Na internetu, televiziji i ostalim medijima sve je više emisija koje se bave snimanjem i emitovanjem, ne samo specijalnih policijskih akcija, već i svakodnevnih policijskih aktivnosti. Kao posljedica toga, logičnim se nameće pitanje da li mediji i snimanje policijskih aktivnosti narušavaju prava građana na zaštitu ličnih podataka i identiteta u policijskim akcijama? Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu nameće se kao realno i sve aktuelnije pitanje na koje će se morati dati konkretan i zadovoljavajući odgovor.
U vršenju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način i vođen je javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima i rukovoditi se općim interesom, te naročito služiti i pomagati javnosti.
Zakon o policijskim službenicima
Zakonom o policijskim službenicima propisuju se policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene, radnopravni status policijskog službenika, te ostala bitna pitanja za rad policijskih službenika.
U Bosni i Hercegovini postoji više zakonakoji regulišu policijska ovlaštenja i radnopravni status uključujući njihove dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa policijskih službenika, ali su principi na kojima se zasnivaju isti i za cilj imaju zaštitu ustavom, zakonima i drugim propisima zagarantovana prava građana.
Radi spriječavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti, Uprava policije može na javnim mjestima vršiti audio i video snimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.
Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši Uprava policije radi spriječavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda, kao i za obavljanje drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.
U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.) lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Nosilac podataka je fizičko lice čiji identitet može da se ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Osim toga, Kontrolor podataka ne može da daje lične podatke trećoj strani prije nego što o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri da se daju lični podaci, oni ne mogu da se otkriju trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu.
Video sadržaji koji se mogu pratiti na televiziji ili na internetu, gdje snimateljske i novinarske ekipe prate i snimaju policijske službenike u izvršavanju redovnih poslova i zadataka, često više nego očigledno otkrivaju identitet lica, odnosno, omogućavaju da se identitet lica ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, pomoću jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica.
Štaviše, u pojedinim situacijama, oni koji takve sadržaje serviraju u javni medijski prostor propuštaju i da “zamagle” lica koje je predmet policijskih aktivnosti.
To ima višestruke posljedice za kontrolisana lica i vodi njihovoj stigmatizaciji. Često se stiče utisak da su aktivnosti “isforsirane” iz potrebe da se određeni sadržaj snimi, ne uzimajući u obzir interes lica, njegovu privatnost i štetu koja mu se insceniranim djelovanjem može proizvesti.
Podržite Pravni blog, podijelite naše sadržaje i pomozite nam da dopremo do što većeg broja čitaoca, a mi nastavljamo obrađivati ovu temu u narednim člancima, gdje ćemo dati odgovore na pitanja kako tražiti zaštitu svojih ličnih podataka, šta uraditi u slučaju protivpravnog korištenja ličnih podataka i ostala aktuelna pitanja.
Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu mora se shvatiti ozbiljno kao i zaštita života i bilo kojeg drugog prava svakog građanina i građanke bilo koje države.
Kako napisati CV, šta je CV i kakav uticaj imaju i šta su motivaciono pismo i propratno pismo, pitanja su koja se često postavljaju. CV je skraćenica za latinski izraz Curriculum Vitae. Curriculum znači tok, a riječ Vitae život. U prilagođenom prijevodu bi značenje moglo biti životopis. U ovom članku dajemo odgovore na pitanja kako napisati CV, šta je CV.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Šta je CV
Šta je CV i kako napisati CV, napisati kvalitetan životopis, biografiju, opisati stvari koje ste do sada radili i kvalifikacije koje ste stekli… Na našim jezicima izraz životopis zvuči mnogo jednostavnije, zar ne, čak je odmah i jasnije šta zapravo treba da uradite?
