Tag: pravosudni ispit fbih

  • Ko može polagati Pravosudni ispit

    Ko može polagati Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, često se postavlja pitanje ko može polagati Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), ispit mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radili najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu ili u advokatskoj kancelariji, kao i diplomirani pravnici koji su po ranijim propisima radili najmanje dvije godine u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužilaštvu i javnom ili vojnom pravobranilaštvu.

    Odgovor na jedno od najčešćih pitanja je: u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi:
    “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima.
    Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”

    Prijava za polaganje Pravosudnog ispita

    Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom Pravnom fakultetu (ovjerena kopijadiplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao odvjetnički pripravnik.

    Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. Zakona o pravosudnom ispitu. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.

    Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Pravilnikom o naknadama za rad u povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima

    Cijena polaganja Pravosudnog ispita


    880,00 KM – cijeli ispit
    440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM
    400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada
    300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom
    250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada


    Primatelj:  Jedinstveni račun trezora Federacije BiH (Federalno ministarstvo pravde)

    Račun primatelja broj:     102-050-00001066-98 kod Union banke

    Iznos uplate: 880,00 KM

    Svrha doznake:           Polaganje pravosudnog ispita (Komisija za polaganje pravosudnog ispita)
    Vrsta prihoda:               722591
    Općina:                             077
    Proračunska/budžetska organizacija: 1501001
    U polje „poziv na broj“ obavezno upisati broj:  3005224300

    Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.

  • Kako položiti Pravosudni ispit

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?

    Sadržaj članka:

    Ono što pravnike koji namjeravaju da polažu Pravosudni ispit interesuje, jesu iskustva kolega koje su već prošla kroz taj proces.

    Zato smo napisali članak “Pravosudni ispit iskustva” u kojem vam donosimo mnogo zanimljivih i korisnih detalja o polaganju Pravosudnog ispita.

    Odluka

    Činjenica da čitate ovaj članak znači više stvari.

    Prva je da želite da položite Pravosudni ispit i da pokušavate da se motivišete za onaj teži dio-učenje.

    Druga je da ne znate odakle da počnete i da tražite iskustva ljudi koji su u tome uspjeli, u čemu obično provedete više vremena nego u samom učenju.

    Treća je, vjerovali ili ne, mnogo je i takvih, želite ubijediti sebe da niko ne može reći ništa što će vam pomoći, te da je jedini način da počnete učiti i da se natjerate da u tome budete istrajni.

    Ovaj članak, zanemarujući činjenicu da znamo ove sporedne razloge zbog kojih ste ovdje, ipak pokušava da vas dovede korak bliže tome kako se spremiti za Pravosudni ispit.

    Imajući u vidu obimnost materijala i oblasti koje ispit pokriva, priprema je ključna. Pametno učenje daće vam vremena da prođete kroz sve detalje i uz malo sreće, zapamtite ih.

    Nekoliko savjeta koji su vrijednima i sretnicima bili od koristi su:

    Napravite raspored učenja

    Do trenutka kada ste ispunili uslove da polažete Pravosudni ispit, vjerovatno ste već shvatili koje su najefektivnije metode učenja za vas, tako da raspored učenja treba da bude prilagođen vašim navikama i u skladu sa potrebama koje ipak ne treba da nadvladaju želju za učenjem.

    Kako vrijeme bude odmicalo, vjerovatno će plan rada koji ste napravili evoluirati, odnosno, prilagođavati se potrebi da više vremena provodite ponavljajući i razjašnjavajući određene stvari, tako da je fleksibilnost ključ, balans u kojem neće trpiti vaš privatni život, a koji će vam dopustiti da sve ono što trebate naučiti, naučite na vrijeme.

