Tag: dugovanje

  • Izjava o priznanju duga: Šta je, kada se koristi i zašto je važna?

    Izjava o priznanju duga: Šta je, kada se koristi i zašto je važna?

    U svakodnevnim poslovnim i privatnim odnosima, dugovanja su česta pojava – bilo da je riječ o neplaćenim fakturama, pozajmicama ili isporučenoj robi i uslugama koje nisu na vrijeme plaćene. Kada dođe do kašnjenja u plaćanju, postavlja se pitanje kako efikasno zaštititi svoja potraživanja, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca na dugotrajne sudske sporove. Jedan od najčešće korištenih i pravno najbezbjednijih alata u takvim situacijama je izjava o priznanju duga. Ovaj dokument predstavlja snažan dokaz u korist povjerioca i može imati ključnu ulogu u naplati potraživanja, posebno ako se dužnik složi da dug prizna i potpiše izjavu. U nastavku pojašnjavamo kako dug može nastati, šta učiniti kada se ne vraća na vrijeme i zašto je izjava o priznanju duga često prvi i najpametniji korak ka naplati.

    Sadržaj članka:

    1. Kako može nastati dug?
    2. Šta ako se dug ne vrati u dogovorenom roku?
    3. Šta je izjava o priznanju duga?
    4. Zašto je izjava o priznanju duga važna?
    5. Izjava o priznanju duga kao izvršna isprava
    6. Da li izjava o priznanju duga mora biti ovjerena?
    7. Kada se preporučuje potpisivanje izjave?
    8. Obrazac Izjava o priznanju duga
    9. Podržite Pravni blog

    Kako može nastati dug?

    Dug najčešće nastaje kao posljedica neizvršenja novčane obaveze iz određenog pravnog posla. U praksi, dug može nastati:

    • nakon isporuke robe koja nije plaćena na vrijeme,
    • kada se usluga izvrši, a račun ostane neplaćen,
    • kroz pozajmice između fizičkih ili pravnih lica,
    • zbog neplaćenih obaveza po osnovu ugovora o zakupu, ugovora o djelu i sličnog.
    • prouzrokovanjem štete i neizvršavanjem obaveze po tom osnovu

    Nije rijetkost da dugovi nastanu usmenim dogovorom, bez pisanog ugovora, što kasnije može otežati naplatu.

    Šta ako se dug ne vrati u dogovorenom roku?

    Ukoliko dužnik ne izmiri dug u ugovorenom roku, povjerilac ima nekoliko mogućnosti.

    Prije nego što pokrene sudski postupak, može poslati opomenu pred utuženje. Ukoliko to ne da rezultate, može se odlučiti na pokretanje sudskog spora. Još jedan način je pokušaj vansudskog rješavanja spora, putem medijacije.

    Izjava o priznanju duga često se koristi kao način da se izbjegne pokretanje tužbe. Kada dužnik potpiše ovakvu izjavu, on zapravo priznaje da dug postoji, da je dospio i da ga prihvata kao svoju obavezu.

    Time se povjeriocu olakšava dokazivanje duga pred sudom, jer više nije riječ o spornom potraživanju. Sud tada ima čvrst pisani dokaz koji potvrđuje postojanje obaveze, što značajno ubrzava postupak.

    Osim toga, priznanjem se prekida zastarni rok, pa povjerilac dobija dodatnu sigurnost u pokušaju naplate. Ako je izjava ovjerena kod notara, može poslužiti i kao direktna osnova za pokretanje izvršnog postupka, bez suđenja.

    Šta je izjava o priznanju duga?

    Izjava o priznanju duga je pisani dokument kojim dužnik potvrđuje da ima obavezu prema povjeriocu, navodi osnov duga, njegov iznos, rok otplate i eventualne uslove isplate.

    U praksi, izjava obično sadrži:

    • puni naziv i podatke o dužniku i povjeriocu,
    • osnov duga (npr. broj i datum fakture),
    • ukupni iznos duga,
    • rok do kojeg će dug biti plaćen,
    • broj računa na koji će se izvršiti uplata,
    • potpis i pečat (ako je riječ o pravnim licima).

