Category: Građansko pravo

  • Zastara, rokovi zastare i pravne posljedice zastare

    Zastara, rokovi zastare i pravne posljedice zastare

    Bez obzira da li ste pravni profesionalac ili se bavite nekim drugim poslom, ako učestvujete u pravnom prometu, onda su za vas jako korisno o tome šta je zastara, rokovi zastare i pravne posljedice zastare.

    Sadržaj članka:

    Kojim propisom je regulisana zastara

    Zastara je regulisana Zakonom o obligacionim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

    Od 11. aprila 1992. godine ZOO se primjenjuje kao Zakon Republike Bosne i Hercegovine (Čl. 1. Zakona o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (“Sl. list RBiH”, br. 2/92, 13/93 i 13/94).

    Šta se događa kada nastupi zastara

    Zastarjelošću prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. Zastarjelost nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kome je povjerilac mogao zahtijevati ispunjenje obaveze. Sud se ne može obazirati na zastarjelost ako se dužnik nije na nju pozvao.

    Kada počinje teći zastara

    Zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kad je povjerilac imao pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

    Ako se obaveza sastoji u tome da se nešto ne učini, da se propusti ili trpi, zastarjelost počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio protivno obavezi.

    U vrijeme zastarjelosti računa se i vrijeme koje je proteklo u korist dužnikovih prethodnika.

    Pravnim poslom ne može se odrediti duže ili kraće vrijeme zastarjelosti od onog vremena koje je određeno zakonom. Pravnim poslom ne može se odrediti da zastarjelost neće teći za neko vrijeme. Dužnik se ne može odreći zastarjelosti prije nego što protekne vrijeme određeno za zastarjelost. Pismeno priznanje zastarjele obaveze smatra se kao odricanje od zastarjelosti. Isto dejstvo ima davanje zaloge ili kog drugog obezbjeđenja za zastarjelo potraživanje.

    Može li dužnik ispuniti zastarjelu obavezu

    Ako dužnik ispuni zastarjelu obavezu, nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obaveza zastarjela.

    Kad protekne vrijeme zastarjelosti, povjerilac čije je potraživanje obezbijeđeno zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari, ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi.

    Međutim, zastarjela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti ni iz opterećene stvari.

    Kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne.

    Kada se ne primjenjuju pravila o zastarjelosti

    Pravila o zastarjelosti ne primjenjuju se u slučajevima kada su u zakonu određeni rokovi u kojima treba da se podigne tužba ili da se izvrši određena radnja pod prijetnjom gubitka prava.

    Vrijeme potrebno za zastarjelost

    Potraživanja zastarijevaju za pet godina, ako zakonom nije određen neki drugi rok zastarjelosti.

    Potraživanja povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim određenim razmacima vremena (povremena potraživanja), pa bilo da se radi o sporednim povremenim potraživanjima, kao što je potraživanje kamata, bilo da se radi o takvim povremenim potraživanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je potraživanje izdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja.

    Isto važi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne važi za otplate u obrocima i druga djelimična ispunjenja.

    Samo pravo iz koga proističu povremena potraživanja zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraživanja poslije koga dužnik nije vršio davanja.

    Kad zastari pravo iz koga proističu povremena potraživanja, povjerilac gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja, nego i povremena davanja koja su dospjela prije ove zastarjelosti. Ne može zastariti pravo na izdržavanje određeno zakonom.

    Međusobna potraživanja društvenih pravnih lica iz ugovora u prometu robe i usluga, kao i potraživanja naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima, zastarijevaju za tri godine. Zastarijevanje teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu. Potraživanje zakupnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno, bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine.

    Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo. U svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kad je šteta nastala. Potraživanje naknade štete nastale povredom ugovorne obaveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastarjelost te obaveze.

    Kad je šteta prouzrokovana krivičnim djelom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu štete prema odgovornom licu zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastarjelost krivičnog gonjenja.

    Prekid zastarijevanja krivičnog gonjenja povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete.  Isto važi i za zastoj zastarijevanja.

    Šta zastarjeva za jednu godinu

    Zastarijevaju za jednu godinu:

    1. potraživanje naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju,plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka,odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva;
    2. potraživanje radio-stanice i radio-televizijske stanice za upotrebu radio prijemnika i televizijskog prijemnika;
    3. potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih pregradaka, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima;
    4. potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena.
    5. Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene.

    Kada nastupa zastara za potraživanja utvrđena pravosnažnom sudskom odlukom

    Sva potraživanja koja su utvrđena pravnosnažnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog organa, ili poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, zastarijevaju za deset godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastarjelosti.

