Tag: radno vrijeme

  • Rad od kuće u FBiH (2026): Kako riješiti zakonske praznine i zaštititi prava radnika

    Rad od kuće u FBiH (2026): Kako riješiti zakonske praznine i zaštititi prava radnika

    U prvom kvartalu 2026. godine, rad od kuće više nije samo “privremena mjera” ili pogodnost za IT sektor. Rad od kuće je ekonomska realnost hiljada zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, pravni okvir koji bi trebao da prati ovu evoluciju rada ostao je zarobljen u prošlosti. Važeći Zakon o radu FBiH nudi šture smjernice, ostavljajući poslodavce i radnike u opasnoj zoni slobodne procjene. U ovom tekstu analiziramo kako primijeniti postojeće pravne principe na rad od kuće. Posebno se fokusiramo na troškove, zaštitu na radu i pravo na privatnost.

    Sadržaj članka:

    Prirodna kozmetika

    Pravni status rada izvan prostorija poslodavca prema važećem zakonu

    Jedan od problema s kojima se susrećemo u 2026. godini jeste činjenica da Zakon o radu FBiH u svom članu 26. samo površno prepoznaje mogućnost obavljanja poslova izvan prostorija poslodavca.

    Zakonodavac je predvidio da se takav rad može ugovoriti, ali nije detaljno razradio specifičnosti koje nosi rad iz vlastitog doma. To znači da se na rad od kuće supsidijarno primjenjuju sve opće odredbe zakona, što u praksi stvara niz komplikacija.

    Radnik koji obavlja poslove od kuće ima potpuno ista prava kao i radnik u kancelariji. Međutim, mehanizmi ostvarivanja tih prava, poput kontrole radnog vremena ili osiguranja sredstava za rad, postaju predmetom interpretacije. Oni se ne nalaze u okviru jasne zakonske norme.

    Prednacrt Zakona o radu FBiH adresira to pitanje. Po prvi put detaljnije uređuje oblike rada koji su postali dominantni tokom globalnih kriza.

    Prednacrt Zakona o radu FBiH

    U svjetlu aktuelnih demografskih promjena i narušenog srazmjera između broja zaposlenih i korisnika penzija, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH uputilo je u proceduru Prednacrt Zakona o radu FBiH. 

    Saznaj više

    Dilema oko naknade troškova: Struja, internet i amortizacija opreme

    Jedno od najčešćih pitanja koje radnici postavljaju jeste ko je dužan snositi troškove? Troškove električne energije, interneta i grijanja tokom radnog vremena provedenog kod kuće.

    Iako naš zakon ne sadrži eksplicitnu odredbu koja obavezuje poslodavca na plaćanje “kućnih režija”, opći pravni princip iz radnog odnosa nalaže da je poslodavac dužan osigurati sredstva za rad.

    Ako radnik koristi sopstveni internet i struju da bi ispunio radne zadatke, on zapravo subvencionira poslodavca iz svog ličnog dohotka.

    Kako bismo izbjegli pravni vakuum, preporuka je da se ovi troškovi rješavaju kroz ugovaranje paušalne naknade. Čak i bez eksplicitnog zakona, logičan je stav da radnik ne smije imati veće troškove samo zato što radi od kuće, te bi se ovi izdaci trebali tretirati kao materijalni troškovi poslovanja.

    Prirodna kozmetika

    Zaštita na radu u privatnom prostoru i odgovornost poslodavca

    Pitanje zaštite na radu kod kuće predstavlja poseban izazov za poslodavce zbog nepovredivosti doma kao ustavne kategorije.

    Član 27. Zakona o radu nameće poslodavcu obavezu da osigura sigurne uslove rada, ali kako to učiniti u nečijem dnevnom boravku? U 2026. godini praksa pokazuje da inspekcija rada ne može direktno kontrolisati stanove zaposlenika bez njihovog pristanka, ali to ne oslobađa poslodavca odgovornosti u slučaju povrede na radu.

    Rješenje ovog problema leži u pisanoj izjavi radnika o ispunjavanju minimalnih uslova zaštite na radu i ergonomske ispravnosti radnog mjesta.

    Poslodavac mora biti svjestan da se povreda radnika tokom kuhanja kafe u kuhinji može, pod određenim okolnostima, smatrati povredom na radu ako je u ugovoru nejasno definisano kretanje i radni prostor unutar stana.

    Pravo na isključenje i definisanje radnog vremena u digitalnom okruženju

    Digitalna transformacija rada donijela je fenomen “stalne dostupnosti” koji ozbiljno ugrožava mentalno zdravlje radnika.

    Pravo na isključenje, iako još uvijek nije postalo dio federalnog zakona kao u nekim zemljama EU, proizilazi iz ustavnog prava na odmor i ograničeno radno vrijeme. Poslodavci u 2026. godini često griješe šaljući e-mailove i poruke putem platformi kao što su Slack ili Viber izvan radnog vremena, smatrajući da su radnici “svakako kod kuće”.

    Pravno gledano, svaki kontakt koji zahtijeva reakciju radnika nakon isteka osam radnih sati trebao bi se tretirati kao prekovremeni rad. Kako bi se spriječilo “sagorijevanje” na radu (burnout), neophodno je internim aktima ili ugovorom precizirati vrijeme u kojem radnik nije dužan odgovarati na bilo kakve poslovne upite.

    Prirodna kozmetika

    Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Mobing i seksualno uznemiravanje su oblici nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu koji mogu imati teške posledice za žrtve, uključujući fizičke, emocionalne i psihološke povrede. Međutim, budući da je to specifičan oblik zlostavljanja, postavlja se pitanje kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje.