Kao što možete da pretpostavite, iskustvo je pokazalo da je ovo jedno od pitanja koje se veoma često postavlja, te da je u uslovima tržišne ekonomije, ali i mogućnosti pristupa akademskim institucijama širom svijeta, sve aktuelnije. Mnogo je briljantnih primjera napisanih životopisa, ali i katastrofalnih koji su više odmogli, nego pomogli u traženju posla ili pri apliciranju za stipendiju ili na neki akademski program.
Postoji izreka da imate samo 6 sekundi da pridobijete pažnju poslodavca.
Uzmimo situaciju kada pišete CV za posao. Zamislite da ste vi poslodavac, naravno, pod uslovom da zaista želite da izaberete najboljeg kandidata… Prvi kontakt sa tom osobom će biti upravo posredstvom CV-a koji vam je poslala.
Želite osobu kojoj ćete vjerovati, koja je dokazana u poslovima koje je radila, koja je obrazovana i ima jasno definisanu sferu i grupu interesa stručnih vještina i kvalifikacija, koja će biti dobar i zahvalan radnik, koja će biti odgovorna i na vrijeme i u skladu sa pravilima struke ispunjavati sve svoje radne zadatke.
Da utvrdimo, CV je zapravo skraćenica od latinskog izraza Curriculum Vitae, engleski Resume ili biografija, životopis. Svrha je da u kratkom pismenom pregledu poslodavcu predstavite sebe i svoje stručne kvalifikacije. To je način da komunicirate sa onim ko odlučuje o tome koju osobu će pozvati na razgovor i u konačnici primiti u radni odnos. Tu veliku ulogu imaju i motivaciono pismo i propratno pismo.
Na neki način, CV je blisko povezan i jedna je vrsta rezimea, biografije. Oba dokumenta sadrže vaše lične podatke, podatke o obrazovanju, formalnom i neformalnom i profesionalnim dostignućima. Međutim, ipak postoje razlike između ova dva dokumenta.
Kako se CV i Rezime razlikuju
Za razliku od CV-a, rezime ne sadrži cjelokupno profesionalno iskustvo. On je samo kratak pregled vještina i iskustava i ne piše se za cjelokupnu karijeru, odnosno “od početka”.
Budući da je rezime obično kratak, i nije sveobuhvatan kao CV, sastoji se od jedne do dvije stranice. Rezime bi trebao biti pisan strateški, uzimajući u obzir i naglašavajući one stvari koje bi mogle da budu od koristi za dobijanje posla za koji aplicirate.
Kome je potreban CV
Generalno, onima koji traže posao CV je manje potreban nego onima koji imaju ambiciju da se dalje usavršavaju i grade akademsku karijeru. CV je obično jedan od osnovnih alata odnosno dokumenata koje koriste osobe koje nastavljaju fakultetsko obrazovanje ili rade naučno-istraživačke radove, i to prilikom apliciranja za grantove i stipendije.
Šta CV treba da sadrži
Budući da je CV jako detaljan, većina njegovog sadržaja odnosi se na profesionalna i akademska dostignuća. Ovo su stvari koje CV treba da sadrži;
Kontakt informacije
Podatke o obrazovanju
Nagrade i počasti
Stipendije i grantovi
Radno iskustvo
Istraživačko iskustvo i interesi
Publikacije i prezentacije
Povezana iskustva
Licence i certifikati
Druge sposobnosti (jezici i druge vještine)
Članstva u organizacijama
Aktivnosti kojima se bavite
Ostale relevantne podatke
Kako napisati CV
Dakle, vi ste poslodavac ili odlučujete o onima koje ćete stipendirati i primili ste gomilu dokumenata koji opisuju životna dostignuća kandidata… Budući da se u CV često stavlja i fotografija, vjerovatno je da ćete najprije pročitati biografije onih za koje smatrate da izgledaju najpristojnije na fotografijama. To je prvi utisak koji ostavljate, tako da je jako bitno da dobro izaberete fotografiju koja odgovara poslu za koji aplicirate.