    Međutim, sva povremena potraživanja koja proističu iz takvih odluka ili poravnanja i dospijevaju ubuduće, zastarijevaju u roku predviđenom za zastarjelost povremenih potraživanja.

    Kada zastarjevaju potraživanja ugovarača osiguranja

    Potraživanja ugovarača osiguranja, odnosno trećeg lica iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju za pet, a iz ostalih ugovora o osiguranju za tri godine, računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo.

    Ako zainteresovano lice dokaže da do dana određenog u prethodnom stavu nije znalo da se osigurani slučaj dogodio, zastarijevanje počinje od dana kad je za to saznalo, s tim da u svakom slučaju potraživanje zastarijeva kod osiguranja života za deset, a kod ostalih za pet godina od dana određenog u prethodnom stavu.

    Potraživanja osiguravača iz ugovora o osiguranju zastarijevaju za tri godine.

    Kad u slučaju osiguranja od odgovornosti trećeg, oštećeno lice zahtijeva naknadu od osiguranika, ili je dobije od njega, zastarijevanje osiguranikovog zahtjeva prema osiguravaču počinje od dana kada je oštećeno lice tražilo sudskim putem naknadu od osiguranika, odnosno kad ga je osiguranik obeštetio.

    Neposredan zahtjev trećeg oštećenog lica prema osiguravaču zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu. Zastarijevanje potraživanja koje pripada osiguravaču prema trećem licu odgovornom za nastupanje osiguranog slučaja počinje teći kad i zastarijevanje potraživanja osiguranika prema tom licu i navršava se u istom roku.

    Kada zastarijevanje ne teče

    Zastarijevanje ne teče:

    1. između bračnih drugova;
    2. između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo;
    3. između štićenika i njegovog staraoca, kao i organa starateljstva, zavrijeme trajanja starateljstva i dok ne budu položeni računi;
    4. između dva lica koja žive u vanbračnoj zajednici, dok ta zajednica

    Zastarijevanje također ne teče:

    1. za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili ratau pogledu potraživanja lica na vojnoj dužnosti;
    2. u pogledu potraživanja koja imaju lica zaposlena u tuđem domaćinstvu prema poslodavcu ili članovima njegove porodice koji zajedno sa njima žive, sve dok taj radni odnos traje.

    Za sve vrijeme za koje povjeriocu nije bilo moguće zbog nesavladivih prepreka da sudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze ,zastarijevanje ne teče.

    Ako zastarijevanje nije moglo početi da teče zbog nekog zakonskog uzroka, ono počinje teći kad taj uzrok prestane.

    Ako je zastarijevanje počelo teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio njegov dalji tok, ono nastavlja da teče kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje je isteklo prije zaustavljanja računa se u zakonom određeni rok za zastarjelost.

    Zastarijevanje teče i prema maloljetniku i drugom poslovno nesposobnom licu, bez obzira na to da li imaju zakonskog zastupnika ili ne.

    Međutim, zastarjelost potraživanja maloljetnika koji nema zastupnika i drugog poslovno nesposobnog lica bez zastupnika, ne može nastupiti dok ne protekne dvije godine od kad su postala potpuno poslovno sposobna, ili od kad su dobila zastupnika.

    Ako je za zastarjelost nekog potraživanja određeno vrijeme kraće od dvije godine, a povjerilac je maloljetnik koji nema zastupnika ili neko drugo poslovno nesposobno lice bez zastupnika, zastarijevanje tog potraživanja počinje teći od kad je povjerilac postao poslovno sposoban, ili od kad je dobio zastupnika.

    Zastarjelost prema licu koje se nalazi na odsluženju vojnog roka ili na vojnoj vježbi ne može nastupiti dok ne proteknu tri mjeseca od odsluženja vojnog roka ili prestanka vojne vježbe.

    Prekid zastare

    Zastarijevanje se prekida u Zakonom propisanim uslovima. Ukoliko vas interesuje da saznate više o prekidu zastare, upućujemo vas da pročitate članak koji smo napisali o tome.

  • Volonteri i volontiranje u BiH

    Volonteri i volontiranje u BiH

    Volonteri i volontiranje u BiH pojmovi su sa kojima se često susrećemo. Bez obzira na to, u praksi često dolazi do zabune, pogotovo kada je u pitanju odnos između volontera i pripravnika i prava koja im po tom osnovu pripadaju. Na ovome LINK-u saznajte razliku između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj članka:

    Zakon o volontiranju

    Zakon o volontiranju FBiH (Službene novine FBiH br. 110/12) određuje pojmove u vezi s volontiranjem u Federaciji Bosne i Hercegovine, uslove i principe volontiranja, poticajne mjere volontiranja, izvještaje i ugovore o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, uslove zaključivanja ugovora o volontiranju, evidentiranje volontiranja, izvještavanje o volontiranju, upotrebu volonterske knjižice, izdavanje potvrde o volontiranju, te ostale značajne aspekte volontiranja.