    Eliminišite stvari koje vas ometaju

    U mjeri u kojoj je to moguće, koncentrišite se na predstojeći ispit. Potrebno je da eliminišete sve smetnje koje se nalaze na putu između vas i osobe koja se može pohvaliti položenim Pravosudnim ispitom i još nekoliko stvari uz to… Televizor, mobilni telefon, tablet… Strašni neprijatelji. Čak i kada su vam potrebni da provjerite određeni pravni pojam ili pronađete zakon koji vam baš u tom trenutku treba. Par minuta pretvoriće se u izgubljen dan.

    Ukoliko ste izrazito porodični i privrženi prijateljima, pripremite ih

    Prije nego što počnete spremati Pravosudni ispit, ne bi bila loša ideja obavijestiti o tome one koji su vam najbliži i za koje ne biste željeli da misle da ih ignorišete. Osim toga, oni vam mogu biti izvrsna podrška, a ako su i sami prošli kroz proces i položili ispit, još i bolje! Možete od njih tražiti savjet ili literaturu.

    Koristite pravu literaturu

    Ovo je zaista bitno. Tačni i detaljni materijali su od krucijalnog značaja za polaganje ispita. Ne želite gubiti vrijeme učeći stvari koje se na ispitu ne traže ili ostavljati previse vremena na bespotrebna pojašnjenja koja nikada neće biti predmet ispitivanja.

    Potrebne su vam jasne i informacije koje su dovoljne da vladate određenom temom. Koristite ono što ima smisla i što će vam pomoći da učite efektivnije, a ne ono što će vam oduzeti vrijeme i omesti vas, udaljavajući vas od cilja.

    Fokusirajte se na Program Pravosudnog ispita

    Određene stvari se često ponavljaju na Pravosudnom ispitu, ali je jako značajno pratiti Program Pravosudnog ispita. Kada učite, posvetite se pitanjima za koja se zna da su aktuelna, ali nemojte zapostaviti Program koji jasno naznačava koje oblasti su zastupljene na ispitu. Ipak, ako pokupate da zapamtite svaki član svakoga zakona, usudićemo se garantovati da u tome nećete uspjeti.

    Seminar za polaganje Pravosudnog ispita

    Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.

    Seminari obično traju  osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.

    Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.

    Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.

    Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.

    I na kraju, razmišljajte pozitivno!

    Činjenica da ste završili Pravni fakultet govori u prilog tome da ste sposobni da položite Pravosudni ispit i da ćete vjerovatno doći do rješenja kako položiti Pravosudni ispit. (Pisali smo o njemu i ranije. I nama je zanimljiv!)

    Hvala vam što ste vrijeme koje ste mogli provesti učeći proveli uz naš Pravni blog i da ste korak odgovoru na pitanje kako položiti Pravosudni ispit! Nadamo se da će neka informacija koje smo vam prethodno izložili biti od koristi.

    Sretno!

    Važno obavještenje

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pravosudni ispit FBiH – Porodično pravo

    Pravosudni ispit FBiH – Porodično pravo

    Pravosudni ispit FBiH – Porodično pravo (“Službene novine FBiH” 84/18) polaže se u skladu sa Programom koji utvrđuje gradivo, pravne izvore i literaturu po kojima se polažu pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje.

    Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore iz oblasti Porodičnog prava u skladu sa Programom.

    NAPOMENA: Dužni ste pratiti izmjene i dopune zakona. Pravniblog.com ne odgovara za štetu nastalu primjenom bilo kojeg dijela stranice.

     Pravosudni ispit FBiH – Porodično pravo

    1. Gradivo i pravni izvori

    1.1. Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH” br.: 35/05, 41/05, 31/14)

    1.2. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (“Službene novine FBiH” br.: 20/13)

    NAPOMENA: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore na nivou entiteta ispitivač je dužan pitanja prilagoditi propisima koji su važeći na teritoriji s kojeg dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uvjet za polaganje Pravosudnog ispita.

