Category: Ustav

  • Impeachment – impičment

    Impeachment – impičment

    Opoziv (eng. impeachment – impičment) u najširem smislu riječi označava postupak smjene javnog funkcionera prije isteka njegovog redovnog mandata. Procedura opoziva obično je regulisana ustavom i zakonima države, a koristi se u vanrednim situacijama, poput osnovane sumnje da je funkcioner počinio krivično djelo, prekršaj ili svojim postupcima diskvalifikovao sebe od daljeg vršenja dužnosti. Opoziv najčešće provode parlamenti, dok je u rijetkim slučajevima omogućen i kroz vanredne referendume.

    Otkako je to bila glavna tema u medijima, postupak opoziva često se povezuje sa slučajevima poput Trump impeachmenta. Stoga se postavlja pitanje: Šta je zapravo impičment i kako funkcioniše?

    Sadržaj članka:

    Opoziv u SAD-u – Najpoznatiji primjer

    Najpoznatiji primjer opoziva dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država. Američki ustav predviđa postupak impeachmenta za predstavnike izvršne i sudske vlasti na federalnom nivou, uključujući i predsjednika.

    Ustavne odredbe o impeachmentu

    Ustav SAD-a spominje impeachment na nekoliko mjesta, a osnov za pokretanje postupka ograničen je na “izdaju, primanje mita ili druge visoke zločine i prekršaje” (high crimes and misdemeanors). Ipak, precizno značenje izraza “visoki zločini i prekršaji” nije definisano, što ostavlja prostor za tumačenja.

    Cilj impeachmenta je obuhvatiti širok spektar ozbiljno protuzakonitog ponašanja koje je nespojivo s dužnošću koju funkcioner obavlja.

    Razlozi za pokretanje impeachmenta

    Kongres SAD-a identificirao je tri glavna tipa ponašanja koja mogu biti osnov za impeachment:

    1. Zloupotreba položaja: Nepošteno ili nepropisno prekoračenje ovlasti.
    2. Ponašanje nespojivo sa funkcijom: Radnje koje podrivaju ugled i svrhu funkcije.
    3. Koristi u ličnu svrhu: Upotreba položaja za vlastitu korist ili neprimjerene svrhe.

    Naprimjer, 1974. godine Odbor za pravosuđe odbacio je impeachment protiv predsjednika Nixona za navodnu poreznu prevaru jer se radilo o privatnom, a ne službenom ponašanju predsjednika.

    Procedura impeachmenta

    Na saveznom nivou, postupak impeachmenta provodi se u tri koraka:

    Istraga

    Proces započinje istragom, najčešće u Odboru za pravosuđe, iako Kongres može odlučiti drugačije. Cilj je prikupiti dokaze i procijeniti osnovanost optužbe.

    Glasanje u Predstavničkom domu

    Predstavnički dom, prostom većinom prisutnih članova, izglasava set optužbi koje formalno predstavljaju impeachment. Nakon ovog koraka, osumnjičeni je zvanično optužen.

    Suđenje u Senatu

    Senat vodi suđenje osumnjičenom. U slučaju predsjednika SAD-a, suđenje predvodi predsjednik Vrhovnog suda. Za osudu je potrebna dvotrećinska većina prisutnih senatora. Ako je osumnjičeni proglašen krivim, rezultat je uklanjanje sa dužnosti.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Problem Dana Republike Srpske

    Problem Dana Republike Srpske

    Da li je Dan Republike Srpske kao jednog od entiteta Bosne i Hercegovine zaista neustavan? Zašto u Bosni i Hercegovini imamo problem Dana Republike Srpske?

    Kao i u ostalim demokratskim državama širom svijeta i u Bosni i Hercegovini ustav je najviši pravni akt.

    Za razliku od većine ostalih demokratskih država širom svijeta, u Bosni i Hercegovini je to malo komplikovanije.

    Po broju ustava koji su na snazi, ova država bi trebala biti najdemokratskija na svijetu.

    Uopšteno govoreći, između ostalog, ustav određuje set osnovnih pravila za funkcionisanje društva, te određuje ko ima moć da donosi odluke u ime naroda.

    Ako je suditi po pretragama na Internetu kao jednom od najjednostavnijih načina da se informišete o svojim osnovnim pravima, narodi Bosne i Hercegovine nisu previše zainteresovani za odredbe Ustava, te je generalno pravna pismenost na veoma niskom nivou.

    U odbranu prosječnog građanina Bosne i Hercegovine, i školovanim pravnicima je potrebno mnogo istraživanja i proučavanja kako bi se počeli snalaziti u “moru propisa”.