    Stručno osposobljavanje

    Zakon o radu FBiH (Službene novine FBiH br. 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa – volontiranje.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uslov za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    Besplatnost kao osnovna odlika volontiranja

    Ugovor o volontiranju zaključuje se u pisanom obliku prije početka volontiranja. Ugovorom  volonter i organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge. Prava na novčane naknade definiraju se ugovorom o volontiranju. Novčane naknade za volontera ne smatraju se dohotkom u smislu Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH.

    Volonter ne može volontiranje uslovljavati ispunjenjem neke usluge (davanja, činjenja, propuštanja ili trpljenja) ili stjecanjem imovine, novčane naknade ili koristi.  

    Šta se ne smatra novčanom naknadom za volontere

    Novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontere ne smatraju se sljedeće novčane naknade troškova volontiranja:

    1. računom potvrđene novčane naknade isplaćene za plaćanje radne odjeće, opreme i predmeta za zaštitu potrebnih za volontiranje;
    2. novčane naknade isplaćene u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane koji nastanu u vezi s volontiranjem;
    3. računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova ishrane, zbrinjavanja i obuke životinje u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja;
    4. novčane naknade isplaćene u svrhu plaćanja medicinskih usluga i cjepiva primljenih u svrhu obavljanja volontiranja;
    5. novčane naknade isplaćene za troškove obuke izvan školskog sistema potrebne za volontiranje;
    6. računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova koji nastanu u vezi s izvršavanjem volonterskih usluga i aktivnosti;
    7. novčane naknade isplaćene za premije osiguranja volontera za slučaj smrti, tjelesne ozljede ili profesionalne bolesti tokom volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe;
    8. džeparac za putovanja isplaćen volonterima, uz uslovda iznos džeparca ne prelazi iznos od 75% dnevnice propisane za državne službenike;
    9. novčana naknada isplaćena za pribavljanje dokumenata ili plaćanje administrativnih taksi nužnih za omogućavanje volontiranja;
    10. isplaćeni novčani iznosi dobitnicima nagrade za volontiranje

    Zaključak

    Volonteri i volontiranje u BiH pojmovi su sa kojima se često susrećemo, a u budućnosti će imati sve veći značaj, jer je neophodno ulagati u obrazovanje mladih. Ono što bi trebalo popraviti, svakako je njihov status tokom volontiranja, te im treba biti pružena mogućnost za pristojnu i zasluženu novčanu nagradu.

  • Zaštitite se od kršenja autorskih prava na Youtube

    Ukoliko stvarate multimedijalne sadržaje i objavljujete ih na najpopularnijoj platformi za dijeljenje video sadržaja, zaštitite se od kršenja autorskih prava na Youtube i na taj način spriječite negativne posljedice po vaš korisnički račun ili potencijalni prihod koji biste mogli ostvariti od vaše objave.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Ko prijavljuje kršenje autorskih prava na Youtube

    Ako prenesete videozapis koji sadrži materijal zaštićen autorskim pravima, mogli biste izazvati polaganje prava putem Content ID-ja od strane vlasnika sadržaja. Ta polaganja prava postavljaju firme vlasnice muzike, filmova, televizijskih emisija, videoigara i drugih materijala zaštićenih autorskim pravima.

    Šta je Content ID

    Content ID je sistem koji je razvio YouTube i koji radi automatski, te vlasnicima autorskih prava omogućuje identifikaciju YouTube videozapisa u kojima se nalazi sadržaj u njihovom vlasništvu.

    YouTube upotrebu Content ID-ja dopušta samo vlasnicima autorskih prava koji zadovoljavaju određene kriterije. Da bi dobili odobrenje za njegovo korištenje, morate biti vlasnik isključivih prava na značajnu količinu izvornog materijala koji zajednica korisnika na YouTubeu često prenosi.

    Gdje mogu pregledati svoja polaganja prava putem Content ID-ja

    Da biste provjerili jesu li na neki od vaših videozapisa položena prava putem Content ID-ja, u YouTube Studiju otvorite stranicu Videozapisi. Ako je postupkom zahvaćen vaš videozapis ili račun, o polaganju prava putem Content ID-ja Youtube vas može obavijestiti i e-poštom.

    Možete primijeniti filter da biste vidjeli na koje su videozapise položena prava i saznali više o svakom polaganju prava. Da biste to učinili:

    1. Prijavite se u YouTube Studio.
    2. Otvorite Videozapis >  > Tužbe povezane s kršenjem autorskih prava.
    3. Kliknite Tužba povezana s kršenjem autorskih prava pored videozapisa > Prikaži pojedinosti o tužbi povezanoj s kršenjem autorskih prava.

    Posljedice kršenja autorskih prava

    Vlasnici sadržaja mogu postaviti Content ID tako da se pri polaganju prava blokira prikazivanje materijala na YouTube – u. Mogu i dopustiti nastavak prikazivanja videozapisa na YouTube – u s oglasima. U tom se slučaju prihodi od oglašavanja isplaćuju vlasnicima autorskih prava na sadržaj na koji su položena prava.

    Polaganje prava putem Content ID-ja obično znači da je na vašem YouTube kanalu pronađen sadržaj koji pripada nekom drugom.

    Na vlasniku je autorskih prava da donese odluku mogu li druge osobe ponovo upotrebljavati njegov izvorni materijal ili ne. Vlasnici autorskih prava često dopuštaju upotrebu svojeg sadržaja u YouTube videozapisima u zamjenu za prikazivanje oglasa na tim videozapisima. Ti  oglasi se mogu reproducirati prije ili tokom videozapisa (ako je videozapis duži od 10 minuta).

    Ako vlasnici autorskih prava ne žele da se njihov sadržaj ponovo upotrebljava, mogu poduzeti nekoliko radnji:

    • Blokiranje videozapisa: vlasnici autorskih prava ponekad blokiraju videozapis, što znači da on nije dostupan za gledanje. Mogu se odlučiti na blokiranje videozapisa u cijelom svijetu ili samo u određenim zemljama/regijama.
    • Blokiranje određenih platformi: vlasnici autorskih prava ponekad ograničavaju aplikacije ili web-lokacije na kojima se mogu pojavljivati njihovi sadržaji. Ta ograničenja ne utječu na dostupnost vašeg videozapisa na web-lokaciji YouTube.com.

    Šta možete učiniti u slučaju obavještenja o kršenju autorskih prava

    Ako dobijete polaganje prava na osnovu Content ID-ja, ovisno o situaciji postoji nekoliko stvari koje možete poduzeti:

    • Ništa: ako se slažete s polaganjem prava, možete ga jednostavno priznati. Kasnije uvijek možete promijeniti mišljenje ako odlučite da se ne slažete s polaganjem prava.
    • Izrezivanje sadržaja: ako dobijete polaganje prava, sadržaj na koji su položena prava možete izrezati iz svojeg videozapisa.
    • Uklanjanje muzike: ako neko položi prava na muziku u vašem videozapisu, možete pokušati ukloniti tu muziku, a da pritom ne trebate urediti i prenijeti novi videozapis.
    • Promjena muzike: ako su položena prava na muziku u vašem videozapisu, ali vi ipak želite da on ima pozadinsku muziku, sporni audiozapis možete zamijeniti nekom od pjesama koje su dostupne za slobodnu upotrebu.
    • Dijeljenje prihoda: ako ste član Partnerskog programa za YouTube i u svoj ste videozapis uključili muziku, možda možete dijeliti prihod s vlasnicima autorskih prava na muziku.
    • Osporavanje polaganja prava: ako imate potrebna prava za upotrebu sadržaja u vašem videozapisu koji je zaštićen autorskim pravima ili ako smatrate da je sistem na pogrešan način identificirao vaš videozapis, možete osporiti polaganje prava.

    Kako osporiti polaganje prava temeljem Content ID-ja

    1. Prijavite se u YouTube Studio.
    2. Na izborniku slijeva odaberite Videozapisi.
    3. Kliknite strelicu prema dolje iznad opcije “Tužba povezana s kršenjem autorskih prava”. Tu opciju možete pronaći pored predmetnog videozapisa u stupcu Unovčavanje, ako je dostupna. Ako nije, tu opciju možete pronaći u stupcu Vidljivost.
    4. Kliknite Prikaži pojedinosti o tužbi povezanoj s kršenjem autorskih prava.
    5. To će vas odvesti na stranicu s informacijama o autorskim pravima u videozapisu, na kojoj možete pronaći informacije o sadržaju u vašem videozapisu na koji su položena prava te o polagatelju prava.
    6. Kliknite Ospori u odjeljku ODABIR RADNJE.
  • EU u misiji zaštite privatnosti svojih građana na Internetu GDPR

