Šta je regres i ko ima pravo na regres

Šta je regres i ko ima pravo na regres

Pitanja koja se često postavljaju kao pitanja pravednog društva jesu pitanja regresa, šta je regres i ko ima pravo na regres? Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18 i 44/22) ne sadrži odredbe kojima se reguliše pravo na regres. Međutim, Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH (Službene novine Federacije BiH, broj 48/16) reguliše da se Granskim kolektivnim ugovorima, pored drugih pitanja određenih ovim Kolektivnim ugovorom, mogu se regulisati i “uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor. Sve to pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.” O tome KO JE DUŽAN ISPLAĆIVATI REGRES pisali smo i ranije.

Sadržaj:

Šta je regres

Regres je pojam radnog zakonodavstva. Regres predstavlja naknadu koja se isplaćuje radniku kako bi bio u mogućnosti da pokrije povećane troškove koji nastanu usljed korištenja godišnjeg odmora.

Ko ima pravo na regres

Pored pitanja šta je regres i ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. Ukoliko su za to ispunjeni uslovi o kojima ćemo u nastavku pisati.

Kolektivni ugovor

Kolektivni ugovor je pismeni sporazum između radnika, koje predstavlja sindikat, i jednog ili više poslodavaca. Kolektivnim ugovorom se reguliraju različita pitanja iz područja radnih odnosa. Kolektivni ugovor ima pravnu snagu, odnosno predstavlja izvor prava. Ovdje možete naći GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

Granski kolektivni ugovor

U slučaju da granski kolektivni ugovor ne postoji, pitanje regresa će se regulisati nekim drugim aktom. Ako je to slučaj, o tome radnike treba blagovremeno i nedvojbeno informisati, kako to propisuje Opći kolektivni ugovor:

“Ukoliko prava iz stava 1. i 2. ovoga člana nisu regulisana granskim kolektivnim ugovorom ista će se regulisati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu za poslodavce koji po osnovu člana 118. Zakona o radu nisu obavezni donositi Pravilnik o radu.” Ranije smo pisali na temu UGOVOR O RADU i njegovim vrstama.

Porezni tretman regresa

Kako ne bi došlo do greške u obračunu u slučaju da se ovaj članak čita nakon izmjene relevantnih propisa, reći ćemo da je trenutno regres neoporeziv do određenog iznosa u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate regresa. U svakom slučaju, iznos do kojeg je regres neoporeziv i nakon kojeg iznosa je oporeziv trenutno se reguliše Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

Svakako je pri odlučivanju o isplati regresa za godišnji odmor važno je voditi računa o poreznim obavezama. Međutim, primarni zadatak ovoga članka bio je odgovoriti na pitanje šta je regres i ko ima pravo na regres.

Pravo na regres u slučaju otkaza ugovora o radu

Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH” br.: 26/16, 89/18 i 44/22) propisuje da poslodavac može radniku uručiti otkaz ugovora o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili
organizacijskih razloga, ili

b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno
sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi
bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

Budući da se pravo na regres veže za korištenje godišnjeg odmora, kada radnik nije koristio godišnji odmor iz nekih razloga, a koji nisu nastali krivicom poslodavca, radnik ne može ostvariti pravo na isplatu regresa za godišnji odmor. 

Ako u tužbenom zahtjevu radnik ne zahtijeva vraćanje na rad, a sud utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da isplati radniku:

(a) naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio;

(b) naknadu štete za pretrpljenu štetu;

(c) otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i

(d) druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Zaključak

U skladu sa prethodno navedenim, da se zaključiti da, nažalost, svi radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine nemaju regres, u zavisnosti od trenutnih okolnosti poslodavca ili grani privrede u kojoj su zaposleni.

Međutim, osim što je sve prethodno potrebno imati na umu, važno je i zapamtiti da je pravo na regres za godišnji odmor, kako mu i samo ime kaže, vezano za korištenje godišnjeg odmora. U praksi bi to značilo da ako ste stekli pravo na korištenje godišnjeg odmora i ako je poslodavac izdao rješenje o korištenju godišnjeg odmora, te ste koristili godišnji odmor, imate pravo na regres.

Ako svojom krivicom niste koristili godišnji odmor, nemate pravo na regres. Ako godišnji odmor niste koristili krivicom poslodavca, onda, kako je to prethodno opisano u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu, sud može obavezati poslodavca da isplati naknade na koje radnik ima pravo.

Kratko obavještenje za čitaoce

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.