    Zašto je izjava o priznanju duga važna?

    Izjava o priznanju duga ima značajnu pravnu vrijednost jer njome dužnik jasno i pismeno potvrđuje postojanje obaveze.

    Time se otklanja bilo kakva sumnja u osnov i iznos duga – on više nije sporan. Povjerilac u tom slučaju ima čvrst dokaz da potraživanje postoji, a ako je izjava ovjerena kod notara, može poslužiti i kao osnov za direktno pokretanje izvršenja, bez potrebe za tužbom.

    Izjava o priznanju duga kao izvršna isprava

    Uzjava o priznanju duga može se smatrati izvršnom ispravom, ako ispunjava određene zakonske uslove propisane Zakonom o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ili Republike Srpske, u zavisnosti od entiteta).

    Izvršna isprave je i notarska isprava u kojoj je dužnik saglasan da se na osnovu tog akta može neposredno sprovesti izvršenje (tzv. klauzula izvršnosti).

    Dakle, da bi izjava o priznanju duga bila izvršna isprava, mora:

    Biti sačinjena u formi notarske isprave, te sadržavati izričitu saglasnost dužnika da se izvršenje može sprovesti neposredno na osnovu tog akta – tj. mora imati klauzulu izvršnosti.

    Obična pisana izjava, potpisana od strane dužnika, nije izvršna isprava (ali može biti osnov za parnični postupak – priznanje duga olakšava dokazivanje).

    Ovjera potpisa kod notara nije dovoljna – mora biti notarski obrađena isprava.

    Da li izjava o priznanju duga mora biti ovjerena?

    U osnovnoj formi, ukoliko ćete je koristiti kao dokaz u sudskom postupku – nije obavezno da izjava bude ovjerena. Međutim, ako želite da se na osnovu nje odmah pokrene izvršni postupak, tada je potrebno da izjava bude:

    • sačinjena u formi notarski obrađene isprave (tzv. izvršna isprava),
    • ili potpisana i ovjerena kod notara kao privatna isprava sa izjavom o izvršnosti.

    Bez notarske ovjere, izjava i dalje ima dokaznu snagu, ali za pokretanje postupka naplate mora se prvo ići na sud.

    Kada se preporučuje potpisivanje izjave?

    Izjava o priznanju duga je korisna u sljedećim situacijama:

    • kada želite da osigurate priznanje duga bez vođenja spora,
    • ako želite da dobijete garanciju da će dug biti plaćen u određenom roku,
    • kao osnov za zaključenje reprograma ili sporazuma o otplati duga na rate,
    • kada želite prekid zastare i očuvanje prava na naplatu.

    Izjava o priznanju duga može biti korisna i za poreske i knjigovodstvene potrebe, jer se njom formalizuje obaveza.

    Ona je jednostavan, ali izuzetno koristan pravni instrument kojim se jasno potvrđuje postojanje i iznos obaveze. Njome se može izbjeći skup i dugotrajan sudski proces, a pravilno sastavljena izjava može poslužiti i kao osnova za pokretanje izvršenja. Ako želite dodatnu pravnu sigurnost – preporuka je da se izjava ovjeri kod notara.

    Obrazac Izjava o priznanju duga

    Za one koji traže gotov obrazac, pripremili smo stranicu s pravnim obrascima na kojoj možete besplatno preuzeti različite dokumente u Word formatu, uključujući i izjavu o priznanju duga. Obrasci su prilagođeni važećim propisima i praktično upotrebljivi – dovoljno ih je samo popuniti i, po potrebi, ovjeriti. Stranicu sa svim dostupnim obrascima možete pogledati ovdje.