    2. PRIJEDLOG LITERATURE

    2.1. Bariša Čolak, Građansko pravo prema Programu pravosudnog ispita “Službeni list BiH” Sarajevo, 2015. godine

    2.2. Publikacija “Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine/Obiteljski zakon FBiH – Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Priređivač Đemaludin Mutapčić, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo 2005. godine

    2.3. Po izboru kandidata

    Porodično pravo je grana prava koja se bavi uređenjem porodičnih odnosa  između bračnih i vanbračnih drugova, između roditelja i djece i drugih srodnika po krvi i usvojenju, te odnosa starateljstva.

    Porodično pravo može odrediti kao skup pravnih normi koje regulišu porodične odnose i porodicu kao cjelinu.

    Predmet porodičnog prava su odnosi regulisani i zaštićeni porodičnim pravom. Prvenstveno su to porodičnopravni odnosi i porodica kao cjelina. Međutim, porodica kao cjelina nema pravni subjektivitet, već su samo njeni članovi subjekti prava.

  • Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo

    Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo

    Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo polaže se u skladu sa  Programom (“Službene novine FBiH” 28/16) kojim se utvrđuju gradivo, pravni izvore i literatura po kojima se polaže pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje.

    Pismeni dio se polaže iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog, porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore iz oblasti Građanskog prava u skladu sa Programom.

    NAPOMENA: Dužni ste pratiti izmjene i dopune zakona. Pravniblog.com ne odgovara za štetu nastalu primjenom bilo kojeg dijela stranice.

    1. Gradivo i pravni izvori sa nivoa Države:

    1.1. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH” br.: 63/10)

    1.2. Zakon o postupku medijacije (“Službeni glasnik BiH” br.: 37/04)

    1.3. Zakon o prijenosu poslova MEDIJACIJE na UDRŽENJE MEDIJATORA (“Službeni Glasnik BiH” br.: 52/05)

    2. Gradivo i pravni izvori preuzeti od ranijeg pravnog sistema:

    2.1. Zakon o obligacionim odnosima(“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89), (“Službeni list RBiH”, br. 2/92, 13/93 i 13/94), (“Službeni glasnik RS”, br. 17/93 i 3/96) koji se primjenjuje kao Federalni Zakon na temelju člana IX.5 Ustava Federacije BiH

    2.2. Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (Sl. List SRBiH 33/77, 30/90, 7/92), (Sl. List RBiH 3/93, 13/94) koji se primjenjuje kao Federalni Zakon na temelju člana IX.5 Ustava Federacije BiH 

    2.3. Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 43/82 i 72/82);  ispravka („Sl. list RBiH“ 2/92 i 13/94)

    3. Gradivo i pravni izvori sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine:

    3.1. Zakon o stvarnim pravima FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 66/2013, 100/2013 i 32/2019 – odluka US)

    3.2. Zakon o parničnom postupku FBiH (“Službene novine Federacije BiH br.: 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15)

    3.3. Zakon o vanparničnom postupku (“Sl. novine FBiH”, br. 2/1998, 39/2004, 73/2005 i 80/2014 – dr. zakon)

    3.4. Zakon o nasljeđivanju (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 80/14)

    3.5. Zakon o izvršnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 35/12 i 46/16) 

    3.6. zakon o zemljišnim knjigama FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 58/02, 19/03, 54/04 i 32/19)

    Napomena: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore na nivou entiteta, kako za ostale, tako i za Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo, ispitivač je dužan pitanja prilagoditi propisima koji su važeći na teritoriju s kojeg dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uslov za polaganje Pravosudnog ispita.

    Prijedlog literature:

