pravosudni ispit bih

Pravosudni ispit BiH

Pravosudni ispit BiH se polaže pred komisijom koju imenuje ministar pravde Bosne i Hercegovine, regulisano je Zakonom o polaganju pravosudnog ispita ( „Službeni glasnik BiH“, br. 33/04) i pratećim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, br. 56/08) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o polaganju pravosudnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, br. 62/11).

 

Prijava se podnosi Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. U prijavi treba biti naznačen broj telefona na koji se može kontaktirati kandidat.

 

Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine. Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita. Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima. Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.

 

Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.

 

Materija Pravosudnog ispita

 

Pravosudni ispit BiH se polaže pismeno i usmeno. Pismeni dio ispita polaže se iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti. Usmeni dio ispita polaže se iz: 1) Krivičnog prava (materijalno i procesno), 2) Građanskog prava (materijalno i procesno), 3) Porodičnog prava, 4) Privrednog prava, 5) Upravnog prava, 6) Radnog prava, 7) Ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

 

Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koja se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.

 

Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik podnosi Ministarstvu pravde po svom izboru. Uz prijavu, kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uslove o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima.

 

Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita, predsjednik Komisije određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.

 

Polaganje Pravosudnog ispita

 

Pravosudni ispit BiH počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti. Zadatak za pismeni dio ispita daje Komisija na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandidat polaže pismeni dio ispita. Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.

 

Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Komisija većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača. Pismeni rad ocjenjuje se ocjenom “položio” ili “nije položio”.

 

Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz krivično-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.

 

Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz krivično-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita. Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz te oblasti.

 

Usmeni dio ispita je javan.

 

Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom “položio” ili “nije položio”. O uspjehu kandidata Komisija odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač. Ocjena o uspješnosti ispita saopštava se kandidatu po završenom ispitu.

 

Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta polagati popravni ispit. Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca. Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta. Ako kandidat u ostavljenom roku ne položi popravni ispit, smatrat će se da ispit nije položio.

 

Uvjerenje o položenom ispitu

 

Kandidatu, koji je položio ispit, ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.

 

Kandidat koji nije položio ispit, može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.

 

Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatrat će se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita. Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu, smatrat će se da ispit nije položio.

 

Sa ispitom, u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine. O priznavanju pravosudnog ispita položenog prema propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde BiH, po principu reciprociteta.

 

 

1 Comment

Post a Comment