    Ukoliko prikupljate, obrađujete i koristite podatke građana Europske unije, dužni ste to činiti krajnje odgovorno, obazrivo, pošteno i u skladu sa pravnom regulativom koja reguliše ovu oblast. EU u misiji zaštite privatnosti svojih građana na Internetu GDPR ide toliko daleko da kršenje propisa vezanih za GDPR – Opće uredbe o zaštiti podataka može značiti finansijsku propast lica koje pravo pojedinca na zaštitu privatnosti zloupotrebljavaju ili se prema njemu odnose neodgovorno.

    Glavni ciljevi GDPR-a su vratiti građanima nadzor nad njihovim ličnim podacima i izvršiti ujednačavanje propisa u cijeloj Uniji. Uz rasprostranjeno korištenje društvenih medija, aplikacija i Interneta općenito, lični podaci se dijele i prenose preko granica više nego ikad prije. Uredba direktno nameće jedinstveni režim zakona sigurnosti podataka za sve članice EU.

    Uredbom se uvode nove i pojednostavljuju neke već postojeće definicije odnosno preciznije opisuju postojeći pojmovi, određuju biometrijski i genetski podaci, smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obaveze voditelja zbirke ličnih podataka, a ujedno i jačaju nadzorne ovlasti, kao i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu ličnih podataka.

    Što se tiče samih građana, njima se omogućava lakši pristup njihovim podacima, mogu se informisati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci. Uredbom se uvodi i „pravo na zaborav” odnosno mogućnost da ispitanik zatraži od preduzeća i organizacija brisanje svojih podataka kada ne bude htio da se njegovi lični podaci obrađuju, uz uslov da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje. U slučaju povrede ličnih podataka voditelj obrade je dužan, bez nepotrebnog odgađanja, obavijestiti nadzorno tijelo o povredi ličnih podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda ličnih podataka prouzrokovati rizik za prava i slobode pojedinaca. Također se u određenim okolnostima uvodi i potreba obavještavanja nosioca podataka ukoliko je došlo do povrede njegovih ličnih podataka, a za određene kontrolore uvodi se i obaveza imenovanja službenika za zaštitu podataka. Uredba znatno pojačava prava građana i garantuje pravo na informiranost.

    Važno je napomenuti da su djeca prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati sa svojim ličnim podacima, pošto često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog upravljanja svojim ličnim podacima. Iz tog razloga djeca će moći koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati lične podatke isključivo uz pristanak roditelja.

     

    Pravne osnove za obradu ličnih podataka

    Obrada ličnih podataka obuhvata radnje poput prikupljanja, evidentisanja, čuvanja, uvida, otkrivanja, prenošenja ili uništavanja.

    Podaci se ne smiju obrađivati osim ako za to postoji barem jedna od sljedećih pravnih osnova (čl. 6. st. 1.):

    • Ispitanik je dao saglasnost za obradu podataka u jednu ili više posebnih svrha.
    • Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se preduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
    • Obrada je nužna radi poštivanja pravnih obaveza voditelja obrade.
    • Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili drugog fizičkog lica.
    • Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade.
    • Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili osnovna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu ličnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

     

    Izuzeća od Uredbe

    Slučajevi koji slijede nisu pokriveni Uredbom:

    • zakonito presretanje podataka, državna sigurnost, vojska, policija, pravosuđe
    • obrada u statističke i naučne svrhe (u nekim slučajevima)
    • podaci umrlih (za njih važe nacionalni propisi)
    • odnosi između poslodavaca i zaposlenika regulišu se dodatnim zakonima
    • obrada ličnih podataka od strane fizičkog lica u osnovne svrhe ili za potrebe kućanstva

     

     

  • Otkaz ugovora o radu

    Otkaz ugovora o radu

    Nesigurnost radnog odnosa zajednička je karakteristika nestabilnih društava. U takvim okolnostima, otkaz ugovora o radu je stvarnost sa kojom se radnici susreću, te na koju u većini slučajeva nemaju adekvatan odgovor.

    Vrijeme na koje se ugovor o radu zaključuje

    Kada je u pitanju vrijeme na koje se ugovor o radu zaključuje, u Zakonu o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016 i 89/2018) postoje dvije opcije, te se tako ugovor o radu zaključuje na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme.

