Vrste ugovora o radu

Vrste ugovora o radu

Vrste ugovora o radu

Iako se bosanskohercegovačko društvo u svakodnevnom životu suočava sa komplikovanim ustavno-pravnim sistemom za čije shvatanje je često potrebno pravno obrazovanje, neophodno je da se građani upoznaju  sa osnovnim pravnim pojmovima koji im u pravnom prometu mogu biti od koristi i u konačnosti doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti i odgovornosti onih koji o njihovim pravima odlučuju. Za građane je posebno značajan Zakon o radu koji propisuje zaključivanje ugovora o radu, vrste ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa.

 

U skladu sa Zakonom o radu FBiH („Službene novine FBiH br.: br. 26/16, 89/18), u pogledu trajanja, ugovore o radu dijelimo na one koji se zaključuju:

 

a. na neodređeno vrijeme;
b. na određeno vrijeme.

 

Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine. Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Odsustva sa rada u trajanju do 60 dana između uzastopnih ugovora o radu sa istim poslodavcem ne smatraju se prekidom ugovora o radu. Kolektivnim ugovorom može biti utvrđen i duži vremenski period koji se ne smatra prekidom ugovora o radu.

 

 

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o:

 

 

a. nazivu i sjedištu poslodavca;

b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;

c. trajanju ugovora o radu;

d. danu otpočinjanja rada;

e. mjestu rada;

f. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;

g. dužini i rasporedu radnog vremena;

h. plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate;

i. naknadi plaće;

j. trajanju godišnjeg odmora;

k. otkaznom roku i druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.

 

 

Umjesto prethodno navedenih podataka, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uređena ta pitanja. Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

 

 

Radno – pravni status direktora

 

 

Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu. Direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme. Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja. Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ZAKONA.

 

Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

 

Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje odmah na početku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče radnika.

 

 

Podaci koji se ne mogu tražiti

 

 

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zaključivanja ugovora o radu, poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito u vezi sa odredbom člana 8. ovog zakona.

 

 

Za potpuno razumjevanje odredbi zakona, upućujemo vas na Zakon o radu FBiH.

 

No Comments

Post A Comment

%d blogeri kao ovaj: