Tag: krivično pravo

  • No body, no crime?

    No body, no crime?

    Sudska odluka kojom je potvrđena prvostepena presuda protiv optuženog iz Lukavca, kojom mu je izrečena kazna zatvora od 20 godina za ubistvo iz člana 166. stav 1. Krivičnog zakona FBiH, ponovo je ušla u fokus javnosti jer govorimo o krivičnom postupku bez pronađenog tijela žrtve. Popularna izreka „no body, no crime“ često se koristi u medijima i u narodu kao da je pravilo. U prevodu, ako nema leša, nema ni krivičnog djela. To je mit. U stvarnosti to znači da odsustvo tijela značajno otežava dokazivanje smrti i krivičnog djela, ali ne isključuje ga automatski.

    Sadržaj članka:

    Slučaj u Bosni i Hercegovini

    Krajem jula 2023. u naselju Tumare kod Lukavca, oštećena je devetdesetogodišnja J. Đ., a optuženi je navodno ušao u kuću, zadao povrede koje su dovele do krvarenja i smrti, pa je tijelo zatim premješteno i sakriveno. Tijelo do danas nije pronađeno.

    Kako bi izgledao svijet bez zakona?

    Ove bitne okolnosti su javno objavljene u medijskim izvještajima.

    Pravno pitanje koje se postavlja jeste: može li se neko osuditi za ubistvo ako nije pronađeno tijelo?

    Odgovor u teoriji je jasan, može, ali samo pod veoma strogim uslovima. Krivično procesno pravo FBiH priznaje slobodnu ocjenu dokaza sudova. Sud nije vezan za jedan dokazni element, ali postupak ne smije rezultirati osudom ako ostane razumna sumnja.

    Drugim riječima, odsustvo tijela nije pravna prepreka samo po sebi, ali povećava teret za tužilaštvo da izgradi koherentan, zatvoren lanac indicija.

    Tok predmeta

    Šta se u praksi desilo u ovom predmetu? Iz saopćenja i medijskih izvještaja jasno je da su istragu vodili Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona i policijski organi, uz angažman forenzičkih timova Federalne uprave policije i Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja Ministarstva sigurnosti BiH.

    Prema dostupnim izvorima, pred sudom je izveden „čvrst i međusobno povezan lanac dokaza“: materijalni tragovi, forenzički nalazi i svjedočenja koja su, po ocjeni suda, isključila razumnu sumnju u pogledu da li je do smrti došlo i ko je za to odgovoran. To je srž razloga zašto je sud mogao potvrditi prvostepenu odluku uprkos nepostojanju leša.

    Snimak sa društvenih mreža kao dokaz na sudu

    Međutim, određena pitanja treba postaviti: koji su konkretniji forenzički nalazi povezali optuženog sa smrću? Postoje li alternativni načini na koje bi se događaj mogao tumačiti? Jesu li izvedeni nalazi temeljeni na zakonito prikupljenim dokazima, i jesu li svi vještački nalazi imali dovoljno metodološko utemeljenje?

    Sudske osuđujuće presude bez tijela obično počivaju na kombinaciji DNK tragova, tragova krvi, digitalnih tragova (lokacija mobitela, snimci), vještačenja koja isključuju nesretne okolnosti i slučajnost i svjedočenja koja međusobno nisu u nesaglasnosti. Izvještaji o ovom predmetu ukazuju na upravo takvu kombinaciju, ali dok nam obrazloženje presude ne bude dostupno, neke pojedinosti moraju sačekati na analizu.

    Značaj presude u slučaju kada nema tijela

    Pravni i društveni učinak ove presude je dvostruk.

    S jedne strane, predstavlja snažnu poruku da savremena forenzika i pažljivo prikupljeni indirektni dokazi mogu nadomjestiti odsustvo direktnog fizičkog dokaza, što olakšava procesuiranje teških djela čiji tragovi mogu biti uklonjeni.

    Razlika između materijalne i nematerijalne štete

    S druge strane, takve presude povećavaju odgovornost sudova i tužilaštava da u obrazloženju transparentno pokažu kako su isključene sve razumne alternative i kako je dostignut visok stepen uvjerenja suda.

    Za pravnike i praktičare ovo je podsjetnik na važnost suštine nad formom. Tražiti tijelo nije šablon za uspjeh istrage, ali bez pouzdanih indicija istraga je osuđena na neuspjeh.