    1. Bariša Čolak, Građansko pravo prema programu pravosudnog ispita, “Sl. list BiH”, Sarajevo 2015. godine
    2. Osnovi obligacionih odnosa sa sudskom praksom, Enver Zečević, Logos, 2012. (napomena: u ovoj knjizi nisu obrađeni ugovori, nego samo opći dio obligacionog prava)
    3. Komentar Zakona o stvarnim pravima, autori: Dr. Ilija Babić, Dr. Duško Medić, Dr. Enes Hašić, Dr. Meliha Povlakić i Dr. Larisa Velić, 2013.
    4. Komentar zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH, prof.dr. Jozo Čizmić, “Privredna štampa d.o.o. Sarajevo” Sarajevo 2009.,
    5. Komentar Zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH (Drugo dopunjeno izdanje), Enver Zečević, Logos, 2009.
    6. Komentar Zakona o vanparničnom postupku u Federaciji BiH, prof.dr. Jozo Čizmić i Haso Tajić
    7. Komentari zakona o izvršnom postupku u Federaciji BiH i RS, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005.
    8. Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u BiH, Jorg Weike i Larisa Tajić, Privredna štampa d.d. Sarajevo 2005. godine
    9. Knjiga “Medijacija u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine”, Prvo izdanje, Đemaludin Mutapčić, 2011. godine
    10. Po izboru kandidata

    Odricanje od odgovornosti/DISCLAIMER

  • Pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava

    Pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava

    Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Upravnog i Radnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Prije nego što počnete sa čitanjem pitanja, molimo vas da pročitate Odricanje od odgovornosti/Disclaimer.

    UPRAVNO PRAVO

    1. Kako se osnivaju organi uprave?
    2. Nadležnosti organa uprave? Stvarna nadležnost organa uprave?
    3. Funkcija i poslovi organa uprave?
    4. Vrste upravnog nadzora?
    5. Kako se vrši inspekcijski nadzor i ko ga vrši?
    6. Koje propise donose organi uprave?
    7. Ko rukovodi organima uprave?
    8. Rukovodeći službenici prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH?
    9. Čime se uređuje unutrašnja organizacija organa uprave?
    10. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji – ko ga donosi? Rukovodilac samostalno ili mu je potrebna nečija saglasnost?
    11. Podzakonski propisi i opći akti?
    12. Povjeravanje javnih ovlaštenja?
    13. Koji se poslovi povjeravaju, a koji se ne mogu povjeriti?
    14. Uloga organa uprave koji je prenio javna ovlaštenja?
    15. Državljanstvo BiH – kako se stiče? Sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom?
    16. Načela Zakona o upravnom postupku?
    17. Nadležnost u upravnom postupku?
    18. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a?
    19. Načelo dvostepenosti?
    20. Načelo saslušanja stranaka?
    21. Načelo pomoći neukoj stranci?
    22. Načelo pravosnažnosti rješenja u Upravnom postupku?
    23. Šta je to formalna, a šta materijalna pravosnažnost?
    24. Načelo efikasnosti?
    25. Pojam stranke u Upravnom postupku?
    26. Kako se pokreće Upravni postupak?
    27. Kada se pokreće po službenoj dužnosti?
    28. Posebni ispitni postupak? Rok za provođenje? Skraćeni upravni postupak? Rok za provođenje?
    29. Zapisnik u UP-u?
    30. Postoji li u UP-u poravnanje? Hoće li se ono uvijek odobriti? Kada se smatra da je ono zaključeno? Kakav je njegov karakter u smislu izvršnosti?
    31. Izuzeće službene osobe?
    32. Vrste rokova?
    33. Povrat u prijašnje stanje? Rok?
    34. Odustanak od zahtjeva? Do kada stranka može odustati od zahtjeva?
    35. Uvjerenja?
    36. Svjedoci? Ko može, a ko ne može biti svjedok? Kako se saslušavaju?
    37. Oblik i sastavni dio rješenja?
    38. Šta sadrži uvod rješenja?
    39. Šta sadrži izreka rješenja, kako se formuliše?
    40. Kakvo je to djelimično rješenje? Na osnovu čega se donosi? Kakav mu je karakter u smislu izvršnosti?
    41. Kakvo je to složeno rješenje?
    42. Kakvo je to usmeno rješenje?
    43. Šutnja administracije? Može li se javiti u II st. postupku? Šta radi II stepeni organ?
    44. Žalba u Upravnom postupku? Rok? Kome se podnosi, a kome predaje?
    45. Šta sadrži žalba na rješenje?
    46. Razlika žalbe u Upravnom postupku u odnosu na žalbe u ostalim postupcima?
    47. Postupak II stepenog organa po žalbi?
    48. Od čega zavisi nadležnost drugostepenog organa u Upravnom postupku?
    49. Konačno rješenje u Upravnom postupku?
    50. Kada se može pristupiti izvršenju rješenja? Postoji li mogućnost da se izvrši rješenje koje nije izvršno?
    51. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja?
    52. Vanredni pravni lijekovi u Upravnom postupku?
    53. Obnova postupka? Postupak nadležnog organa organa po prijedlogu za obnovu postupka?
    54. Kada će po obnovi rješavati I stepeni organ?
    55. Poništavanje rješenja po pravu nadzora?
    56. Oglašavanje rješenja ništavim?
    57. Šta je to upravni spor? Kako se pokreće? Ko ga pokreće?
    58. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor?
    59. Ko su stranke u upravnom sporu? Ko je tužitelj, a ko tuženi?
    60. Šta se prilaže uz tužbu?
    61. Postupak suda po tužbi u upravnom sporu?
    62. Postupanje suda po neurednoj tužbi?
    63. Mogu li se u tužbi iznositi nove činjenice i dokazi?
    64. Spor prave jurisdikcije u smislu upravnog spora?
    65. Kada će sud zakazati usmenu raspravu u upravnom sporu?
    66. Kakav je odnos organa uprave prema sudskoj odluci iz upravnog spora?
    67. Pravni lijekovi u upravnom sporu?