    Obrazac Izjava o priznanju duga word dokument

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu

    Šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu

    Dobiti opomenu pred tužbu može biti stresno iskustvo. Međutim, ako postoje okolnosti zbog kojih je potrebno reagovati, važno je ostati pribran i preduzeti odgovarajuće korake kako biste zaštitili svoja prava. Ovaj dokument, koji obično šalje povjerilac ili njegov pravni zastupnik, služi kao posljednje upozorenje prije pokretanja sudskog postupka. U ovom članku ćemo objasniti šta je opomena pred tužbu, šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu i koje su vam pravne mogućnosti.

    Sadržaj članka:

    Šta je opomena pred tužbu?

    Opomena pred tužbu je formalni dokument kojim vas druga strana (najčešće vjerovnik, advokatska kancelarija, javno preduzeće ili druga institucija) obavještava o dugovanju i daje vam posljednju priliku da ga izmirite prije nego što se pokrene sudski postupak.

    Ova opomena nije isto što i tužba. Ona nema automatsku pravnu snagu, ali može biti značajan korak u pravnom procesu, jer pokazuje ozbiljnu namjeru vjerovnika da zaštiti svoja potraživanja putem suda.

    Da li je opomena pred tužbu obavezna?

    Prema zakonima u Bosni i Hercegovini, opomena pred tužbu nije obavezna, ali u nekim situacijama, ona se šalje prije pokretanja sudskog spora.

    Naprimjer, kod dugovanja za komunalne usluge ili potraživanja iz ugovornog odnosa, vjerovnici često šalju opomenu prije nego što podnesu tužbu.

    Čak i kada zakon ne zahtijeva ovakvu opomenu, vjerovnici je često koriste jer žele izbjeći dugotrajne sudske procese i pokušati riješiti spor mirnim putem.

    Šta uraditi kada primite opomenu pred tužbu?

    Pažljivo pročitajte dokument

    Najvažnije je da prvo detaljno pregledate opomenu i provjerite osnovne informacije, uključujući:

    • Ko vam je poslao opomenu?
    • Koliki je iznos duga i na kojem osnovu se potražuje?
    • Da li postoje dodatni troškovi, poput kamata ili troškova advokata?
    • Rok za odgovor ili plaćanje duga.

    Ako uočite bilo kakve nelogičnosti ili nejasnoće, odmah ih zabilježite i temeljito istražite.

    Provjerite osnovanost potraživanja

    Nakon što poduzmete dalje aktivnosti, provjerite da li je dug zaista važeći. Ponekad se dešava da vjerovnici šalju opomene čak i za zastarjele ili sporne dugove.

    Ako smatrate da dug ne postoji ili da je zastario, imate pravo da to osporite. U Bosni i Hercegovini, zastara potraživanja zavisi od vrste duga.

    Ako je dug zastario, možete podnijeti prigovor vjerovniku i odbiti plaćanje.

    Obratite se vjerovniku ili advokatu

    Ako dug postoji, ali niste sigurni u tačnost iznosa, možete kontaktirati vjerovnika i tražiti dodatna pojašnjenja. Ponekad je moguće dogovoriti odgodu plaćanja, reprogram duga ili čak umanjenje iznosa, naročito ako dug uključuje kamate ili dodatne troškove.

    Ukoliko je dug sporan ili postoji pravna osnova za osporavanje, najbolje je da potražite pravni savjet kod advokata.

    Odlučite da li ćete platiti dug ili osporiti potraživanje

    Na osnovu analize duga, imate nekoliko mogućnosti:

    • Ako dug priznajete, možete ga platiti u cijelosti ili pokušati dogovoriti plaćanje na rate.
    • Ako dug osporavate, možete uputiti pisani odgovor vjerovniku u kojem ćete navesti razloge zbog kojih dug nije osnovan.
    • Ako smatrate da je dug zastario ili nezakonit, možete podnijeti formalni prigovor i tražiti da se dug ne naplati.

    Ukoliko vjerovnik ne prihvati vaše argumente i podnese tužbu, imate pravo da se branite pred sudom.

    Šta ako ignorišete opomenu pred tužbu?

    Ignorisanje opomene nije dobra strategija.

