojedinca na zaštitu privatnosti zloupotrebljavaju ili se prema njemu odnose neodgovorno.

    Glavni ciljevi GDPR-a su vratiti građanima nadzor nad njihovim ličnim podacima i izvršiti ujednačavanje propisa u cijeloj Uniji. Uz rasprostranjeno korištenje društvenih medija, aplikacija i Interneta općenito, lični podaci se dijele i prenose preko granica više nego ikad prije. Uredba direktno nameće jedinstveni režim zakona sigurnosti podataka za sve članice EU.

    Uredbom se uvode nove i pojednostavljuju neke već postojeće definicije odnosno preciznije opisuju postojeći pojmovi, određuju biometrijski i genetski podaci, smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obaveze voditelja zbirke ličnih podataka, a ujedno i jačaju nadzorne ovlasti, kao i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu ličnih podataka.

    Što se tiče samih građana, njima se omogućava lakši pristup njihovim podacima, mogu se informisati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci. Uredbom se uvodi i „pravo na zaborav” odnosno mogućnost da ispitanik zatraži od preduzeća i organizacija brisanje svojih podataka kada ne bude htio da se njegovi lični podaci obrađuju, uz uslov da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje. U slučaju povrede ličnih podataka voditelj obrade je dužan, bez nepotrebnog odgađanja, obavijestiti nadzorno tijelo o povredi ličnih podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda ličnih podataka prouzrokovati rizik za prava i slobode pojedinaca. Također se u određenim okolnostima uvodi i potreba obavještavanja nosioca podataka ukoliko je došlo do povrede njegovih ličnih podataka, a za određene kontrolore uvodi se i obaveza imenovanja službenika za zaštitu podataka. Uredba znatno pojačava prava građana i garantuje pravo na informiranost.

    Važno je napomenuti da su djeca prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati sa svojim ličnim podacima, pošto često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog upravljanja svojim ličnim podacima. Iz tog razloga djeca će moći koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati lične podatke isključivo uz pristanak roditelja.

     

    Pravne osnove za obradu ličnih podataka

    Obrada ličnih podataka obuhvata radnje poput prikupljanja, evidentisanja, čuvanja, uvida, otkrivanja, prenošenja ili uništavanja.

    Podaci se ne smiju obrađivati osim ako za to postoji barem jedna od sljedećih pravnih osnova (čl. 6. st. 1.):

    • Ispitanik je dao saglasnost za obradu podataka u jednu ili više posebnih svrha.
    • Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se preduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
    • Obrada je nužna radi poštivanja pravnih obaveza voditelja obrade.
    • Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili drugog fizičkog lica.
    • Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade.
    • Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili osnovna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu ličnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

     

    Izuzeća od Uredbe

    Slučajevi koji slijede nisu pokriveni Uredbom:

    • zakonito presretanje podataka, državna sigurnost, vojska, policija, pravosuđe
    • obrada u statističke i naučne svrhe (u nekim slučajevima)
    • podaci umrlih (za njih važe nacionalni propisi)
    • odnosi između poslodavaca i zaposlenika regulišu se dodatnim zakonima
    • obrada ličnih podataka od strane fizičkog lica u osnovne svrhe ili za potrebe kućanstva

     

     

  • Pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava

    Pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava

    Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Krivičnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Prije nego što počnete sa čitanjem pitanja, molimo vas da pročitate Odricanje od odgovornosti/Disclaimer.

    1. Šta je predmet Krivičnog prava, šta se njime uređuje?
    2. Šta čini krivično-pravno zakonodavstvo u BiH?
    3. Ko je dijete u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    4. Ko je maloljetnik u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    5. Teritorija FBiH u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    6. Vremensko važenje zakona? Pravila blažeg kažnjavanja?
    7. Načelo zakonitosti?
    8. Vrste krivično-pravnih sankcija?
    9. Zastarjelost (definicija, vrste, kada počinje teći, prekid, obustava)?
    10. Šta je to krivično djelo? Jesu li samo krivično djelo protivpravno ponašanje?
    11. Elementi krivično djelo? Subjekti krivičnog djela?
    12. Blanketne dispozicije?
    13. Načini izvršenja krivičnog djela? Činjenjem i nečinjenjem – obrazložiti!
    14. Prava i neprava krivična djela nečinjenja?
    15. Kakva je posljedica izvršenja krivičnog djela nečinjenjem?
    16. Vrijeme izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno?
    17. Mjesto izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno?
    18. Beznačajno djelo – definicija i uslovi? Kakvu odluku donosi sud?-OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU
    19. Nužna odbrana (definicija, kakva je presuda, prekoračenje – kakva je presuda)?
    20. Srazmjernost napada i odbrane kod instituta nužne odbrane?
    21. Putativna nužna odbrana (definicija i kako se rješava pitanje krivične odgovornosti)?
    22. Primjer: Dvojica se dogovore da se potuku, nastane zabranjena posljedica – može li se pozivati na NO? – Ne može, zato što ovdje postoji dvostrani napad, a iz definicija NO proizilazi da NO postoji ako je napad jednostran, odnosno ne postoji protivpravnost napada!!!
    23. Umišljaj?
    24. Nehat?
    25. Pokušaj krivičnog djela i odgovornost-kažnjavanje za pokušaj?
    26. Svršeni i nesvršeni pokušaj?
    27. Razlika između pokušaja i dobrovoljnog odustanka?
    28. Saizvršilaštvo? Može li se dogovoriti konkludentnim radnjama i kako?
    29. Podstrekavanje kao oblik saučesništva? Koje su to radnje podstrekavanja? Kako se kažnjava? Može li se kazniti za djelo koje nije ni pokušano?
    30. Sadržaj pojma krivične odgovornosti? Uračunljivost? Samoskrivljena neuračunljivost?
    31. Stvarna i pravna zabluda?
    32. Opšti oblik odgovornosti za krivnju?
    33. Šta je to uvjetni otpust?
    34. Uslovna osuda?
    35. Opoziv uslovne osude? Rokovi za opoziv?
    36. Opoziv uvjetnog otpusta – o čemu sud treba voditi računa?
    37. Svrha kažnjavanja?
    38. Vrste kazni?
    39. Kazna zatvora?
    40. Rad za opće dobro na slobodi?
    41. Novčana kazna? Da li se može prinudno naplatiti?
    42. Opća pravila za odmjeravanje kazne?
    43. Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi?
    44. Osnovna razlika između odmjeravanja i ublažavanja kazne? Osnovni oblici ublažavanja kazne?
    45. Razlika između općeg min. i max. i posebnog min. i max.?
    46. Da li zakon predviđa neka posebna pravila pri odmjeravanju kazne – olakšavajuće i otežavajuće okolnosti?
    47. Ublažavanje kazne?
    48. Sticaj krivičnih djela?
    49. Pravila za izricanje kazne kod sticaja?
    50. Produženo krivično djelo?