    RADNO PRAVO

    68. Kojim propisima su regulisani radni odnosi?
    69. Opći uslovi za zasnivanje radnog odnosa? Gdje su propisani?
    70. Elementi ugovora o radu?
    71. Ugovor o radu na određeno vrijeme?
    72. Prestanak ugovora o radu?
    73. Vrste radnog vremena?
    74. Otkazni rokovi?
    75. Probni rad?
    76. Noćni rad?
    77. Zaštita maloljetnih osoba u smislu Zakona o radu?
    78. Pravo na naknadu plaće?
    79. Vijeće zaposlenika?
    80. Šta su to privremeni i povremeni poslovi?
    81. Postupak ostvarivanja prava radnika iz radnog odnosa?
    82. Gdje se nalaze odredbe o disciplinskoj odgovornosti?
    83. Mjere disciplinske komisije?
    84. Šta traži u tužbi iz radnog spora?
    85. Šta su to volonteri?
    86. Otpremnina?
    87. Arbitraža?
    88. Prava osiguranika iz PIO? Vrste staža? Pojam svakog?
    89. Opći uslovi za postavljenje državnog službenika?
    90. Popunjavanje upražnjenog radnog mjesta državnog službenika?
    91. Odsustvo i godišnji odmori državnih službenika?
    92. Prestanak radnog odnosa državnog službenika?
    93. Šta su to namještenici? Kako se primaju na rad? Razlika u odnosu na državne službenike?
    94. Radna knjižica?

  • Pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava

    Pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava

    Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Krivičnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Prije nego što počnete sa čitanjem pitanja, molimo vas da pročitate Odricanje od odgovornosti/Disclaimer.