    Saznaj više

    Nužnost Aneksa ugovora o radu kao jedinog instrumenta zaštite

    S obzirom na to da zakon šuti o mnogim gore navedenim pitanjima, jedini pravi instrument zaštite ostaje kvalitetno sastavljen Aneks ugovora o radu.

    Ovaj dokument ne bi trebao biti samo formalnost, već detaljan pravni akt koji precizira lokaciju rada, trajanje radnog odnosa na daljinu, način izvještavanja, te preciznu podjelu troškova. Bez pismenog traga o tome šta su se strane dogovorile, svaka inspekcija rada će u slučaju kontrole polaziti od pretpostavke koja je nepovoljnija za poslodavca.

    S druge strane, radnik bez Aneksa gubi mogućnost da na sudu dokaže potraživanja po osnovu troškova koji su mu nastali tokom obavljanja poslova za firmu iz sopstvenog doma.

    MODEL ANEKSA UGOVORA O RADU ZA RAD OD KUĆE (2026)

    Kako bismo vam olakšali usklađivanje sa trenutnim izazovima i popunili pravne praznine koje zakon još nije regulisao, pripremili smo spreman model Aneksa ugovora o radu. Ovaj dokument je strukturiran tako da štiti interese obje strane, jasno definišući troškove, radno vrijeme i obaveze zaštite podataka.

    Model je u potpunosti prilagodljiv. Dovoljno je da u prazna polja unesete specifične podatke o vašoj firmi i dogovorenim naknadama.

    MODEL ANEKSA UGOVORA O RADU ZA RAD OD KUĆE (Word dokument)

    Napomena: Preporučujemo da prije finalnog potpisivanja dokumenta pročitate priloženu pravnu napomenu (disclaimer) na kraju fajla.

    Prirodna kozmetika
  • Raspored i preraspodjela radnog vremena

    Raspored i preraspodjela radnog vremena

    Radni proces u privrednom društvu ili nekom drugom organizacionom obliku radne organizacije može da se obavlja u jednoj ili u više smjena, u zavisnosti od procesa i potreba rada, odnosno efikasnosti radnog procesa. Ukoliko se radno vrijeme obavlja u dvije smjene, u pitanju je raspored radnog vremena u skladu sa organizacijom. Pojam rasporeda radnog vremena treba razlikovati od pojma preraspodjele radnog vremena, budući da radno vrijeme ne traje duže od punog radnog vremena. Raspored i preraspodjela radnog vremena dva su različita pojma, te njihova primjena zahtjeva ispunjavanje određenih uslova.

    Za potrebe ovoga teksta, razmotrićemo pitanje: “Da li postoji osnov da poslodavac donese odluku prema kojoj bi se izvršila preraspodjela radnog vremena na način da bi radno vrijeme bilo u dvije smjene, od ponedjeljka do petka, i to: prva smjena od 08:00 do 16:00 h i druga smjena od 13:00 do 21:00 h.”

    Puno radno vrijeme traje 40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju, naprimjer u slučaju obavljanja poslova koji mogu predstavljati opasnost po zdravlje uposlenika, te se puno radno vrijeme može rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

    U ovom kontekstu, značajno je napomenuti i da se ugovor o radu zaključuje u pisanoj formi i da sadrži, naročito, podatke o dužini i rasporedu radnog vremena. Zakon propisuje maksimalno trajanje radnog vremena na sedmičnom nivou, te su s tim u vezi poslodavci, prilikom raspoređivanja radnog vremena, obavezni isto rasporediti na način da radno vrijeme na sedmičnom nivou ne prelazi 40 sati.

    Kako  smo naveli na početku ovoga teksta, raspored i preraspodjela radnog vremena dva su različita pojma. Zakonom je propisana mogućnost uvođenja preraspodjele radnog vremena, kao i uvjeti pod kojima se radno vrijeme može preraspodijeliti. To se može raditi u slučajevima ako priroda posla to zahtijeva, te se tako puno i nepuno radno vrijeme može se raspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme u toku trajanja preraspodjele, ne može biti duže od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najduže 60 sati sedmično.

    Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog ili nepunog radnog vremena, te se preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra prekovremenim radom.

    U skladu s tim, ukoliko zbog organizacije rada kod poslodavca postoji potreba da puno radno vrijeme u jednom periodu traje duže, a u drugom kraće od punog radnog vremena, poslodavac, može donijeti odluku o uvođenju preraspodjele radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog kolektivnim ugovorom, ne može biti duže od punog radnog vremena.

    Poslodavci u slučaju donošenja takvih odluka moraju voditi računa da omoguće pristup radniku sadržaju tih odluka, a u smislu korištenja zaštite prava iz radnog odnosa iz odredbe člana 114. Zakona, a posebno iz razloga što je i odredbom člana 39. stav 5. Zakona o radu, u vezi sa uvođenjem preraspodjele radnog vremena, propisana posebna zaštita maloljetnog radnika, trudnice, majke odnosno usvojitelja djeteta do tri godine života, kao i samohranog roditelja, samohranog usvojitelja i lica kojem je na osnovu rješenja nadležnog organa dijete povjereno na čuvanje i odgoj, do šest godina života djeteta.

    S tim u vezi, ukoliko radno vrijeme u određenom periodu ne traje duže od punog radnog vremena, već je isto raspoređeno u dvije smjene u istom trajanju, mišljenja smo da se u tom slučaju ne radi o preraspodjeli radnog vremena, već o rasporedu radnog vremena u skladu sa organizacijom, odnosno potrebama odvijanja rada kod poslodavca. 

    O predmetnom pitanju preporučujemo da pročitate i Mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-34/11-1340/19 od 12.6.2019. godine.