    Zakon favorizira ugovor o radu na neodređeno vrijeme u prilog čemu govori činjenica da se ugovori o radu bez podatka o trajanju smatraju ugovorima na neodređeno vrijeme. Osim toga, ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

    Iako je Zakon jasan, te postoje drugi propisi koji ne dozvoljavaju takvu praksu, često radnici, po nalogu poslodavca, stupaju na rad bez zaključenog ugovora o radu.

    Bez obzira što postoje razlozi i način da se i ugovor o radu na neodređeno vrijeme raskine, svaki radnik bi želio da ima takav ugovor, zato što pruža veću sigurnost, ima različite prednosti kada je ostvarivanje drugih prava u pitanju, a i sa psihološkog aspekta i aspekta zadovoljstva radnika.

    Ugovor o radu prestaje na jedan od slijedećih načina:

    a. smrću radnika;

    b. sporazumom poslodavca i radnika;

    c. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

    d. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;

    e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;

    f. otkazom ugovora o radu;

    g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

    h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne;

    i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;

    j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

    Tema ovoga teksta je otkaz ugovora o radu. U skladu sa članom 96. Zakona, poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

    a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga,

    b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

    Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se ne može osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.

    Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a. ovog člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.

    Otkaz ugovora o radu bez poštivanja ugovornog roka

    Poslodavac može otkazati ugovor o radu radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju da je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos. U slučaju lakših prijestupa ili lakših povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku. Pisano upozorenje sadrži opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaže ugovor o radu bez davanja predviđenog otkaznog roka za slučaj da se prijestup ponovi u roku od šest mjeseci nakon izdavanja pisanog upozorenja poslodavca. Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvrđuju se vrste prijestupa ili povreda radnih obaveza.

    Neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu

    Ukoliko ste privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili povrede, ili ste podnijeli žalbu ili tužbu, odnosno sudjelujete u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona ili nekog drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu ili ste se obratili nadležnim organima izvršne vlasti, odnosno ako ste se zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnijeli prijavu o toj sumnji odgovornim licima ili nadležnim organima državne vlasti, to NISU OPRAVDANI RAZLOZI ZA OTKAZ i u tom slučaju trebate tražiti zaštitu svojih prava.

    Forma otkaza ugovora o radu

    Otkaz se daje u pisanoj formi i poslodavac ga je uvijek dužan obrazložiti.

    Pravo radnika da se izjasni o odgovornosti

    Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponašanja ili rada radnika, obavezan je omogućiti radniku da se izjasni o elementima odgovornosti koja mu se stavlja na teret, a na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu.

    Prava radnika u slučaju prestanka rada prije isteka otkaznog roka

    Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka. Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:

    a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće poslove i isplati mu naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu štetu, ili

    b. isplati radniku:

    -naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik
    ostvario da je radio;

    – naknadu štete za pretrpljenu štetu;

    – otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu
    sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
    pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

    – druge naknade na koje radnik ima pravo, u
    skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom,
    pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, bez saglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu štete prema opštim propisima o naknadi štete. Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu može tražiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraćanju na rad, do okončanja sudskog spora.

    O ovim, ali i drugim pitanjima vezanim za uređivanje radnog odnosa, detaljno možete pročitati u Zakonu o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj:
    26/16 i 89/18)

  • Autorska prava na YouTube – Poštena upotreba

    Bez obzira na nivo znanja o zaštiti autorskih prava, budući da se o ovoj temi mnogo govori, svaka osoba koja koristi Internet zna da postoje pravila koja se odnose na korištenje sadržaja sa YouTube, bez obzira što sama pravila ne poznaje. Ukoliko koristite YouTube, veoma je značajno da pročitate šta su Autorska prava na YouTube – Poštena upotreba.

     

    Oni koji se bave objavljivanjem audio i video sadržaja na Youtube, svjesni su da postoje granice i pravila korištenja tuđeg sadržaja, međutim, u zabludi da to rade sa poštenim namjerama, često pogriješe i izlože se posljedicama.

     

    Poštena upotreba pravna je doktrina koja u određenim okolnostima omogućuje ponovnu upotrebu materijala zaštićenog autorskim pravima bez traženja dopuštenja od vlasnika autorskih prava.

     

    U SAD-u poštenu upotrebu može utvrditi samo sud. Sudovi se prilikom analize poštene upotrebe za svaki pojedini slučaj oslanjaju na četiri faktora, uključujući svrhu i način upotrebe, prirodu djela zaštićenog autorskim pravima, udio i značaj korištenog djela zaštićenog autorskim pravima te učinak upotrebe na potencijalnom tržištu za djelo zaštićeno autorskim pravima ili vrijednost djela zaštićenog autorskim pravima.