    51. Amnestija? Abolicija? Da li osoba na koju se odnosi sudsko rješenje izdato na osnovu amnestije može uspješno izjavitit žalbu (želi da dokaže da nije kriv!)? Ne može, jer za tim de fakto nema potrebe, smatra se nevinim.
    52. Mjere obezbjeđenja?
    53. Maloljetnički zatvor – uslovi za izricanje i koliko traje?
    54. Kazne za pravne osobe?
    55. Inkvizitorski krivični postupak?
    56. Načelo pretpostavka nevinosti?
    57. Načelo In dubio pro reo?
    58. Načelo NE BIS IN IDEM?
    59. Načelo legaliteta krivično gonjenja? Oportunitet?
    60. Načelo zakonitosti dokaza?
    61. Načelo akuzatornosti?
    62. Načelo jednakosti u postupanju? Na koga se odnosi?
    63. Načelo pravo na suđenje bez odlaganja?
    64. Načelo mutabiliteta?
    65. Pravo na suđenje bez odlaganja?
    66. Vrste načela KP-a? Da li se uvijek mogu ostvariti u punom obimu?
    67. Osumnjičeni, optuženi, osuĐeni?
    68. Ko su stranke u krivičnom postupku?
    69. Procesni subjekti i učesnici u postupku?
    70. Mjesna nadležnost suda? Sastav suda?
    71. Ko odlučuje po zahtjevu za ponavljanje postupka?
    72. Prenošenje mjesne nadležnosti?
    73. Unakrsno, direktno i dodatno ispitivanje?
    74. Pravo „siromašnog“ na branitelja?
    75. Obligatorna odbrana? Ko može biti branitelj?
    76. Rekonstrukcija događaja?
    77. Vještačenje? Ko vještači? Kada se određuje?
    78. Okončanje istrage? Rok? Šta mora sačiniti?
    79. Dokazno sredstvo „saslušanje svjedoka“?
    80. Koja lica ne mogu biti saslušana kao svjedoci?
    81. Imunitet svjedoka?
    82. Kada sud mora odrediti vještačenje?
    83. Posebne istražne radnje?
    84. Ko određuje pritvor u fazi istrage?
    85. Privilegovani svjedoci? Kada svjedok ne mora odgovarati na postavljena pitanja?
    86. Opšti uslovi za određivanje pritvora?
    87. Pritvor nakon potvrđivanja optužnice?
    88. Ko određuje pritvor u fazi istrage? Ko ga produžava?
    89. Mjere za obezbjeđenje prisustva? Jemstvo? Na šta ono glasi i u čemu se sastoji? Šta biva ako pobjegne? Šta biva ako se sprema za bjekstvo?
    90. Nedolazak branitelja na glavni pretres? Posljedice?
    91. Vezanost presude za optužbu?
    92. Izjašnjenje o krivnji?
    93. Razmatranje izjave o krivnji? Koji je opšti uslov za njeno prihvatanje?
    94. Imovinsko-pravni zahtjev? Šta može biti predmet imovinsko-pravnog zahtjeva?
    95. Vrste presuda?
    96. Kazneni nalog?
    97. Procesna presuda? Kada će se izreći?
    98. Kada će sud donijeti oslobađajuću presudu?
    99. Kada će sud donijeti presudu kojom se optužba odbija?
    100. Tajnost vijećanja i glasanja? Ko prisustvuje vijećanju i glasanju? Ko je najodgovornija osoba i za šta se stara? Šta se događa ukoliko dođe do nesuglasja u određivanju krivično-pravne sankcije?
    101. Pravo na žalbu? Rok? Specifičnost vezana za rok? Ovlaštene osobe?
    102. Žalbeni osnovi? Ako uvaži žalbu, kakve su mu mogućnosti?
    103. Kada će se žalba podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja? Ako se utvrdi takvo stanje, kakvu će sud odluku donijeti?-UKINUTI
    104. Kada će II st. sud preinačiti I st. presudu?
    105. Granice ispitivanja I st. presude u žalbenom postupku?
    106. Zabrana „reformatio in peius“?
    107. Kada se može ponoviti postupak na štetu optuženog?
    108. Kada je dozvoljena žalba na II st. presudu?
    109. ZOBS – Nepropisna i nepodešena brzina kretanja?