    Ako ne reagujete i ne preduzmete ništa povodom opomene, vjerovnik će podnijeti tužbu. Ukoliko se ni tada ne uključite aktivno, sud može donijeti presudu na vašu štetu, čak i ako postoje osnovi za osporavanje duga.

    Također, ukoliko ne osporite dug pred sudom, može doći do prinudne naplate putem izvršnog postupka, što znači da bi vam mogli biti blokirani računi ili oduzeta imovina.

    Zato je važno da uvijek reagujete – bilo kroz plaćanje, pregovore s vjerovnikom ili pravnu zaštitu ako smatrate da dug nije opravdan.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je vjerodostojna isprava

    Šta je vjerodostojna isprava

    Izvršni postupak je postupak koji omogućava provođenje sudskih presuda i drugih pravnih akata koji se odnose na ostvarivanje prava strana u postupku. U suštini, izvršni postupak je način na koji se obezbeđuje da osoba koja je dužna da učini nešto ili plati dug zaista ispuni svoje obaveze prema presudi suda ili odlukama drugih nadležnih organa, inače ne bi imalo smisla ni pokretati postupke. Kao jedan od značajnih pojmova izvršnog postupka javlja se vjerodostojna isprava. Šta je vjerodostojna isprava i koje su njene pravne posljedice?

    Sadržaj članka:

    Definicija vjerodostojne isprave

    Vjerodostojna isprava igra ključnu ulogu u izvršnom postupku, posebno kada vjerovnik želi brzo i efikasno naplatiti svoje potraživanje. Prema Zakonu o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja može se odrediti i na osnovu vjerodostojne isprave.

    Vjerodostojna isprava je dokument koji sadrži jasno utvrđene obaveze između dvije strane – tražioca izvršenja i izvršenika. Ona je podobna za izvršenje ako sadrži sve ključne elemente: podatke o vjerovniku i dužniku, kao i tačno definisan predmet, vrstu, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

    Prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH, vjerodostojne isprave uključuju:

    • Mjenicu i ček s protestom i povratnim računom (ako su potrebni za zasnivanje potraživanja);
    • Račune ili izvode iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga kao što su isporuka vode, toplotne energije i odvoz smeća.

    Kako vjerodostojna isprava omogućava izvršenje?

    Kako vjerodostojna isprava omogućava izvršenje?

    U praksi, vjerodostojne isprave daju vjerovniku mogućnost da pokrene izvršni postupak bez potrebe za dugotrajnim sudskim procesom dokazivanja duga, što značajno ubrzava naplatu potraživanja.

    Kada vjerovnik podnese prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, sud prvenstveno provjerava da li dokument ispunjava zakonske uslove – da li su jasno naznačeni tražilac izvršenja, izvršenik, predmet i obim obaveze, te rok njenog ispunjenja.

    Ako je isprava podobna za izvršenje, sud donosi rješenje o izvršenju, omogućavajući vjerovniku da naplati dug putem sredstava prinudnog izvršenja, kao što su pljenidba novčanih sredstava ili zapljena imovine dužnika.

    Na taj način, postupak naplate postaje efikasniji, smanjuju se sudski troškovi, a vjerovnik brže dolazi do svog potraživanja.

    Prednosti vjerodostojnih isprava

    Korištenje vjerodostojnih isprava u izvršnim postupcima donosi brojne prednosti. Prije svega, ubrzava naplatu potraživanja jer vjerovnik ne mora prolaziti kroz dug sudski proces kako bi dokazao postojanje duga.

    Time se smanjuju i troškovi postupka, budući da se izbjegavaju dugotrajne parnice. Osim toga, ovakav način naplate daje veću sigurnost u poslovanju, što je posebno važno za komunalna preduzeća i druge subjekte koji redovno izdaju račune, a uz to imaju i veliki broj korisnika.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako naplatiti dug od dužnika – Vodič kroz postupak

    Kako naplatiti dug od dužnika – Vodič kroz postupak

    Naplata dugovanja često je iscrpljujuć proces, ali pravni sistem pruža jasne mehanizme koji omogućavaju povjeriocima da dođu do svog novca. Kada dužnik izbjegava obaveze, važno je poznavati pravne korake koji vode do efikasne naplate. U nastavku donosimo pregled najvažnijih koraka, uz strategije koje mogu značiti razliku između brzog povrata duga i dugotrajnog sudskog spora, dakle govorimo o tome kako naplatiti dug od dužnika.