Najviše strpljenja da čitate ono što su ljudi napisali imaćete kod biografija koje su čitko, jasno i precizno napisane. Najveći broj poslodavaca vrši selekciju kandidata najprije na osnovu pristiglih CV-a. To je vaša prva i možda jedina šansa da skrenete pažnju potencijalnog poslodavca na sebe i da se on zainteresuje da zaposli baš vas.
Da biste bili prepoznati kao ozbiljan kandidat nije dovoljno da imate samo tražene kvalifikacije, već i da ih u najboljem mogućem svjetlu predstavite nekome ko vas uopšte ne poznaje. Pisanju CV-a, stoga, treba pristupiti veoma ozbiljno pazeći na svaki njegov detalj.
Sjećam se prilike kada sam pisao CV za jedno studijsko putovanje (svejedno je za koju svrhu pišete CV, zapravo je poenta ista, želite reći da ste najbolji od svih i da su svi čekali baš vas), bilo je to prilično intenzivno iskustvo iz kojeg sam mnogo naučio. Mnogo mi je jasnije na koji način proces zapravo funkcioniše.
Oni koji odlučuju o tome koliko kvalitetno ste potrebe radnog mjesta potkrijepili svojim životnim iskustvom i referencama, žele da ih ubijedite svojom odlučnošću.
Da li će neko odabrati upravo vas zavisi i od toga koliko kvalitetno uspijete da izrazite svoju želju da učite i pokažete pravi stav.
Dobar CV je samo prvi korak koji vam dozvoljava da pokucate na vrata uspjeha i dobijete šansu da zasjate na intervjuu uživo i na taj način sebi obezbijedite posao. To je važan prvi korak iako ljudi veoma često zaborave da osvježavaju svoj životopis i rade ga kampanjski. Evo nekoliko stvari na koje biste trebali da obratite pažnju kako biste napisali savršen CV:
Izgled
Vaš cilj je da učinite da onaj ko čita, vaš CV pročita do kraja, ili barem veći njegov dio…
Čitljivost
Ovo je nedvosmisleno jedna od najznačajnijih stvari i uključuje dizajn, razmake, veličinu slova i ukupno uređenje sadržaja. Neorganizovani dijelovi CV-a, nekonzistentni razmaci, margine koje su preuske… Koliko god se vama to činilo sitnim detaljima, mogu biti značajan pokazatelj vaše ozbiljnosti, predanosti i profesionalnosti.
Podsvjesno to u kazuje na činjenicu da niste uložili dovoljno pažnje u izradu svoga profesionalnog rezimea, i ako niste u mogućnosti da napravite pristojnu verziju toga, kako ćete tek obavljati posao za koji se prijavljujete?! Jasan, uredan i koncizan CV prilagođen potrebama posla koji želite da dobijete je upravo ono što mudri menadžeri traže!
Ostavite utisak na samom početku
Imajte na umu da će to biti prva stvar koja će biti pročitana! Dobro razmislite o tome koje su najbitnije informacije o vama, a da mogu stati u par rečenica koje će unijeti dovoljno intrige i zainteresovati čitaoca da nastavi sa vašim rezimeom. Iskoristite priliku da opišete svoje trenutne aktivnosti, polje na kojem imate najviše iskustva i zašto ste vi prava osoba za posao.
Da, ovo se prilagođava za svaku pojedinačnu prijavu, nisu svi poslovi isti, niti se isti kvaliteti na isti način ocjenjuju u različitim poslovima.
Dužina
CV bi trebao da bude dug najviše dvije do tri stranice, sa normalnim marginama i prikladnom veličinom slova. Potrudite se da budete koncizni, svaka riječ je bitna. Sve što napišete ima za cilj da pokaže kako ste vi savršen kandidat za posao!
Edukacija i kvalifikacije
Kada su edukacija i kvalifikacije u pitanju, tu ne trebate da budete opširni i previše objašnjavate, više se cijene kratke, jasne i relevantne informacije. Važno je pobrojati profesionalne kvalifikacije, naravno ukoliko ih posjedujete, zatim stepen obrazovanja i naziv obrazovne ustanove u obrnutom hronološkom redu.
