Author: admin

  • Autorska prava na YouTube – Poštena upotreba

    Bez obzira na nivo znanja o zaštiti autorskih prava, budući da se o ovoj temi mnogo govori, svaka osoba koja koristi Internet zna da postoje pravila koja se odnose na korištenje sadržaja sa YouTube, bez obzira što sama pravila ne poznaje. Ukoliko koristite YouTube, veoma je značajno da pročitate šta su Autorska prava na YouTube – Poštena upotreba.

     

    Oni koji se bave objavljivanjem audio i video sadržaja na Youtube, svjesni su da postoje granice i pravila korištenja tuđeg sadržaja, međutim, u zabludi da to rade sa poštenim namjerama, često pogriješe i izlože se posljedicama.

     

    Poštena upotreba pravna je doktrina koja u određenim okolnostima omogućuje ponovnu upotrebu materijala zaštićenog autorskim pravima bez traženja dopuštenja od vlasnika autorskih prava.

     

    U SAD-u poštenu upotrebu može utvrditi samo sud. Sudovi se prilikom analize poštene upotrebe za svaki pojedini slučaj oslanjaju na četiri faktora, uključujući svrhu i način upotrebe, prirodu djela zaštićenog autorskim pravima, udio i značaj korištenog djela zaštićenog autorskim pravima te učinak upotrebe na potencijalnom tržištu za djelo zaštićeno autorskim pravima ili vrijednost djela zaštićenog autorskim pravima.

     

    U SAD-u poštenu upotrebu određuje sudija koji određeni slučaj analizira na temelju niza načela. U različitim zemljama vrijede različita pravila s obzirom na to kada se materijal smije upotrijebiti bez dopuštenja vlasnika autorskih prava. Naprimjer, u SAD-u se poštenom upotrebom mogu smatrati komentari, kritike, istraživanja, predavanja ili priopćavanje novosti. U nekim drugim zemljama postoji sličan koncept naziva pošteno postupanje koji može funkcionirati drukčije.

     

    1. Svrha i način upotrebe, uključujući i je li ta upotreba komercijalne prirode ili je namijenjena neprofitnim obrazovnim svrhama

    Sudovi obično uzimaju u obzir je li upotreba “transformativna”, odnosno, dodaje li novi izričaj ili značenje originalu ili samo kopira original. Manje je vjerojatno da će se komercijalna upotreba smatrati poštenom, premda se u određenim slučajevima videozapis može unovčiti uz pozivanje na načelo poštene upotrebe.

     

    1. Priroda djela zaštićenog autorskim pravom

    Ako uporedimo upotrebu materijala iz djela koja su primarno faktografska i upotrebu materijala iz fiktivnih djela, vjerojatnije je da će prva od njih biti poštena.

     

    1. Količina i značaj upotrijebljenog udjela u odnosu na djelo zaštićeno autorskim pravima kao cjelinu

    Poštenom upotrebom vjerojatnije će se smatrati posuđivanje manjih materijala iz originalnog djela nego posuđivanje većih dijelova. Međutim, čak i malo posuđivanje neće se smatrati poštenom upotrebom ako se radi o “srži” djela.

     

    1. Učinak upotrebe na potencijalnom tržištu za djelo zaštićeno autorskim pravima ili vrijednost djela zaštićenog autorskim pravima

    Manje je vjerojatno da će se poštenom upotrebom smatrati upotreba koja umanjuje mogućnost vlasnika autorskih prava da stekne profit od svojeg izvornog djela. Sudovi su za taj faktor u nekim slučajevima napravili izuzetke ako se radilo o parodijama.

     

    Ako upotrijebite tuđi materijal zaštićen autorskim pravima, to se neće automatski smatrati poštenom upotrebom, čak i ako pritom navedete vlasnika autorskih prava, objavite izjavu o odricanju od odgovornosti poput “kršenje prava nije namjerno” ili u nečiji originalni sadržaj dodate svoj originalni sadržaj. Konkretnije, poštenom upotrebom neće se smatrati upotreba materijala u kojem se ne komentariše ili kritikuje upotrijebljeni sadržaj (već taj materijal služi kao zamjena za originalno djelo).