     

    U SAD-u poštenu upotrebu određuje sudija koji određeni slučaj analizira na temelju niza načela. U različitim zemljama vrijede različita pravila s obzirom na to kada se materijal smije upotrijebiti bez dopuštenja vlasnika autorskih prava. Naprimjer, u SAD-u se poštenom upotrebom mogu smatrati komentari, kritike, istraživanja, predavanja ili priopćavanje novosti. U nekim drugim zemljama postoji sličan koncept naziva pošteno postupanje koji može funkcionirati drukčije.

     

    1. Svrha i način upotrebe, uključujući i je li ta upotreba komercijalne prirode ili je namijenjena neprofitnim obrazovnim svrhama

    Sudovi obično uzimaju u obzir je li upotreba “transformativna”, odnosno, dodaje li novi izričaj ili značenje originalu ili samo kopira original. Manje je vjerojatno da će se komercijalna upotreba smatrati poštenom, premda se u određenim slučajevima videozapis može unovčiti uz pozivanje na načelo poštene upotrebe.

     

    1. Priroda djela zaštićenog autorskim pravom

    Ako uporedimo upotrebu materijala iz djela koja su primarno faktografska i upotrebu materijala iz fiktivnih djela, vjerojatnije je da će prva od njih biti poštena.

     

    1. Količina i značaj upotrijebljenog udjela u odnosu na djelo zaštićeno autorskim pravima kao cjelinu

    Poštenom upotrebom vjerojatnije će se smatrati posuđivanje manjih materijala iz originalnog djela nego posuđivanje većih dijelova. Međutim, čak i malo posuđivanje neće se smatrati poštenom upotrebom ako se radi o “srži” djela.

     

    1. Učinak upotrebe na potencijalnom tržištu za djelo zaštićeno autorskim pravima ili vrijednost djela zaštićenog autorskim pravima

    Manje je vjerojatno da će se poštenom upotrebom smatrati upotreba koja umanjuje mogućnost vlasnika autorskih prava da stekne profit od svojeg izvornog djela. Sudovi su za taj faktor u nekim slučajevima napravili izuzetke ako se radilo o parodijama.

     

    Ako upotrijebite tuđi materijal zaštićen autorskim pravima, to se neće automatski smatrati poštenom upotrebom, čak i ako pritom navedete vlasnika autorskih prava, objavite izjavu o odricanju od odgovornosti poput “kršenje prava nije namjerno” ili u nečiji originalni sadržaj dodate svoj originalni sadržaj. Konkretnije, poštenom upotrebom neće se smatrati upotreba materijala u kojem se ne komentariše ili kritikuje upotrijebljeni sadržaj (već taj materijal služi kao zamjena za originalno djelo).

     

    Ako navedete vlasnika djela zaštićenog autorskim pravima, to ne znači da se upotreba tog djela automatski kvalificira kao poštena; upotreba tog djela mora biti transformativne prirode. Fraze kao što su “sva prava pripadaju vlasniku” i “ja nisam vlasnik” ne znače automatski da je vaša upotreba tog materijala poštena, a ne znače ni da ste time dobili dopuštenje vlasnika autorskih prava za upotrebu njegova sadržaja.

     

    Ne postoje čarobne riječi koje bi vam garantovale zaštitu načelom poštene upotrebe ako upotrebljavate tuđi materijal zaštićen autorskim pravima. Uključivanje fraze “kršenje prava nije namjerno” neće vas automatski zaštititi od žalbe zbog kršenja autorskih prava.

     

    Sudovi će pažljivo razmotriti svrhu vaše upotrebe kako bi utvrdili je li ona poštena. Naprimjer, izjava da će se sadržaj koji ste prenijeli upotrebljavati “samo u svrhu zabave” vjerojatno neće imati prevagu u ispitivanju poštene upotrebe. Slično tome, upotreba u “neprofitne” svrhe ide vam na ruku prilikom analize poštene upotrebe, ali ne predstavlja zaštitu sama po sebi.

     

    Čak i ako ste u tuđi sadržaj dodali nešto svoje, ta upotreba možda se i dalje neće smatrati poštenom, naročito ako dio koji ste sami izradili ne daje originalnom sadržaju novi izričaj, značenje ili poruku. Kao i u svim drugim slučajevima koje smo naveli, sudovi će razmotriti sva četiri faktora ispitivanja poštene upotrebe, uključujući i upotrijebljenu količinu originalnog sadržaja.

  • Autorska prava na YouTube – Šta je autorsko pravo?