Obično se pobrojavaju tri stavke, tako da je logično da pobrojite tri najsvježije. Najviše prostora vam je potrebno za slijedeću stavku!
Iskustvo
Na ovome dijelu svoga CV-a biste trebali da ostavite najviše vremena i energije kako biste pobrojali i opisali sve poslove koje ste obavljali i koje trenutno obavljate i šta ste zapravo radili. Problem je što 90% ljudi ovaj dio CV-a napiše suviše formalno koristeći mnogo fraza što može uticati jako negativno na konačan ishod.
Umjesto toga, budite od onih rijetkih 10% koji su shvatili kako onim što su napisali doprinose poslu za koji su se prijavili. Morate dokazati da ste sjajan kandidat i to ne samo zbog stvari koje ste postigli, već i zato što su to mjerljivi rezultati koji mogu da projiciraju vaš uspjeh na novom poslu.
Naravno, to ne znači da treba da izmišljate brojeve ili neke poduhvate koje niste uradili (zapravo, to su laži, to ne trebate da radite nikada, ne samo u pokušaju da nađete posao).
I molim vas da izbjegavate fraze poput onih da ste „timski igrač“, da ste izvrsni u kreiranju „strategija koordiniranja“ i sličnih stvari koje zapravo ne znače ništa…
Znanja i postignuća
Ovo je zadnji dio u kojem možete da opišete i ono što nije direktno vezano za posao za koji aplicirate, ali su pohvalne ljudske osobine i aktivnosti. U konačnici, svi detalji mogu da budu relevantni za vašeg potencijalnog poslodavca. Zapravo, učinite ih relevantnima!
Svrha ovakvih stvari je da date dodatnu vrijednost radnom iskustvu, ali i da pokažete kako ste zapravo individualac koji ima uspjehe na svim poljima, bilo da se radi o jezicima koje govorite, sportskim iskustvima, odlučite šta može biti od koristi.
Svakako, reference su uvijek dobrodošle. Ukoliko ste u mogućnosti, omogućite potencijalnim poslodavcima da komuniciraju sa onima koji su ranije imali radno iskustvo sa vama.
Pregledajte, uredite i cjelinu učinite kompaktnom
Nemoguće je, ili barem blizu nemogućem, jednu tako bitnu stvar poput CV-a napisati na prvu, bez ispravki i prilagođavanja. Izradite CV tako da savršeno odgovara ulozi koju treba da odigra. Kao i kreativno pisanje i izrada CV-a zahtjeva da artikulišete svoje misli i ideje, dio po dio, prije nego što odlučite idealan oblik u kojem ćete ih napisati. Sve što napišete neka bude relevantno i upečatljivo.
Sada je sve do vas…
Zapamtite da je dobar CV samo prvi korak. Idealan CV i kvalifikacije vam ne garantuju posao. Mnogo je faktora koji odlučuju, a jedan od njih je i iskustvo. Morate briljirati na intervjuu i povezati sve čarobne sastojke koji će vam donijeti dobre vijesti nakon obavljenog intervjua.
Besplatni alati za pisanje CV-a
Na veoma korisnoj web stranici Europasskoja vam nudi mogućnost izrade vlastitog CV-a, možete izraditi, a po potrebi i dorađivati svoj CV. Stranica je jednostavna, dostupna na više jezika i veoma intuitivna. Europass je besplatan skup internetskih alata za upravljanje vašim vještinama te planiranje učenja i karijere u Europi.
Sada znate kako napisati CV, šta je CV i moć motivacionog pisma. Podržite rad Pravnog bloga i sugerišite nam teme, osim isključivo pravnih, koje mogu biti korisne, a o kojima želite da pišemo.