    1. Šta je predmet Krivičnog prava, šta se njime uređuje?
    2. Šta čini krivično-pravno zakonodavstvo u BiH?
    3. Ko je dijete u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    4. Ko je maloljetnik u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    5. Teritorija FBiH u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno?
    6. Vremensko važenje zakona? Pravila blažeg kažnjavanja?
    7. Načelo zakonitosti?
    8. Vrste krivično-pravnih sankcija?
    9. Zastarjelost (definicija, vrste, kada počinje teći, prekid, obustava)?
    10. Šta je to krivično djelo? Jesu li samo krivično djelo protivpravno ponašanje?
    11. Elementi krivično djelo? Subjekti krivičnog djela?
    12. Blanketne dispozicije?
    13. Načini izvršenja krivičnog djela? Činjenjem i nečinjenjem – obrazložiti!
    14. Prava i neprava krivična djela nečinjenja?
    15. Kakva je posljedica izvršenja krivičnog djela nečinjenjem?
    16. Vrijeme izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno?
    17. Mjesto izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno?
    18. Beznačajno djelo – definicija i uslovi? Kakvu odluku donosi sud?-OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU
    19. Nužna odbrana (definicija, kakva je presuda, prekoračenje – kakva je presuda)?
    20. Srazmjernost napada i odbrane kod instituta nužne odbrane?
    21. Putativna nužna odbrana (definicija i kako se rješava pitanje krivične odgovornosti)?
    22. Primjer: Dvojica se dogovore da se potuku, nastane zabranjena posljedica – može li se pozivati na NO? – Ne može, zato što ovdje postoji dvostrani napad, a iz definicija NO proizilazi da NO postoji ako je napad jednostran, odnosno ne postoji protivpravnost napada!!!
    23. Umišljaj?
    24. Nehat?
    25. Pokušaj krivičnog djela i odgovornost-kažnjavanje za pokušaj?
    26. Svršeni i nesvršeni pokušaj?
    27. Razlika između pokušaja i dobrovoljnog odustanka?
    28. Saizvršilaštvo? Može li se dogovoriti konkludentnim radnjama i kako?
    29. Podstrekavanje kao oblik saučesništva? Koje su to radnje podstrekavanja? Kako se kažnjava? Može li se kazniti za djelo koje nije ni pokušano?
    30. Sadržaj pojma krivične odgovornosti? Uračunljivost? Samoskrivljena neuračunljivost?
    31. Stvarna i pravna zabluda?
    32. Opšti oblik odgovornosti za krivnju?
    33. Šta je to uvjetni otpust?
    34. Uslovna osuda?
    35. Opoziv uslovne osude? Rokovi za opoziv?
    36. Opoziv uvjetnog otpusta – o čemu sud treba voditi računa?
    37. Svrha kažnjavanja?
    38. Vrste kazni?
    39. Kazna zatvora?
    40. Rad za opće dobro na slobodi?
    41. Novčana kazna? Da li se može prinudno naplatiti?
    42. Opća pravila za odmjeravanje kazne?
    43. Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi?
    44. Osnovna razlika između odmjeravanja i ublažavanja kazne? Osnovni oblici ublažavanja kazne?
    45. Razlika između općeg min. i max. i posebnog min. i max.?
    46. Da li zakon predviđa neka posebna pravila pri odmjeravanju kazne – olakšavajuće i otežavajuće okolnosti?
    47. Ublažavanje kazne?
    48. Sticaj krivičnih djela?
    49. Pravila za izricanje kazne kod sticaja?
    50. Produženo krivično djelo?