  • Kako se pripremiti za Pravosudni ispit

    Kako se pripremiti za Pravosudni ispit

    Više je razloga zašto pravnici odlučuju da polažu Pravosudni ispit. Pravosudni ispit je uslov za obavljanje određenih poslova, uslov za napredak u poslu koji već rade, a u svakom slučaju, Pravosudni ispit je ispit profesionalne zrelosti osobe koja se bavi pravnim poslovima. Međutim, ključno je pitanje Kako se pripremiti za Pravosudni ispit? Osim da učite, naravno… Mnogo da učite.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Učenje i pripremanje pravosudnog ispita, velikim dijelom zbog činjenice da je većina pravnika koji se odluče na njegovo polaganje već u radnom odnosu, jedna je od najizazovnijih stvari koje možete raditi. Vrlo lahko je moguće preopteretiti se i izgubiti motivaciju i koncentraciju. Međutim, dopustiti da stres i anksioznost kontroliraju vaš život štetno će utjecati na vaš uspjeh. Priprema za Ispit stvar je samokontrole i upornosti. Daćemo vam par preporuka kako prevladati zamke na koje možete naići tokom pripreme pravosudnog ispita i prijedloga kako ostati motiviran do kraja!

    1 | Pravite pauze

    Jedan od najvažnijih ključeva uspjeha za polaganje Pravosudnog ispita jeste ostati zdrav – i fizički i psihički. Sjajan način za održavanje snage tokom ovog napornog postupka je – redovan odmor! Učenje iz dana u dan non-stop dugoročno će vam učiniti više štete nego koristi jer će se vaše tijelo i mozak premoriti. Pronađite aktivnost koja vas opušta i spašava vaš um od stresa. Periodična vježba odličan je način da se održavate u formi i održite um svježim. Čak je i provođenje vremena s kućnim ljubimcem odličan način za provesti pauzu od učenja. Učinite sve što trebate kako biste održali sebe u zdravom fizičkom i mentalnom stanju koje vodi do ispitnog dana.

    2 | Održavajte društvene veze

    Izolacija za vrijeme spremanja ispita će potaknuti usamljenost i anksioznost. Pronađite nekoliko sati za izlazak sa prijateljima i razgovaranje o bilo čemu drugom osim pripreme za Pravosudni ispit. Otiđite u dobar restoran ili pogledajte novi film. Dopustite da vas prijatelji i porodica zabave i skrenu vam misli sa aktivnosti koje su pred vama. Nemojte se potpuno zatvoriti od svijeta i izgubiti se u vlastitoj glavi. Iznenadit ćete se kako se pomlađujete nakon samo jednog noćnog izlaska!

    3 | Promijenite rutinu

    Ako radite istu stvar iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, čitav proces će vam dosaditi. Mentalno će vas iscrpiti. Ako izgubite motivaciju da ustajete svaki dan i nastavljate se zamarati, promijenite svoju rutinu! Pokušajte učiti na drugom mjestu. Promjena krajolika pomoći će vam da budete svježi i zainteresovani za svijet oko vas. Pokušajte neko vrijeme učiti u kafiću kako biste se osjećali povezani s drugima ili čak učite vani kako biste komunicirali s prirodom. Možete i pokušati promijeniti svoju svakodnevnu rutinu učenja. Ako ste uvijek odgovarali na pitanja ujutro, pokušajte umjesto toga napisati esej. Učinite sve što je potrebno da želja za znanjem i motivacija budu jaki.

    4 | Neka vam planovi za budućnost budu motivacija

    Kad god se osjećate kao da vam je dosta svega, u svojim mislima napravite korak nazad i sjetite se zašto sve to radite. Pogledajte koliko ste blizu da postanete advokat ili bilo šta drugo što je vaš san! Razmislite o svom putovanju i razmislite koliko sjajnih stvari vas treba veseliti. Sve što ste toliko naporno radili je nadohvat ruke. Misao na to, sama po sebi, može biti izvrstan motivator!

    5 | Razmišljajte objektivno kako položiti Pravosudni ispit

    Važno je ne pritiskati se previše! Zapamtite da neuspjeh sa Pravosudnom ispitom nije kraj svijeta. U tome nema sramote, a mnogim najuspješnijim pravnicima i političkim ličnostima u historiji bilo je potrebno više pokušaja da ga polože.

    I na kraju, ne žurite. Uzmite dovoljno vremena i prilagodite se svome ritmu. Ukoliko iz nekog razloga niste pod pritiskom da Ispit morate položiti u određenom roku, sve dok proces pripreme napreduje, nemate razloga za brigu.