    Youtube je servis budućnosti i sve više ljudi odlučuje svoje sadržaje podijeliti upravo na platformi koja je dostupna najvećem dijelu čovječanstva i svakim danom postaje sve značajniji faktor kao dom nekih od najznačajnijih i najzanimljivijih sadržaja objavljenih širom svijeta. U tom kontekstu, šta su autorska prava na YouTube – odnosno, šta je autorsko pravo?

    Zaštita autorskih prava za sadržaje objavljene na YouTube postaje sve značajnija tema, budući da autori imaju mogućnost da profitiraju od svoga autorskog djela, te da je profit motiv i onima koji rad drugih žele da iskoriste za svoju ličnu korist iako za to nisu ovlašteni.

    Međutim, šta je autorsko pravo u kontekstu YouTube sadržaja?

    Općeprihvaćeno je da kada neko stvori originalno djelo zabilježeno na fizičkom mediju, automatski postaje vlasnik autorskog prava na to djelo. Kao vlasnik autorskog prava ima isključivo pravo na upotrebu djela. U većini slučajeva samo vlasnik autorskog prava može drugim osobama dati dopuštenje za upotrebu djela.

    Audiovizuelna djela poput TV emisija, muzike i online videozapisa, zvučni snimci i kompozicije, pisana djela poput predavanja, članaka, knjiga i kompozicija, vizuelna djela poput slika, plakata i oglasa, videoigre i računarski softver, dramska djela poput drama i mjuzikla podliježu zaštiti autorskih prava, dok ideje, činjenice i procesi ne podliježu zaštiti autorskog prava.

    Prema zakonima o autorskim pravima, da bi djelo ispunjavalo uslove za zaštitu autorskog prava, mora biti kreativno i zabilježeno na fizičkom mediju. Imena i naslovi sami po sebi ne podliježu zaštiti autorskog prava.

    Kada je YouTube u pitanju, djelo zaštićeno autorskim pravom može se upotrijebiti bez kršenja autorskog prava vlasnika. To je moguće na temelju poštene upotrebe ili dobivanja dopuštenja za upotrebu tuđeg sadržaja u videozapisu.

    Međutim, YouTube ne može posredovati u sporovima oko vlasništva nad pravima. Kad Youtube primi potpunu i važeću obavijest o uklanjanju, oni uklanjaju sadržaj u skladu sa zakonom. U skladu s tim, kada YouTube primi valjan odgovor na pritužbu, prosljeđuje ga osobi koja je zatražila uklanjanje. Nakon toga uključene strane mogu rješavati slučaj na sudu.

    Autorsko je pravo samo jedan oblik intelektualnog vlasništva. Nije isto što i zaštitni znak, koji štiti naziv, slogan, logotip i druge izvorne identifikatore robne marke kako ih drugi ne bi mogli upotrebljavati u određene svrhe. Razlikuje se i od patentnog zakona, koji štiti izume.

    YouTube pruža zaseban postupak uklanjanja za videozapise koji krše zakone o zaštitnim znakovima ili druge zakone.

    Također je bitno napomenuti da sama činjenica da se pojavljujete u videozapisu, na slici ili u audiosnimci ne znači da ste i vlasnik prava na nju. Naprimjer, ako je vaša prijateljica kamerom snimila vaš razgovor, ona će biti vlasnica  prava na tu videosnimku. Riječi vašeg razgovora ne podliježu autorskim pravima zasebno od samog videozapisa, osim ako su unaprijed napisane.

    Ako vaš prijatelj ili druga osoba bez vašeg dopuštenja prenese videozapis, sliku ili snimku na kojoj se vi nalazite i smatrate da je time prekršeno vaše pravo na privatnost ili sigurnost, možete uložiti YouTubeu žalbu zbog povrede privatnosti.

    Kako je sve više novca u igri, autorska prava će postajati sve značajnija tema, a tako i aktivnosti autora na zaštiti svojih prava. S tim u vezi, prilikom korištenja tuđeg autorskog djela, potrebno je postupati sa velikim oprezom. Dodavanje fraza i izjava kao što su “sva prava pripadaju autoru”, “kršenje prava nije namjerno” ili “nisam vlasnik prava” ne znači da imate dopuštenje vlasnika da objavite njegov sadržaj, a ne znači ni da vaša upotreba tog materijala predstavlja poštenu upotrebu.

    Ukoliko imate dodatna pitanja vezanih za autorska prava na YouTube – Šta je autorsko pravo?  ili vas interesuje nešto drugo u vezi sa zaštitom autorskih prava na YouTube servisu, rado ćemo, u skladu sa informacijama kojima mi raspolažemo, odgovoriti na njih.