     

    Ako navedete vlasnika djela zaštićenog autorskim pravima, to ne znači da se upotreba tog djela automatski kvalificira kao poštena; upotreba tog djela mora biti transformativne prirode. Fraze kao što su “sva prava pripadaju vlasniku” i “ja nisam vlasnik” ne znače automatski da je vaša upotreba tog materijala poštena, a ne znače ni da ste time dobili dopuštenje vlasnika autorskih prava za upotrebu njegova sadržaja.

     

    Ne postoje čarobne riječi koje bi vam garantovale zaštitu načelom poštene upotrebe ako upotrebljavate tuđi materijal zaštićen autorskim pravima. Uključivanje fraze “kršenje prava nije namjerno” neće vas automatski zaštititi od žalbe zbog kršenja autorskih prava.

     

    Sudovi će pažljivo razmotriti svrhu vaše upotrebe kako bi utvrdili je li ona poštena. Naprimjer, izjava da će se sadržaj koji ste prenijeli upotrebljavati “samo u svrhu zabave” vjerojatno neće imati prevagu u ispitivanju poštene upotrebe. Slično tome, upotreba u “neprofitne” svrhe ide vam na ruku prilikom analize poštene upotrebe, ali ne predstavlja zaštitu sama po sebi.

     

    Čak i ako ste u tuđi sadržaj dodali nešto svoje, ta upotreba možda se i dalje neće smatrati poštenom, naročito ako dio koji ste sami izradili ne daje originalnom sadržaju novi izričaj, značenje ili poruku. Kao i u svim drugim slučajevima koje smo naveli, sudovi će razmotriti sva četiri faktora ispitivanja poštene upotrebe, uključujući i upotrijebljenu količinu originalnog sadržaja.

  • Autorska prava na YouTube – Šta je autorsko pravo?

    Youtube je servis budućnosti i sve više ljudi odlučuje svoje sadržaje podijeliti upravo na platformi koja je dostupna najvećem dijelu čovječanstva i svakim danom postaje sve značajniji faktor kao dom nekih od najznačajnijih i najzanimljivijih sadržaja objavljenih širom svijeta. U tom kontekstu, šta su autorska prava na YouTube – odnosno, šta je autorsko pravo?

    Zaštita autorskih prava za sadržaje objavljene na YouTube postaje sve značajnija tema, budući da autori imaju mogućnost da profitiraju od svoga autorskog djela, te da je profit motiv i onima koji rad drugih žele da iskoriste za svoju ličnu korist iako za to nisu ovlašteni.

    Međutim, šta je autorsko pravo u kontekstu YouTube sadržaja?

    Općeprihvaćeno je da kada neko stvori originalno djelo zabilježeno na fizičkom mediju, automatski postaje vlasnik autorskog prava na to djelo. Kao vlasnik autorskog prava ima isključivo pravo na upotrebu djela. U većini slučajeva samo vlasnik autorskog prava može drugim osobama dati dopuštenje za upotrebu djela.

    Audiovizuelna djela poput TV emisija, muzike i online videozapisa, zvučni snimci i kompozicije, pisana djela poput predavanja, članaka, knjiga i kompozicija, vizuelna djela poput slika, plakata i oglasa, videoigre i računarski softver, dramska djela poput drama i mjuzikla podliježu zaštiti autorskih prava, dok ideje, činjenice i procesi ne podliježu zaštiti autorskog prava.

    Prema zakonima o autorskim pravima, da bi djelo ispunjavalo uslove za zaštitu autorskog prava, mora biti kreativno i zabilježeno na fizičkom mediju. Imena i naslovi sami po sebi ne podliježu zaštiti autorskog prava.

    Kada je YouTube u pitanju, djelo zaštićeno autorskim pravom može se upotrijebiti bez kršenja autorskog prava vlasnika. To je moguće na temelju poštene upotrebe ili dobivanja dopuštenja za upotrebu tuđeg sadržaja u videozapisu.