Budući da je to svakodnevna pojava, postavlja se opravdano pitanje da li poslodavac smije prikupljati ili zahtijevati da dostavi Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri od kandidata, odnosno lica koje traži zaposlenje.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11)je opći propis koji regulira obradu i zaštitu ličnih podataka i primjenjuje se na lične podatke koje obrađuju svi javni organi, fizička i pravna lica, osim ako drugi zakon ne nalaže drugačije.
U članu 3. Zakona date su definicije pojedinih izraza koji se upotrebljavaju u Zakonu. Tako, u skladu sa datim definicijama, poslodavac je kontrolor koji putem javnog konkursa zahtijeva od kandidata da uz prijavu dostave i uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak.
U članu 4. propisuju se osnovni principi obrade ličnih podataka kojih su se obavezni pridržavati svi kontrolori. U tački a) navedenog člana propisano je da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje na pravedan i zakonit način, dok je u tački c) istog člana propisano da je kontrolor obavezan da lične podatke obrađuje samo u mjeri i opsegu koji je nužan za ispunjenje svrhe.
Utemeljenost zahtjeva za dostavljanje Uvjerenja na određenom propisu
U skladu sa principom pravednosti i zakonitosti, relevantan je propis koji regulira radno-pravni status između kontrolora i zaposlenika. Ukoliko je zakonom, kao uslov za zaposlenje, propisano nevođenje krivičnog postupka protiv kandidata, onda kontrolor ima pravo da obrađuje taj podatak.
Međutim, pošto se radi o pribavljanju isprave kojom se dokazuje činjenica o kojoj nadležni sud vodi službenu evidenciju, to Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine u članu 157. stav (1) propisuje „Isprave koje služe kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja službeno lice koje vodi postupak.“
Zahtijevanje dostavljanja uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri od svih kandidata koji se prijave na konkurs protivno je principu srazmjernosti iz člana 4. stav (1) tačka c) Zakona (Kontrolor je obavezan da: c) obrađuje lične podatke samo u mjeri i obimu koji je neophodan da bi se ispunila određena svrha).
Zaključak
To znači, da poslodavac koji je objavio konkurs može tražiti od odabranog kandidata koga namjerava zaposliti da dostavi uvjerenje da protiv njega nije pokrenut krivični postupak ili da isto uvjerenje pribavi sâm, po službenoj dužnosti, ukoliko za to postoji zakonit osnov.
Sjetite se ovoga članka naredni put kada vam poslodavac zatraži Uvjerenje о nevođenju krivičnog postupka u konkursnoj proceduri.
Međutim, imajte u vidu i da je osoba koja traži zaposlenje u “nepovoljnom” položaju. Dokazivanje nezakonitosti traženja određenog dokumenta predstavljalo bi zaseban postupak od onoga u kojem se provodi procedura za prijem u radni odnos. Savjetujemo vam da, ukoliko je to moguće, komunicirate sa potencijalnim poslodavcem, umjesto da ulazite u spor s njim prije nego je radni odnos i zasnovan.
U jednom od članaka govorili smo i otome šta je Uvjerenje o nekažnjavanju, ko izdaje Uvjerenje o nekažnjavanju, te koja je dokumentacija potrebna za njegovo izdavanje.
Iz jednog od tekstova (Mišljenja) Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini saznali smo da je neimenovana osoba Agenciji uputila akt u kojem navodi da je zaposlena u jednoj od Institucija Bosne i Hercegovine, a kojoj se obratila sa zahtjevom za izdavanje uvjerenja o radnom stažu. U ovome tekstu, a u skladu sa Mišljenjem nadležnih u Ageniji, objasnićemo da li je neophodno navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva za izdavanje određenog uvjerenja i na taj način doprinijeti zaštiti vaših ličnih podataka.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Navođenje svrhe pri podnošenju zahtjeva
Međutim, službenik Sektora za administrativne poslove stranku je obavijestio da se neće izraditi uvjerenje dok se ne navede svrhu za koju se traži.