    U skladu s tim, u Bosni i Hercegovini niko nikome ne može objasniti ništa, niti se može dogovoriti oko bilo čega. Čak ni kada su odluke Ustavnog suda u pitanju.

    Govorimo o Danu Republike Srpske.

    U Republici Srpskoj bi, logično, da slave, iz Federacije BiH im, za Bosnu i Hercegovinu logično, kvare slavlje…

    Zakon o praznicima Republike Srpske (“Sl. glasnik RS”, br. 43/2007 i “Sl. glasnik BiH”, br. 77/2016 – rješenje US BiH) u članu 2 navodi „b) Dan Rapublike“ kao jedan od republičkih praznika, dok u članu 3 piše da je „b) prestalo da važi“.

    Šta se zapravo dogodilo?

    Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnio je 17. januara 2013. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 2.b) i člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 43/07; u daljnjem tekstu: Zakon o praznicima).

    Podnosilac zahtjeva tvrdi da je Dan Republike koji se obilježava 9. januara kao praznik uspostavila „Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini“ još 1992. godine bez učešća Bošnjaka i Hrvata u svom sastavu, a što nesumnjivo ukazuje na to da su Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, ali i Ostali, odnosno drugi građani Bosne i Hercegovine drugačije tretirani u odnosu na Srbe u Republici Srpskoj.

    Također se ističe i da se taj datum (9. januar) u Republici Srpskoj proslavlja kao datum isključivo vezan za srpski narod. U vezi s tim je ukazao na to da se priređuju crkvene svečanosti za proslavu tog praznika, da se tog dana slavi i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, a što sve ukazuje na oficijelnu vezu i odnos Republike Srpske prema isključivo jednoj religijskoj grupi – pravoslavcima, pri čemu su zanemarene sve druge grupe i pojedinci koji žive u Republici Srpskoj. Također, ukazano je na to da pravoslavni svećenici aktivno učestvuju u ceremoniji obilježavanja tog praznika, te da se religioznim ceremonijama dodatno daje značaj tom datumu i stavlja do znanja pripadnicima drugih naroda da to nije njihov, već samo praznik pripadnika srpskog naroda. U prilog navedenom, podnosilac zahtjeva je priložio i zvaničnu pozivnicu za obilježavanje Dana Republike 9. januara iz koje proizlazi da se ceremonija obilježavanja praznika sastoji od crkvene i svjetovne svečanosti.

    Zbog svega toga, a detaljno obrazloženje možete da pročitate na ovome LINK-u, Ustavni sud donosi Rješenje broj 77/16 u kojem piše:

    „Utvrđuje se da Narodna skupština Republike Srpske nije izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 3/13 od 26. novembra 2015. godine. Utvrđuje se da odredba člana 3.b) Zakona o praznicima Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 43/07) prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ovog rješenja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.„

    Nakon toga, u Službenom Glasniku RS objavljen je Zakon o Danu Republike Srpske broj: 113/16 od 30.12.2016.  U članu 2 Zakona piše: „(1) Na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar se utvrđuje kao  Dan Republike.(2) Dan Republike se obilјežava i praznuje kao sekularni praznik.“

    Devet delegata u Vijeću naroda RS iz bošnjačkog i hrvatskog naroda podnijelo je Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine novi zahtjev radi osporavanja novog Zakona o Danu RS-a. “Ovlašteni podnosilac podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti novog zakona koji je donesen u Narodnoj skupštini RS-a. Međutim, Ustavni sud još nije donio odluku o tom zahtjevu. To su činjenice.” – registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan.

    Dakle, gdje su odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske osporene, donešen je Zakon o Danu Republike Srpske.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) 19.04.2019. godine je zvanično zaprimljena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa Zakonom o Danu RS-a. U dostavljenoj odluci Ustavnog suda BiH, navedeno je da se ukida član 2, stav 1, Zakona o Danu RS-a koji glasi: “Na osnovu potvrđene volje građana RS-a, 9. januar se utvrđuje kao Dan Republike“, koji, prema Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, formalno, prestaje da važi narednog dana od dana objavljivanja ove odluke u “Službenom glasniku BiH“.

    “Za Narodnu skupštinu RS 9. januar je istorijska činjenica ustanovljenja RS i tako će i ostati”- Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Nedeljko Čubrilović .

    U Bosni i Hercegovini ne postoji problem Dana Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini svi imaju svoju istinu. To je problem Bosne i Hercegovine.