Tag: opci kolektivni ugovor

  • Najniža satnica u FBiH

    Najniža satnica u FBiH

    Zakon o radu FBiH propisuje je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. Također je propisano je da će Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće. U skladu s tim, dolazimo i do odgovora na pitanje koja je najniža satnica u FBiH?

    Sadržaj članka:

    Odredbe Zakona o radu o najnižoj plaći

    Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 89/2018), odredom člana 78. st. 1. i 2. bilo je propisano da se najniža plaća utvrđuje kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, i to na osnovu najniže cijene rada utvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

    Nakon izmjena i dopuna Zakona, propisano je da Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, te da će Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva finansija u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodne konsultacije sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće.

    Izmjene Zakona o radu FBiH

    Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH

    Budući da govorimo o periodu prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH, za razumijevanje pitanja najniže satnice u FBiH, relevantan je član 138. stav 1. Zakona o radu FBiH.

    Član 138. tada je propisivao: “Opći kolektivni ugovor zaključuju reprezentativno udruženje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani na teritoriji Federacije.

    Na taj način su određene strane ovlaštene za zaključivanje općeg kolektivnog ugovora.

    Po tom osnovu, Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine i Udruženje poslodavaca Federacije BiH su zaključili Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH”, br. 48/16 i 62/16), koji je stupio na snagu 23. 6. 2016. godine.

    U odredbi člana 7. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine bilo je navedeno da najnižu satnicu utvrđuje Ekonomsko-socijalno vijeće za teritoriju Federacije BiH, najkasnije do 1.12. u tekućoj, za narednu godinu, te da ukoliko se u navedenom roku ne postigne dogovor o najnižoj satnici, utvrđena najniža satnica za prethodnu godinu primjenjuje se za narednu ili do postizanja dogovora o najnižoj satnici.

    Najniža satnica u FBiH

    Najniža satnica u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, prije oporezivanja, ne može biti manja od 2,31 KM.

    Međutim, i nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 89/2018) najniža satnica u FBiH ostaje 2,31 KM, budući da nije postignut drugačiji dogovor.

    Ovaj stav zauzima i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike FBiH koje je na ovu temu dalo i Mišljenje br. 03-34/11-42/19 od 11.1.2019. godine.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ko je dužan isplaćivati regres

    Ko je dužan isplaćivati regres

    U članku “Šta je regres i ko ima pravo na regres”, kao što i naslov sugeriše, između ostalog pisali smo o pojmu regresa, o regresu i njegovom značenju u radnom zakonodavstvu, te o tome ko ima pravo na regres. Međutim, postavlja se pitanje ko je dužan isplaćivati regres?

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Ko je dužan isplaćivati regres

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) ne sadrži odredbe kojima se reguliše pravo na regres, ali Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 48/16) reguliše da se Granskim kolektivnim ugovorima, pored drugih pitanja određenih ovim kolektivnim ugovorom, mogu se regulisati i “uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor, pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.”

    Kolektivni ugovor

    Ukoliko granski kolektivni ugovor ne postoji, pravo na regres može se regulirati i pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu sklopljenim između poslodavca i zaposlenika.

    Imajući u vidu navedene odredbe relevantnih propisa, proizlazi da je poslodavac dužan isplatiti regres zaposleniku samo ako je to regulirano granskim, odnosno pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Šta ako pitanje regresa nije regulisano kolektivnim ugovorom

    Ukoliko nekim od prethodno pomenutih dokumenata obaveza isplate regresa nije propisana, mišljenja smo da poslodavac nema obavezu da isplati regres za godišnji odmor zaposleniku bez obzira na činjenicu da prethodnu poslovnu godinu nije završio sa gubitkom.

    Kada se stiče pravo na regres

    Pored pitanja ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

    Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

    Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. U članku “Šta je regres i ko ima pravo na regres” objašnjen je sam pojam, ali i slučaj kada radnik ne koristi godišnji odmor, svojom ili krivicom poslodavca.

    Sindikat

    Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine je doborovoljna i interesna organizacija radnika koji su organizovani kroz granske sindikate i unije-članice SSSBiH sa područja Bosne i Hercegovine. SSSBiH i u njega udruženi sindikati su demokratski, multietnički, multinacionalni i nezavisni od vlasti, poslodavaca, političkih stranaka i vjerskih zajednica, a na njihovoj službenoj STRANICI možete pronaći Opći kolektivni ugovor i Granske kolektivne ugovore.