    51. Amnestija? Abolicija? Da li osoba na koju se odnosi sudsko rješenje izdato na osnovu amnestije može uspješno izjavitit žalbu (želi da dokaže da nije kriv!)? Ne može, jer za tim de fakto nema potrebe, smatra se nevinim.
    52. Mjere obezbjeđenja?
    53. Maloljetnički zatvor – uslovi za izricanje i koliko traje?
    54. Kazne za pravne osobe?
    55. Inkvizitorski krivični postupak?
    56. Načelo pretpostavka nevinosti?
    57. Načelo In dubio pro reo?
    58. Načelo NE BIS IN IDEM?
    59. Načelo legaliteta krivično gonjenja? Oportunitet?
    60. Načelo zakonitosti dokaza?
    61. Načelo akuzatornosti?
    62. Načelo jednakosti u postupanju? Na koga se odnosi?
    63. Načelo pravo na suđenje bez odlaganja?
    64. Načelo mutabiliteta?
    65. Pravo na suđenje bez odlaganja?
    66. Vrste načela KP-a? Da li se uvijek mogu ostvariti u punom obimu?
    67. Osumnjičeni, optuženi, osuĐeni?
    68. Ko su stranke u krivičnom postupku?
    69. Procesni subjekti i učesnici u postupku?
    70. Mjesna nadležnost suda? Sastav suda?
    71. Ko odlučuje po zahtjevu za ponavljanje postupka?
    72. Prenošenje mjesne nadležnosti?
    73. Unakrsno, direktno i dodatno ispitivanje?
    74. Pravo „siromašnog“ na branitelja?
    75. Obligatorna odbrana? Ko može biti branitelj?
    76. Rekonstrukcija događaja?
    77. Vještačenje? Ko vještači? Kada se određuje?
    78. Okončanje istrage? Rok? Šta mora sačiniti?
    79. Dokazno sredstvo „saslušanje svjedoka“?
    80. Koja lica ne mogu biti saslušana kao svjedoci?
    81. Imunitet svjedoka?
    82. Kada sud mora odrediti vještačenje?
    83. Posebne istražne radnje?
    84. Ko određuje pritvor u fazi istrage?
    85. Privilegovani svjedoci? Kada svjedok ne mora odgovarati na postavljena pitanja?
    86. Opšti uslovi za određivanje pritvora?
    87. Pritvor nakon potvrđivanja optužnice?
    88. Ko određuje pritvor u fazi istrage? Ko ga produžava?
    89. Mjere za obezbjeđenje prisustva? Jemstvo? Na šta ono glasi i u čemu se sastoji? Šta biva ako pobjegne? Šta biva ako se sprema za bjekstvo?
    90. Nedolazak branitelja na glavni pretres? Posljedice?
    91. Vezanost presude za optužbu?
    92. Izjašnjenje o krivnji?
    93. Razmatranje izjave o krivnji? Koji je opšti uslov za njeno prihvatanje?
    94. Imovinsko-pravni zahtjev? Šta može biti predmet imovinsko-pravnog zahtjeva?
    95. Vrste presuda?
    96. Kazneni nalog?
    97. Procesna presuda? Kada će se izreći?
    98. Kada će sud donijeti oslobađajuću presudu?
    99. Kada će sud donijeti presudu kojom se optužba odbija?
    100. Tajnost vijećanja i glasanja? Ko prisustvuje vijećanju i glasanju? Ko je najodgovornija osoba i za šta se stara? Šta se događa ukoliko dođe do nesuglasja u određivanju krivično-pravne sankcije?
    101. Pravo na žalbu? Rok? Specifičnost vezana za rok? Ovlaštene osobe?
    102. Žalbeni osnovi? Ako uvaži žalbu, kakve su mu mogućnosti?
    103. Kada će se žalba podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja? Ako se utvrdi takvo stanje, kakvu će sud odluku donijeti?-UKINUTI
    104. Kada će II st. sud preinačiti I st. presudu?
    105. Granice ispitivanja I st. presude u žalbenom postupku?
    106. Zabrana „reformatio in peius“?
    107. Kada se može ponoviti postupak na štetu optuženog?
    108. Kada je dozvoljena žalba na II st. presudu?
    109. ZOBS – Nepropisna i nepodešena brzina kretanja?

