U jednom od prethodnih članaka pisali smo o tome da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju, te konstatovali da je to dozvoljeno ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, te da građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom. U ovome članku, ramzatraćemo da li je dozvoljeno snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka.
Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.
U vezi sa prethodnim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljeno fizičkim licima da snimaju policijske službenike prilikom obavljanja poslova na javnim površinama, da li je dozvoljeno objavljivanje takvih snimaka, te korištenje prilikom žalbe na rad policijskih službenika.
Primjenjivi uslovi za obradu ličnih podataka video snimanjem policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnim mjestima, bez saglasnosti istih, određeni su u tački d) i e) navedenog člana Zakona, odnosno ako je “d) ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu;” i e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti vlastiti privatni i lični život.
S tim u vezi, snimanje policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnom mjestu, opravdano je sa aspekta člana 6. stav (1) tačka d) i e) Zakona, kada je evidentno da radnje istih ukazuju na zloupotrebu ovlaštenja, neprofesionalno postupanje ili bilo koji oblik nezakonitog postupanja.
Uvjerenje da postoji pravo na snimanje policijskih službenika od strane fizičkih lica zbog pukog razloga da se radi o javnim službenicima, ne može biti opravdanje niti osnov za takvu obradu ličnih podataka, kada ponašanje istih u vršenju službenih radnji ne ukazuje na nezakonito, neprofesionalno ili drugo nekorektno postupanje.
Stoga, ukoliko je ispunjen jedan od primjenjivih uslova iz člana 6. Zakona, te ukoliko se snimanje vrši na način da se ne ometa, odnosno ne sprječava policijski službenik u vršenju službene radnje, ne postoje smetnje da isti bude sniman na javnom mjestu. I u takvom slučaju, potrebno je cijeniti postojanje opravdanog javnog interesa za snimanje, koji ukoliko postoji, svakako nadjačava pravo na privatnost svakog pojedinca, pa tako i policijskog službenika. Naime, zaštita privatnosti ne može nadjačati javni interes za snimanje kada je potrebno dokumentovati nezakonito, neprofesionalno ili drugo neprimjereno postupanje policijskog službenika.
Nadalje, pravo na privatnost pojedinca koji se nađe na javnom mjestu, ograničeno je drugim pravima kao što je pravo na slobodno izražavanje, pisanje, informisanje i slično. S tim u vezi, u članu 19. stav (1) Zakona, određeno je sljedeće: „obrada ličnih podataka u novinarske svrhe, u svrhe umjetničkog i literarnog izražavanja, vršiće se u skladu sa posebnim propisom i kodeksima ponašanja.“U stavu (2) istog člana Zakona, propisano je da: „na obradu ličnih podataka u svrhe navedene u stavu (1) ovog člana ne odnose se odredbe ovog Zakona, osim odredbi o sigurnosti i povjerljivosti kao i odgovornosti za štetu“.
Osim toga, članom 32. Zakona utvrđeno je da pojedinac ostvaruje pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale zbog povrede privatnosti pred nadležnim sudom.
Dakle, lice koje snimi i objavi nastali snimak mora voditi računa i o mogućim posljedicama, za koje može odgovarati pred nadležnim sudom. Stoga, potrebno je razmotriti mogućnost da se prilikom objavljivanja snimaka izvrši zamagljivanje lica policijskog službenika, jer njegov identitet nije od javnog interesa, već je potreban nadležnim organima radi preduzimanja radnji na utvrđivanju i otklanjanju nezakonitosti.
Zaključno, video snimanje policijskih službenika na javnom mjestu prilikom vršenja službenih radnji i objava tako snimljenog video zapisa na internetu gdje ga korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, može biti obrada ličnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe ako kao jedini cilj ima otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što cijeni sud koji odlučuje u svakom konkretnom slučaju.