    Mi vam, nažalost, ne možemo dati magično rješenje i konkretan i konkluzivan savjet kako položiti i kako se pripremiti za pravosudni ispit, ali na osnovu vlastitog iskustva, osnova je da počnete učiti. Mnogo.

    Za početak, preporučujemo da počnete od Programa pravosudnog ispita, i upoznate se sa pravnim izvorima koji su dio Ispita. Nađite jedan od propisa i počnite sa njegovim proučavanjem. To će biti dobar uvod za dalje aktivnosti koje će se nametati same od sebe, jedna za drugom.

    Podržite Pravni blog i naš rad i podijelite ovaj i ostale članke za koje smatrate da mogu biti korisni nekome od vaših prijatelja. 

  • Način polaganja Pravosudnog ispita BiH

    U ovome tekstu obrađujemo način polaganja Pravosudnog ispita BiH.

     

    Pravosudni ispit BiH se polaže pismeno i usmeno.

    Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.

    Usmeni dio ispita polaže se iz:

     

    1. Krivičnog prava (materijalno i procesno),
    2. Građanskog prava (materijalno i procesno),
    3. Porodičnog prava,
    4. Privrednog prava,
    5. Upravnog prava,
    6. Radnog prava,
    7. Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

     

    Ispit se polaže u okviru programa pravosudnog ispita koji sadrži gradivo, pravne izvore i literaturu za svaki predmet od 1) do 7).

     

    Program pravosudnog ispita na nivou Bosne i Hercegovine donesen je i objavljen u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 11/19.

     

    Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.

    Ministarstvo pravde rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uslove za polaganje pravosudnog ispita. Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

     

     

    Proces polaganja pravosudnog ispita

     



    Prvi dan ispitnog roka piše se pismeni rad (presuda) iz krivičnog prava, drugi dan iz građanskog prava. Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka. Treći dan se održava usmeni dio ispita.

     

    Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

     

    Kandidatu, koji je položio ispit, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.

     

     

    Popravni ispit

     



    Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta, polagati popravni ispit.

     

    Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog niti duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva niti duži od četiri mjeseca.

     

    Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.

     

    Ako kandidat u navedenom roku ne položi popravni ispit, smatraće se da ispit nije položio.

     

    Kandidat, koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.

     

     

    Odustajanje od ispita

     



    Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatraće se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.

     

    Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu, smatraće se da ispit nije položio.

     

     

    Odgađanje ispita

     

    Započeti ispit može da se odgodi ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen da nastavi polaganje ispita. O odgađanju ispita odlučuje Komisija. Rješenje o nastavku ispita donosi Komisija na molbu kandidata. Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odgađanju donesena. Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku ili ako mu molba bude odbijena, smatraće se da ispit nije položio. Protiv rješenja Komisije kandidat može da podnese žalbu ministru pravde, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odgađanja ispita.

     

     

    Javnost ispita

     



    Član 14. Zakona reguliše da je usmeni dio pravosudnog ispita javan.

     

    Usmeni dio ispita jednog kandidata mogu da slušaju i drugi zainteresovani kandidati, kao i druge osobe u zavisnosti od prostornih kapaciteta.

     

    Ispit se polaže u prostorijama Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

     

  • Program Pravosudnog ispita FBiH – Krivično pravo

    Program Pravosudnog ispita FBiH – Krivično pravo (“Službene novine FBiH” 84/18) utvrđuje gradivo, pravne izvore i literaturu po kojima se polaže pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita iz Krivičnog prava pred Komisijom za polaganje.

    Pismeni dio se polaže iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog, porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.

     

    U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore sa nivoa Države u skladu sa Programom:

     

    1.1. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivničnim stvarima (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 53/09 i 58/13)

     

    1.2. Zakon Bosne i Hercegovine o pomilovanju (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 93/05), samo odredbe ko daje pomilovanje i za koja djela se ne može dati pomilovanje

     

    1.3. Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18), samo članovi 1. i 9.