    Kako i kome prijaviti zlostavljanje životinja

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela

    Pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela

    Svaka osoba koja je pretrpjela određenu štetu prilikom ili kao posljedica krivičnog djela, bilo da se radi o oštećenju ili otuđenju imovine, fizičku povredu ili štetu enke druge vrste, ima pravo da traži nadokanadu te štete što se u pravu zove “imovinskopravni zahtjev. U ovome članku razmatramo na koji način da ostvarite pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela.

    Sadržaj

    Šta uraditi u slučaju napada?

    Ukoliko ste bili žrtva napada ili izvršenja krivičnog djela na neki drugi način, obavijestite policijske službenike o svojim povredama ili drugoj šteti koju ste pretrpjeli, bez obzira kakva ona bila, a koja je nastala kao rezulatat, odnosno posljedica izvršenja krivičnog djela. Ovdje možete naći KRIVIČNI ZAKON FBIH.

    Ukoliko je rezultat krivičnog djela povreda, nakon što se javite nadležnoj medicinskoj službi, obavezno tražite izvještaj o povredama ili dokument sa nekim drugim nazivom koji će sadržavati detalje o medicinskom tretmanu ili intervenciji koju ste primili.

    Tužilac koji je nadležan za slučaj koji ste prijavili, a o tome koje tužilaštvo je nadležno vas mogu obavijestiti i policijski službenici kojima prijavljujete krivično djelu, poučiće vas o pravima i predočiće vam mogućnost da podnesete imovinskopravni zahtjev u slučaju nastavka krivičnog postupka. Također, bićete obaviješteni i o tome šta vam je potrebno za podnošenje imovinskopravnog zahtjeva. Budući da tužilac ima zakonsku obavezu da vas pita da li želite podnijeti imovinskopravni zahtjev, iskoristite priliku da tražite pojašnjenje za sve eventualne nejasnoće, te da jasno saopćite informacije o troškovima koji su vam prouzrokovani, gubitku zarade, bolu i patnji koje ste eventualno iskusili usljed izvršenja krivičnog djela, a što se može odnositi na troškove liječenja i druge finansijske izdatke.

    Jasnom komunkacijom ćete doprinijeti utvrđivanju svih činjenica koje mogu biti od presudnog značaja za donošenje odluke o vašem eventualnom imovinskopravnom zahtjevu.

    Prikupljanje i čuvanje dokumentacije

    Kao što je to slučaj i sa ostalom bitnom dokumentacijom, bitno je da čuvate svu relevantnu predmetnu finansijsku dokumentaciju u vidu izvještaja, potvrda, predračuna i slično, te da iste dostaviti tužiocu radi dokazivanja osnovanosti svoga imovinskopravnog zahtjeva.

    Imovinskopravni zahtjev

    Budući da je i to jedna od mogućnosti, iskoristite priliku da dobijete informaciju o tome da li se namjerava zaključiti sporazum o priznanju krivice sa počiniocem krivičnog djela, jer imate pravo da se izjasnite o imovinskopravnom zahtjevu.

    Taj zahtjev, zajedno sa podacima o visini imovinskopravnog zahtjeva može da se podnese tokom istrage, međutim, to je moguće učiniti i tokom suđenja, usmeno ili pismeno.

    Ukoliko ste propustili o tome razgovarati sa tužiocem, sud će vas o pravu na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva poučiti tokom suđenja.

    Pravo na žalbu

    Nakon donošenja presude, imate pravo da dobijete primjerak presude, kada, ukoliko ste nezadovoljni odlukom u pogledu vašeg imovinskopravnog zahtjeva i troškovima krivičnog postupka, imate pravo izjaviti žalbu.

    U slučaju da se dokaže krivica optuženog, u presudi će biti riješeno i o vašem zahtjevu, a u izuzetnim slučajevima i iz opravdanih razloga, sud vas može uputiti da imovinskopravni zahtjev ostvarite u parničnom postupku.

    Pravo na tužbu u parničnom postupku

    Bez obzira na odluku suda u krivičnom predmetu, imate pravo na tužbu u parničnom postupku gdje ćete tražiti nadoknadu štete.

    Spisak advokata

    U slučaju da budete oštećeni prilikom izvršenja krivičnog djela, savjetujemo vam da angažujete advokata kako biste imali najveću šansu za ostvarivanje svojih prava. Budući da smo ranije pisali o tome, ovdje pronađite SPISAK ADVOKATA.

    Podržite Pravni blog

    Kreacija, održavanje i unaprijeđenje Pravnog bloga se vrši isključivo sredstvima vlasnika. U cilju održivosti Bloga, serviramo AdSense reklame. One su vam vjerovatno dosadne… I nama su. Ali nemamo drugog izbora. Do vas je! 🙂

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.