S obzirom na okolnosti slučaja, stranka je usmenim putem navela svrhu traženja uvjerenja, koje nakon toga izdato, a u kojem je kao razlog izdavanja navedeno „u svrhu konkurisanja na konkurs“. Stoga, stranka je od Agencije za zaštitu ličnih podataka mišljenje da li ste sa stanovišta Zakona o zaštiti ličnih podataka, dužni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja navesti svrhu za koju se traži.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
U vezi sa naprijed navedenim, na osnovu člana 40. stav (2) tačka g) Zakona o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH”, broj: 49/06, 76/11 i 89/11), Agencija je dala Mišljenje u kojem navodi da Zakon o zaštiti ličnih podataka predstavlja osnovnu legislativu koja neposredno određuje obradu ličnih podataka, s ciljem da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.
Član 4. Zakona propisuje principe obrade ličnih podataka koji su dužni da se pridržavaju svi kontrolori u postupku obrade ličnih podataka. Jedan od principa obrade ličnih podataka je princip pravičnosti i zakonitosti propisan u stavu (1) tačka a) navedenog člana Zakona, koji podrazumijeva obradu ličnih podataka u skladu sa zakonskim propisom kojim se reguliše određena oblast ili je obrada neophodna za ostvarivanje svrhe koja se želi postići.
Dakle, svaki kontrolor pa tako i Institucija Bosne i Hercegovine iz upita, dužna je da obrađuje lične podatke svojih zaposlenika na pravičan i zakonit način.
U skladu sa navedenim, obrada ličnih podataka koja se odnosi na svrhu za koju nosilac podataka zahtijeva uvjerenje, ne može se vršiti ukoliko takva obrada nije određena relevantnim zakonskim propisom.
Zaključak
Obrada ličnih podataka u postupku izdavanja uvjerenja, određena je Zakonom o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj: 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16). Zakonom o upravnom postupku u članu 162. stav (5), propisano je sljedeće:
„Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatražila izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4. ovog člana, kojim je ustanovljena službena evidencija, nije drugačije određeno.“
Dakle, Zakonom o upravnom postupku određeno je da se uvjerenja izdaju na osnovu usmenog zahtjeva, ali nije utvrđena obaveza navođenja svrhe za koju se uvjerenje zahtjeva.
Zaključno, Agencija je mišljenja da zahtijevanje navođenja svrhe za koju se traži uvjerenje o radnom stažu kao u predmetnom slučaju, nije u skladu sa principom pravičnosti i zakonitosti, niti je opravdano sa aspekta zaštite prava na privatnost lica na koje se podaci odnose.
Opšta Uredba o zaštiti podataka uvodi i pojašnjava određena nova prava za ispitanike, te osigurava (osim u iznimnim situacijama) jednak nivo zaštite svakom pojedincu iz Europske unije, bez obzira na državu članicu nadležnu za postupanje u konkretnom slučaju. Od izuzetne je važnosti da znate koja su vaša prava u zaštiti ličnih podataka, jer vaši lični podaci nisu samo to, oni su i roba kojom mnogi bez vašeg znanja trguju.
Voditelj obrade dužan je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile sve informacije o aspektima obrade ličnih podataka, te o pravima ispitanika na pristup svojim podacima, brisanje podataka, ograničenje obrade, prenosivost podataka, upućivanje prigovora u vezi s automatizovanim pojedinačnim donošenjem odluka (što uključuje profilisanje).
Navedene informacije trebaju se pružiti u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, naročito za svaku informaciju koja je namijenjena djetetu. Također, ako ispitanik uputi određeni zahtjev voditelju obrade za ostvarivanje svojih prava iz Opšte uredbe o zaštiti podataka, a voditelj obrade ne postupi po tom zahtjevu, tada voditelj obrade bez odgađanja i najkasnije jedan mjesec od primitka zahtjeva izvještava ispitanika o razlozima ne postupanja po zahtjevu i o mogućnosti podnošenja pritužbe nadzornom tijelu, te traženja pravnog lijeka.