    Međutim, YouTube ne može posredovati u sporovima oko vlasništva nad pravima. Kad Youtube primi potpunu i važeću obavijest o uklanjanju, oni uklanjaju sadržaj u skladu sa zakonom. U skladu s tim, kada YouTube primi valjan odgovor na pritužbu, prosljeđuje ga osobi koja je zatražila uklanjanje. Nakon toga uključene strane mogu rješavati slučaj na sudu.

    Autorsko je pravo samo jedan oblik intelektualnog vlasništva. Nije isto što i zaštitni znak, koji štiti naziv, slogan, logotip i druge izvorne identifikatore robne marke kako ih drugi ne bi mogli upotrebljavati u određene svrhe. Razlikuje se i od patentnog zakona, koji štiti izume.

    YouTube pruža zaseban postupak uklanjanja za videozapise koji krše zakone o zaštitnim znakovima ili druge zakone.

    Također je bitno napomenuti da sama činjenica da se pojavljujete u videozapisu, na slici ili u audiosnimci ne znači da ste i vlasnik prava na nju. Naprimjer, ako je vaša prijateljica kamerom snimila vaš razgovor, ona će biti vlasnica  prava na tu videosnimku. Riječi vašeg razgovora ne podliježu autorskim pravima zasebno od samog videozapisa, osim ako su unaprijed napisane.

    Ako vaš prijatelj ili druga osoba bez vašeg dopuštenja prenese videozapis, sliku ili snimku na kojoj se vi nalazite i smatrate da je time prekršeno vaše pravo na privatnost ili sigurnost, možete uložiti YouTubeu žalbu zbog povrede privatnosti.

    Kako je sve više novca u igri, autorska prava će postajati sve značajnija tema, a tako i aktivnosti autora na zaštiti svojih prava. S tim u vezi, prilikom korištenja tuđeg autorskog djela, potrebno je postupati sa velikim oprezom. Dodavanje fraza i izjava kao što su “sva prava pripadaju autoru”, “kršenje prava nije namjerno” ili “nisam vlasnik prava” ne znači da imate dopuštenje vlasnika da objavite njegov sadržaj, a ne znači ni da vaša upotreba tog materijala predstavlja poštenu upotrebu.

    Ukoliko imate dodatna pitanja vezanih za autorska prava na YouTube – Šta je autorsko pravo?  ili vas interesuje nešto drugo u vezi sa zaštitom autorskih prava na YouTube servisu, rado ćemo, u skladu sa informacijama kojima mi raspolažemo, odgovoriti na njih.

  • Problem Dana Republike Srpske

    Problem Dana Republike Srpske

    Da li je Dan Republike Srpske kao jednog od entiteta Bosne i Hercegovine zaista neustavan? Zašto u Bosni i Hercegovini imamo problem Dana Republike Srpske?

    Kao i u ostalim demokratskim državama širom svijeta i u Bosni i Hercegovini ustav je najviši pravni akt.

    Za razliku od većine ostalih demokratskih država širom svijeta, u Bosni i Hercegovini je to malo komplikovanije.

    Po broju ustava koji su na snazi, ova država bi trebala biti najdemokratskija na svijetu.

    Uopšteno govoreći, između ostalog, ustav određuje set osnovnih pravila za funkcionisanje društva, te određuje ko ima moć da donosi odluke u ime naroda.

    Ako je suditi po pretragama na Internetu kao jednom od najjednostavnijih načina da se informišete o svojim osnovnim pravima, narodi Bosne i Hercegovine nisu previše zainteresovani za odredbe Ustava, te je generalno pravna pismenost na veoma niskom nivou.

    U odbranu prosječnog građanina Bosne i Hercegovine, i školovanim pravnicima je potrebno mnogo istraživanja i proučavanja kako bi se počeli snalaziti u “moru propisa”.

    U skladu s tim, u Bosni i Hercegovini niko nikome ne može objasniti ništa, niti se može dogovoriti oko bilo čega. Čak ni kada su odluke Ustavnog suda u pitanju.

