Tag: nasilje na poslu

  • Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Mobing i seksualno uznemiravanje su oblici nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu koji mogu imati teške posledice za žrtve, uključujući fizičke, emocionalne i psihološke povrede. Međutim, budući da je to specifičan oblik zlostavljanja, postavlja se pitanje kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje.

    Sadržaj članka:

    Šta je mobing

    Mobing ili psihološko nasilje u radnom okruženju je oblik nasilja i zlostavljanja u radnom okruženju koji se odnosi na dugotrajno ponižavanje, ismijavanje, omalovažavanje ili ugnjetavanje radnika od strane kolega, nadređenih ili podređenih.

    To može uključivati verbalne ili fizičke napade, ali i druga neprihvatljiva ponašanja koja imaju za cilj da radnika ponižavaju ili izoluju. Mobing može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit radnika, uključujući stres, anksioznost, depresiju i poremećaje spavanja.

    Zakonom o radu i drugim propisima koji se odnose na prava radnika i ljudska prava, radnici su zaštićeni od ovih oblika nasilja i zlostavljanja.

    Detaljno smo pisali o tome šta su Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing.

    Pravo na zaštitu na radnom mjestu

    Svaki radnik ima pravo na radno mjesto koje je bezbjedno i zdravo za rad, te je poslodavac dužan da obezbijedi bezbjedne i zdrave radne uslove i da spriječi izazivanje štete radniku ili trećoj osobi. U prilog tome govori i činjenica da se za određena posebno opasna radna mjesta propisuje beneficirani radni staž, kao vid zaštite zdravlja radnika.

    U skladu s tim, poslodavac također ima obavezu da spriječi i sankcioniše mobing i seksualno uznemiravanje na radnom mestu.

    Ukoliko ste žrtva mobinga ili seksualnog uznemiravanja na radnom mestu, važno je da se obratite svome poslodavcu ili nadležnom organu za zaštitu od nasilja i zlostavljanja.

    Možete se obratiti i pravnom savjetniku ili advokatu za pomoć u zaštiti vaših prava. Važno je da pravovremeno reagujete i da se zaštitite od ovih oblika nasilja i zlostavljanja.

    Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Dokazivanje mobinga može biti teško, jer su često u pitanju suptilna ponašanja koja se odvijaju na radnom mjestu i koje nije lahko uhvatiti u trenutku.

    Međutim, postoje neki koraci koje radnik može da preduzme da bi dokazao da je žrtva mobinga i koje kasnije može koristiti u procesu dokazivanja:

    1. Zapisivanje detalja: Potrebno je zapisivati sve što se dešava, uključujući datume, vrijeme, mjesto i sve relevantne detalje o događajima. To može biti od koristi ukoliko se kasnije podnese zahtjev za razrješenje spora.
    2. Prikupljanje dokaza: Potrebno je prikupiti dokaze koji podržavaju tvrdnje o mobingu, kao što su poruke, e-mailovi ili drugi pisani tragovi.
    3. Razgovor sa kolegama: Ako postoji više ljudi koji su proživljavali iste probleme, to može biti od koristi u dokazivanju mobinga.
    4. Konsultacije sa advokatom: Ukoliko se osjećate ugroženo ili ne znate kako da se suprotstavite mobingu, razmislite o tome da se obratite advokatu koji se bavi radnim pravom i sa kojim možete da razgovarate o svojim opcijama.
    5. Razgovor sa nadređenima: Ako se osjećate spremnim i dovoljno snažnim da to uradite, možete razgovarati sa svojim nadređenima o mobingu koji ste proživjeli i tražiti njihovu podršku u rješavanju problema.

    Ipak, smatramo da je najbolja opcija da se konsultujete sa stručnjakom iz ove oblasti, advokatom koji se bavi ovim poslovima i koji će sigurno imati najbolji savjet za vas.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing

    Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing

    Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing, ne događaju se samo u društvima u tranziciji već i u najrazvijenijim demokratskim društvima i pravnim sistemima.

    Razlika je u tome što se u zrelim društvima u velikom broju slučajeva takve pojave procesuiraju i adekvatno sankcionišu, dok na Balkanu veoma često nasilnici prođu nekažnjeno, a žrtve su suočene sa ozbiljnim zlostavljanjem i stigmom koje rezultira zdravstvenim i drugim problemima sa tragičnim posljedicama.

    Dodatni problem je i činjenica da ni žrtve često nisu svjesne pravne kvalifikacije onoga što im se događa.

    Prilikom stupanja u radni odnos, svaka osoba mora znati da je poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca.

    Nasilje bilo koje vrste ne može biti normalno bilo gdje, a posebno ne može biti svojstveno radnom okruženju u kojem se od zaposlenika očekuje angažman i optimalna produktivnost.

    Šta je mobing?

    Mobing ćete prepoznati kao oblik ponašanja koji često prate uvrede na privatnom ili profesionalnom nivou od strane nadređene ili neposredno nadređene osobe, a često i od strane radnih kolega ili drugih osoba sa kojima je žrtva zbog prirode posla primorana sarađivati.

    Najčešće je to vrijeđanje i nazivanje pogrdnim imenima, omalovažavanje, vršenje pritiska, te poticanje drugih na omalovažavanje zaposlenog, te određivanje nemogućih zadataka, a sve u cilju dovođenja zaposlenog u stanje bespomoćnosti i bezizlaznosti, bez obzira na motiv zbog kojeg se to radi, te drugi oblici ponašanja koji dovode u pitanje ljudsko dostojanstvo i kose se sa normama profesionalnog i zakonom ili nekim drugim aktom propisanog odnosa na radnom mjestu.

    Zakon o radu Federacije BiH (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016 i 89/2018) prepoznaje uznemiravanje i nasilje na radu i mobing, te poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca izričito zabranjuje uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca.

    Uznemiravanje u smislu ovog Zakona  je svako neželjeno ponašanje uzrokovano diskriminacijom radnika, kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

    Diskriminacija može biti direktna ili indirektna.

    Seksualno uznemiravanje je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

    Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom.

    Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

    Diskriminacija u smislu ovog Zakona zabranjena je u odnosu na:

    a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla,

    b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa,

    c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje,

    d. napredovanje u poslu i

    e. otkazivanje ugovora o radu.

    U slučajevima diskriminacije, radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju.

    Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu.

    Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slučaju spora iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju već da ima svoje objektivno opravdanje.

    Ako sud utvrdi da je tužba osnovana poslodavac je dužan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraćena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom.

    U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka.

    Uznemiravanje i nasilje na poslu i mobing balkanska su svakodnevnica. Nemojte dozvoliti da budete žrtva i koristite prava koja vam garantuju propisi zemlje u kojoj živite. Ukoliko niste u mogućnosti da se sami zaštitite, obratite se pravnom stručnjaku i advokatu.