U nastavku pročitate koja su vaša prava u zaštiti ličnih podataka:
transparentnost (čl. 12-14): pružanje informacija prilikom prikupljanja podataka kada voditelj obrade mora među ostalim informacijama obavijestiti ispitanika i o svojem identitetu i kontakt podacima, svrhama obrade i pravnoj osnovi za obradu podataka, primaocima, iznošenju u treće zemlje, periodu pohrane, mogućnosti povlačenja saglasnosti, itd.;
pravo pristupa podacima (čl. 15) pripada ispitanicima. To im pravo omogućuje pristup ličnim podacima i podacima o načinu njihove obrade. Voditelj obrade dužan je na zahtjev pružiti pregled kategorija podataka koji se obrađuju kao i kopiju stvarnih podataka. Nadalje, voditelj obrade ispitanika mora obavijestiti o detaljima obrade poput svrhe obrade, eventualnim primateljima podataka i načinu na koji je voditelj stekao te podatke;
pravo na ispravak (čl. 16): ispitanik ima pravo zahtijevati ispravak netačnih ličnih podataka koji se na njega odnose, a uzimajući u obzir svrhe obrade, ispitanik ima pravo dopuniti nepotpune lične podatke, među ostalim i davanjem dodatne izjave;
brisanje („pravo na zaborav“) (čl. 17): ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje ličnih podataka koji se na njega odnose bez nepotrebnog odgađanja ako, među ostalim, lični podaci više nisu neophodni u odnosu na svrhu obrade. Ovo pravo ima ograničenja pa tako npr. političar ne može zatražiti brisanje informacija o sebi koje su date u okviru političkog djelovanja.
Pravo na zaborav zamijenjeno je ograničenijim pravom na zaborav u inačici GDPR-a koju je usvojio Europski parlament u martu 2014. U čl. 17. navodi se da ispitanik ima pravo zatražiti brisanje ličnih podataka koje ga se tiču prema jednom od osnova, uključujući nepridržavanje principa zakonite obrade (čl. 6. st. 1.), što uključuje slučajeve u kojima su interesi ili osnovna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu ličnih podataka, naročito ako je ispitanik dijete, snažniji od interesa voditelja obrade.
Član 17. izričito propisuje pravo na zaborav. Podaci moraju biti izbrisani “bez odlaganja”, ako više nisu potrebni ili ako je saglasnost povučena;
pravo na ograničenje obrade (čl. 18): u pojedinim situacijama npr. kada je tačnost podataka osporavana ispitanik ima pravo zahtijevati da se obrada njegovih ličnih podataka ograniči uz iznimku pohrane i nekih drugih vrsta obrade.
pravo na prenosivost (čl. 20): ispitanik ima pravo zaprimiti svoje lične podatke, a koje je prethodno pružio voditelju obrade, u strukturisanom obliku, te u uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom formatu, te ima pravo prenijeti te podatke drugom voditelju obrade bez ometanja od strane voditelja obrade kojem su lični podaci pruženi, ako se obrada sprovodi automatizovanim putem i zasniva na saglasnosti ili ugovoru.