    Sadržaj članka:

    Šta učiniti kada dužnik ne plaća?

    Prvi korak je pokušaj mirnog rješavanja situacije. Iako zvuči jednostavno, formalni zahtjev za plaćanje često može dati rezultat. Dužniku se dostavlja pisana opomena kojom se jasno navodi dug, rok za plaćanje i posljedice neizvršenja obaveze.

    Ako ni nakon toga ne dođe do uplate, dolazi do ključnog pitanja – da li postoji izvršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se može pokrenuti postupak?

    Izvršna isprava: Ključ brzog postupka

    Izvršna isprava predstavlja najkraći put do naplate. To može biti notarski obrađen ugovor, sudska presuda, rješenje o izvršenju ili druga odluka kojom je potvrđena obaveza plaćanja. Kada se posjeduje takav dokument, postupak se pokreće podnošenjem prijedloga za izvršenje nadležnom sudu.

    Zakon o izvršnom postupku FBiH propisuje da se naplata može sprovesti putem zapljene novčanih sredstava na računu dužnika, pljenidbom pokretne ili nepokretne imovine ili zadržavanjem sredstava iz njegove plate. Banke i poslodavci dužni su postupiti po sudskom rješenju, što ovaj mehanizam čini efikasnim u mnogim slučajevima.

    Šta ako ne postoji izvršna isprava?

    Kada povjerilac nema dokument koji bi odmah omogućio izvršenje, jedina opcija je pokretanje parničnog postupka pred sudom. Tužba se podnosi prema odredbama Zakona o parničnom postupku FBiH, a sud na temelju dostavljenih dokaza donosi odluku.

    Parnica može trajati mjesecima, pa je važno već u samom početku dostaviti što jače dokaze. Ako postoji potpisan ugovor, svjedoci, poruke ili e-mail komunikacija koja potvrđuje dug, šanse za uspjeh su velike. Nakon dobijanja presude, može se pokrenuti izvršni postupak i time osigurati naplata.

    Strategije za bržu naplatu duga

    Povjerioci često gube dragocjeno vrijeme čekajući da dužnik ispuni svoju obavezu. Proaktivnost je ključna. Kada je dug jasno utvrđen, važno je brzo reagovati i koristiti sve zakonske mehanizme koji su dostupni. U nekim slučajevima, angažovanje advokata može ubrzati proces jer formalni pravni dopis često ima veći učinak od obične usmene opomene.

    Još jedan koristan alat je sudsko osiguranje potraživanja, koje se može tražiti ako postoji bojazan da će dužnik raspolagati svojom imovinom kako bi izbjegao plaćanje. Sud može donijeti privremenu mjeru zabrane raspolaganja nekretninama ili blokade sredstava, čime se osigurava da povjer

    Kako se naplatiti od dužnika u BiH – Vodič kroz postupak

    Naplata duga u Bosni i Hercegovini može biti izazovan proces, ali poznavanjem zakonskih procedura, svaka osoba ili firma može povećati svoje šanse za uspjeh.

    Bilo da ste u situaciji da pokušavate naplatiti dug od fizičkog lica ili pravne osobe, zakon nudi jasne smjernice.

    Ovaj vodič vam pruža ključne informacije o postupcima koji vam mogu pomoći da ostvarite svoja prava uz pomoć Zakona o izvršnom postupku FBiH, Zakona o parničnom postupku FBiH, te Zakona o obligacionim odnosima FBiH.

    Razumijevanje duga i vaših prava

    Prije nego što poduzmete bilo kakve pravne korake, ključno je razumjeti prirodu duga i vaša prava prema dužniku. Prema Zakonu o obligacionim odnosima FBiH, dugovi mogu nastati iz različitih situacija – od nepodmirenih računa za usluge ili robu do dugovanja temeljenih na neispunjenim ugovorima.