  • Program Pravosudnog ispita FBiH – Krivično pravo

    Program Pravosudnog ispita FBiH – Krivično pravo (“Službene novine FBiH” 84/18) utvrđuje gradivo, pravne izvore i literaturu po kojima se polaže pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita iz Krivičnog prava pred Komisijom za polaganje.

    Pismeni dio se polaže iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog, porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.

     

    U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore sa nivoa Države u skladu sa Programom:

     

    1.1. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivničnim stvarima (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 53/09 i 58/13)

     

    1.2. Zakon Bosne i Hercegovine o pomilovanju (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 93/05), samo odredbe ko daje pomilovanje i za koja djela se ne može dati pomilovanje

     

    1.3. Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18), samo članovi 1. i 9.

     

    Gradivo i izvori sa nivoa Federacije Bosne i Hercegovine

     

    2.1. Krivični zakon F BiH  (“Službene novine FBiH”, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14., 46/16 i 75/17)

     

    2.2 Zakon o krivničnom postupku FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 35/2003, 56/2003 – ispr., 78/2004, 28/2005, 55/2006, 27/2007, 53/2007, 9/2009, 12/2010, 8/2013 i 59/2014)

     

    2.3. Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 44/1998, 42/1999 – ispr., 12/2009 i 42/2011), samo odredbe iz članova 1. do 9.. osnovne odredbe, članova 10. do 31. izvršenje kazne zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetničkog zatvora, upućivanje na izdržavanje kazne, odlaganje izvršenja kazne, članova 57. do 61. prekid izdržavanja kazne zatvora i premještaj osuđenih osoba, članova 108.-111. uvjetni otpust.

     

    2.4. Zakon o pomilovanju (“Službene novine FBiH”, br. 22/09 i 9/15) samo odredbe o nadležnosti za davanje pomilovanja i sadržaj pomilovanja

     

    2.5. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka (“Službene novine FBiH”, br. 36/03)

     

    2.6. Zakon o prekršajima u FBiH (“Službene novine FBiH”, br. 63/14)

     

    2.7. Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku (“Službene novine FBiH”, br. 7/14)

     

    2.8. Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine», broj 71/14)

     

    U Programu je predložena literatura i to:

     

    1. Krivično pravo I – Dr. Zvonimir Tomić
    2. Krivično pravo I – Posebni dio – Dr. Zvonimir Tomić
    3. Krivično pravo – I – Opći dio – Dr. Miloš Babić i Dr. Ivanka Marković
    4. Krivično pravo II – Posebni dio – Dr. Miloš Babić i Dr. Ivanka Marković
    5. Komentari krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini, Knjiga I i II, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005. godine
    6. Komentari zakona o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005. godine
    7. Po izboru kandidata
  • Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit jedan je od najznačajnijih koraka ka profesionalnoj zrelosti svakog pravnika. Polaže se radi stjecanja uslova za obavljanje poslova čije je vršenje uvjetovano pravosudnim ispitom, a znanje koje se stekne pripremom ispita, od koristi je za svakog pravnika bez obzira na posao koji obavlja.

    Sadržaj članka:

    Ko može polagati Pravosudni ispit

    Odgovor na jedno od najčešćih pitanja, “ko može polagati Pravosudni ispit” je:

    u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi:


    “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima.


    Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”

    Ko može polagati Pravosudni ispit na nivou BiH

    Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.

    Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.

    Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.

    Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.

    Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Na kojim nivoima se može polagati Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini moguće je polagati na nivou države Bosne i Hercegovine, te entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

    Gdje vrijedi Pravosudni ispit

    Bez obzira na mjesto polaganja Pravosudnog ispita, on vrijedi za čitavu teritoriju države Bosne i Hercegovine.

    U ovome tekstu obrađuje se Pravosudni ispit u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine.

    Pravosudni ispit FBiH

    U Zakonu o pravosudnom ispitu  FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), propisano je da Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima. U slučaju da ispunjavaju uvjet trajanja radnog iskustva, ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.

    Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde, a uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom pravnom fakultetu (ovjerena kopija diplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao advokatski pripravnik.

    Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.

    Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Cijena polaganja Pravosudnog ispita FBiH

    Pravilnikom o naknadama za rad u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima:

    880,00 KM – cijeli ispit
    440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM
    400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada
    300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom
    250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada

    Uplate se mogu izvršiti na žiro-račun broj 102-050-00001066-98 na ime Federalno ministarstvo finansija – kod Federalnog ministarstva pravde Sarajevo, budžetska organizacija 1501001, Vrsta prihoda: 722591 iznos od 880 KM, na ime ispitne Komisije Ministarstva pravde.

    Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?

    Seminar za polaganje Pravosudnog ispita

    Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.

    Seminari obično traju  osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.

    Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.

    Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.

    Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.