    Govorimo o Danu Republike Srpske.

    U Republici Srpskoj bi, logično, da slave, iz Federacije BiH im, za Bosnu i Hercegovinu logično, kvare slavlje…

    Zakon o praznicima Republike Srpske (“Sl. glasnik RS”, br. 43/2007 i “Sl. glasnik BiH”, br. 77/2016 – rješenje US BiH) u članu 2 navodi „b) Dan Rapublike“ kao jedan od republičkih praznika, dok u članu 3 piše da je „b) prestalo da važi“.

    Šta se zapravo dogodilo?

    Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnio je 17. januara 2013. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2.b) i člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07; u daljnjem tekstu: Zakon o praznicima).

    Podnosilac zahtjeva tvrdi da je Dan Republike koji se obilježava 9. januara kao praznik uspostavila „Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“ još 1992. godine bez učešća Bošnjaka i Hrvata u svom sastavu, a što nesumnjivo ukazuje na to da su Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, ali i Ostali, odnosno drugi građani Bosne i Hercegovine drugačije tretirani u odnosu na Srbe u Republici Srpskoj.

    Također se ističe i da se taj datum (9. januar) u Republici Srpskoj proslavlja kao datum isključivo vezan za srpski narod. U vezi s tim je ukazao na to da se priređuju crkvene svečanosti za proslavu tog praznika, da se tog dana slavi i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, a što sve ukazuje na oficijelnu vezu i odnos Republike Srpske prema isključivo jednoj religijskoj grupi – pravoslavcima, pri čemu su zanemarene sve druge grupe i pojedinci koji žive u Republici Srpskoj. Također, ukazano je na to da pravoslavni svećenici aktivno učestvuju u ceremoniji obilježavanja tog praznika, te da se religioznim ceremonijama dodatno daje značaj tom datumu i stavlja do znanja pripadnicima drugih naroda da to nije njihov, već samo praznik pripadnika srpskog naroda. U prilog navedenom, podnosilac zahtjeva je priložio i zvaničnu pozivnicu za obilježavanje Dana Republike 9. januara iz koje proizlazi da se ceremonija obilježavanja praznika sastoji od crkvene i svjetovne svečanosti.

    Zbog svega toga, a detaljno obrazloženje možete da pročitate na ovome LINK-u, Ustavni sud donosi Rješenje broj 77/16 u kojem piše:

    „Utvrđuje se da Narodna skupština Republike Srpske nije izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine. Utvrđuje se da odredba člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 43/07) prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ovog rješenja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.„

    Nakon toga, u Službenom Glasniku RS objavljen je Zakon o Danu Republike Srpske broj: 113/16 od 30.12.2016.  U članu 2 Zakona piše: „(1) Na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao  Dan Republike.(2) Dan Republike se obilјežava i praznuje kao sekularni praznik.“

    Devet delegata u Vijeću naroda RS iz bošnjačkog i hrvatskog naroda podnijelo je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine novi zahtjev radi osporavanja novog Zakona o Danu RS-a. “Ovlašteni podnosilac podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti novog zakona koji je donesen u Narodnoj skupštini RS-a. Međutim, Ustavni sud još nije donio odluku o tom zahtjevu. To su činjenice.” – registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

    Dakle, gdje su odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske osporene, donešen je Zakon o Danu Republike Srpske.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) 19.04.2019. godine je zvanično zaprimljena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa Zakonom o Danu RS-a. U dostavljenoj odluci Ustavnog suda BiH, navedeno je da se ukida član 2, stav 1, Zakona o Danu RS-a koji glasi: “Na osnovu potvrđene volje građana RS-a, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike“, koji, prema Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, formalno, prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u “Službenom glasniku BiH“.

    “Za Narodnu skupštinu RS 9. januar je istorijska činjenica ustanovljenja RS i tako će i ostati”- Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Nedeljko Čubrilović .

    U Bosni i Hercegovini ne postoji problem Dana Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini svi imaju svoju istinu. To je problem Bosne i Hercegovine.