    U svakom slučaju, bitno je imati jasno definiranu obavezu dužnika, koja mora biti dokumentirana. Ugovori, fakture, priznanice ili sudske presude predstavljaju ključne dokaze u procesu naplate duga.

    Prvi korak: Opomena dužniku

    Prvi korak koji biste trebali poduzeti prije nego što pokrenete pravne radnje jest slanje opomene dužniku. Iako zakonski nije obavezno, ova faza često daje rezultate, posebno u situacijama gdje dužnik nije svjestan ozbiljnosti situacije. Opomena pred tužbu jasno navodi iznos duga, rok za plaćanje i posljedice koje slijede u slučaju neizvršenja obaveze.

    Ukoliko opomena ne izazove reakciju, morate biti spremni za sljedeći korak – sudsku parnicu ili izvršni postupak.

    Sudska parnica: Kako započeti postupak

    Ako dug nije naplaćen putem opomene, sljedeći korak je pokretanje parničnog postupka. Prema Zakonu o parničnom postupku FBiH, tužba se podnosi nadležnom sudu. Da biste pokrenuli ovaj postupak i bili uspješni u njemu, morate dokazati postojanje duga putem pisanih dokaza. To mogu biti ugovori, fakture ili druga relevantna dokumentacija.

    U parničnom postupku, sud ocjenjuje osnovanost vašeg zahtjeva, a dužniku se daje prilika za odbranu. Ukoliko sud donese presudu u vašu korist, dobijate presudu o novčanoj obvezi koju dužnik mora ispuniti. Nakon toga, možete započeti izvršni postupak ako dužnik ne plati u roku.

    Izvršni postupak: Naplata kroz zapljenu imovine

    Izvršni postupak je mehanizam koji omogućava naplatu duga nakon što je sudska presuda donesena. Prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH, dužnik je obavezan izvršiti presudu, a ako to ne učini, sud može pokrenuti izvršenje.

    Izvršni postupak može uključivati zapljenu novca na računima dužnika, pljenidbu njegove pokretne ili nepokretne imovine, pa čak i zapljenu dijela njegove plate.

    Sudski izvršitelj ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao naplatu potraživanja.

    Za razliku od parničnog postupka, izvršni postupak je brži i efikasniji, ali samo ako imate izvršnu ispravu, poput sudske presude ili notarski ovjerenog ugovora.

    Kada koristiti privremene mjere?

    U nekim situacijama, kada postoji opasnost da dužnik počne raspolagati imovinom kako bi izbjegao izvršenje, moguće je tražiti privremene mjere. Prema Zakonu o parničnom postupku FBiH, sud može odrediti mjere osiguranja, kao što su blokada računa, zabrana raspolaganja nekretninama ili iznosom koji je predmet naplate. Ove mjere pomažu osigurati da će imovina biti dostupna za naplatu ako sud donese presudu u vašu korist.

    Alternativne metode naplate: Medijacija i nagodba

    Iako izvršni postupak može biti učinkovit, dugotrajan je i može nositi dodatne troškove. Zato mnogi vjerovnici biraju alternativne metode rješavanja sporova, kao što su medijacija ili nagodba.

    U medijaciji, neutralna treća strana pomaže stranama da postignu dogovor bez potrebe za sudskim procesom. Ako dužnik pristane na nagodbu, dug može biti smanjen ili otplaćen u obrocima, čime obje strane dolaze do zadovoljavajućeg rješenja.

    Važnost pravne podrške

    Kada se suočavate s dugovima koji nisu naplaćeni na vrijeme, vrlo je korisno konzultirati se s pravnikom. Pravna pomoć može ubrzati proces naplate, jer advokati imaju iskustva u pokretanju postupaka i vođenju sudskih sporova. Oni također mogu pomoći u pripremi odgovarajuće dokumentacije i izboru najsvrsishodnijeg postupka za vaš slučaj.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.