     

    Gradivo i izvori sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine

     

    2.1. Krivični zakon F BiH  (“Službene novine FBiH”, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14., 46/16 i 75/17)

     

    2.2 Zakon o krivničnom postupku FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 35/2003, 56/2003 – ispr., 78/2004, 28/2005, 55/2006, 27/2007, 53/2007, 9/2009, 12/2010, 8/2013 i 59/2014)

     

    2.3. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 44/1998, 42/1999 – ispr., 12/2009 i 42/2011), samo odredbe iz članova 1. do 9.. osnovne odredbe, članova 10. do 31. izvršenje kazne zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetničkog zatvora, upućivanje na izdržavanje kazne, odlaganje izvršenja kazne, članova 57. do 61. prekid izdržavanja kazne zatvora i premještaj osuđenih osoba, članova 108.-111. uvjetni otpust.

     

    2.4. Zakon o pomilovanju (“Službene novine FBiH”, br. 22/09 i 9/15) samo odredbe o nadležnosti za davanje pomilovanja i sadržaj pomilovanja

     

    2.5. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka (“Službene novine FBiH”, br. 36/03)

     

    2.6. Zakon o prekršajima u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 63/14)

     

    2.7. Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku (“Službene novine FBiH”, br. 7/14)

     

    2.8. Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», broj 71/14)

     

    U Programu je predložena literatura i to:

     

    1. Krivično pravo I – Dr. Zvonimir Tomić
    2. Krivično pravo I – Posebni dio – Dr. Zvonimir Tomić
    3. Krivično pravo – I – Opći dio – Dr. Miloš Babić i Dr. Ivanka Marković
    4. Krivično pravo II – Posebni dio – Dr. Miloš Babić i Dr. Ivanka Marković
    5. Komentari krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga I i II, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005. godine
    6. Komentari zakona o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005. godine
    7. Po izboru kandidata
  • Pravosudni ispit BiH

    Pravosudni ispit BiH

    Pravosudni ispit BiH se polaže pred komisijom koju imenuje ministar pravde Bosne i Hercegovine. Pravosudni ispit BiH regulisan je Zakonom o polaganju pravosudnog ispita ( „Službeni glasnik BiH“, br. 33/04) i pratećim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, br. 56/08) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, br. 62/11).

    Sadržaj članka:

    Kome se podnosi prijava za polaganje Pravosudnog ispita

    Prijava se podnosi Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. U prijavi treba biti naznačen broj telefona na koji se može kontaktirati kandidat.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Ko može polagati Pravosudni ispit na državnom nivou

    Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.

    Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.

    Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.

    Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.

    Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.

    Materija Pravosudnog ispita

    Pravosudni ispit BiH se polaže pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.

    Usmeni dio ispita polaže se iz:

    1) Krivičnog prava (materijalno i procesno),

    2) Građanskog prava (materijalno i procesno),

    3) Porodičnog prava,

    4) Privrednog prava,

    5) Upravnog prava,

    6) Radnog prava,

    7) Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.

    Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik podnosi Ministarstvu pravde po svom izboru.

    Uz prijavu, kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslove o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima.

    Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

    Proces polaganja Pravosudnog ispita

    Pravosudni ispit BiH počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti.

    Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandidat polaže pismeni dio ispita.

    Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.

    Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača. Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom “položio” ili “nije položio”.

    Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

    Onaj koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita.

    Ko je pristupio polaganju usmenog dijela ispita, a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.

    Usmeni dio ispita je javan.

    Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom “položio” ili “nije položio”.

    O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač.

    Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu po završenom ispitu.

    Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta polagati popravni ispit.

    Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.

    Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.

    Ako kandidat u ostavljenom roku ne položi popravni ispit, smatrat će se da ispit nije položio.

    Uvjerenje o položenom ispitu

    Kandidatu, koji je položio ispit, ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.

    Kandidat koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.

    Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatrat će se da ispit nije polagao.

    U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.

    Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu, smatrat će se da ispit nije položio.

    Priznavanje ranije položenog Pravosudnog ispita

    Sa ovim ispitom izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine.

    O priznavanju pravosudnog ispita položenog prema propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde BiH, po principu reciprociteta.