Ispitanici također imaju pravo prenijeti lične podatke iz jednog sistema elektronske obrade u drugi, bez da ih u tome sputava voditelj obrade. Ovim pravom nisu obuhvaćeni dovoljno anonimizovani podaci, ali i podaci koji ne sadrže identifikatore, ali pomoću kojih se pojedinca može identifikovati uz dodatne podatke, obuhvaćeni su pravom. Pravo obuhvaća podatke koje je ispitanik ‘dao’ i podatke koji su nastali ‘praćenjem’, poput ponašanja ispitanika. Nadalje, voditelj obrade podatke mora pružiti u strukturisanom, uobičajeno korištenom formatu (čl. 20.). Pravni stručnjaci u konačnoj inačici GDPR-a vide “novo pravo” koje “seže i preko običnog prava na prenosivost podataka između dva voditelja obrade kako je navedeno u članu 20”;
pravo na prigovor (čl. 21): ispitanik ima pravo uložiti prigovor na obradu ličnih podataka ako se ista zasniva na zadaćama od javnog interesa, na izvršavanje službenih ovlasti voditelja obrade ili na legitimne interese voditelja obrade (uključujući i profilisanje), tada voditelj obrade ne smije više obrađivati lične podatke ispitanika osim ako dokaže da njegovi legitimni razlozi za obradu nadilaze interese ispitanika, te radi zaštite pravnih zahtjeva, također ako se ispitanik protivi obradi za potrebe direktnog marketinga, lični podaci više se ne smiju obrađivati;
pravo usprotiviti se donošenju automatizovanih pojedinačnih odluka (profilisanje) (čl. 22): ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se zasniva isključivo na automatizovanoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne efekte koji se na njega odnose ili na sličan način značajno na njega utiču, osim ako je takva odluka potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka, ako je dopuštena pravom EU-a ili nacionalnim pravom kojim se propisuju odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda, te legitimnih interesa ispitanika ili zasnovana na izričitoj saglasnosti ispitanika.
Ovom Uredbom su ojačana prava nosioca podataka i obaveze onih koji obrađuju lične podatke. Za potpuno razumijevanje i shvatanje odredaba Uredbe u kontekstu, upućujemo vas da pročitate čitavu Uredbu.
Ukoliko prikupljate, obrađujete i koristite podatke građana Europske unije, dužni ste to činiti krajnje odgovorno, obazrivo, pošteno i u skladu sa pravnom regulativom koja reguliše ovu oblast. EU u misiji zaštite privatnosti svojih građana na Internetu GDPR ide toliko daleko da kršenje propisa vezanih za GDPR – Opće uredbe o zaštiti podataka može značiti finansijsku propast lica koje pravo pojedinca na zaštitu privatnosti zloupotrebljavaju ili se prema njemu odnose neodgovorno.
Glavni ciljevi GDPR-a su vratiti građanima nadzor nad njihovim ličnim podacima i izvršiti ujednačavanje propisa u cijeloj Uniji. Uz rasprostranjeno korištenje društvenih medija, aplikacija i Interneta općenito, lični podaci se dijele i prenose preko granica više nego ikad prije. Uredba direktno nameće jedinstveni režim zakona sigurnosti podataka za sve članice EU.
Uredbom se uvode nove i pojednostavljuju neke već postojeće definicije odnosno preciznije opisuju postojeći pojmovi, određuju biometrijski i genetski podaci, smanjuju i pojednostavljuju pojedine administrativne obaveze voditelja zbirke ličnih podataka, a ujedno i jačaju nadzorne ovlasti, kao i mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu ličnih podataka.
Što se tiče samih građana, njima se omogućava lakši pristup njihovim podacima, mogu se informisati na jasan i razumljiv način o tome kako i u koju svrhu se obrađuju njihovi podaci. Uredbom se uvodi i „pravo na zaborav” odnosno mogućnost da ispitanik zatraži od preduzeća i organizacija brisanje svojih podataka kada ne bude htio da se njegovi lični podaci obrađuju, uz uslov da ne postoje zakoniti razlozi za njihovo zadržavanje. U slučaju povrede ličnih podataka voditelj obrade je dužan, bez nepotrebnog odgađanja, obavijestiti nadzorno tijelo o povredi ličnih podataka, osim ako nije vjerojatno da će povreda ličnih podataka prouzrokovati rizik za prava i slobode pojedinaca. Također se u određenim okolnostima uvodi i potreba obavještavanja nosioca podataka ukoliko je došlo do povrede njegovih ličnih podataka, a za određene kontrolore uvodi se i obaveza imenovanja službenika za zaštitu podataka. Uredba znatno pojačava prava građana i garantuje pravo na informiranost.
Važno je napomenuti da su djeca prepoznata kao osobito ranjiva skupina jer ne mogu adekvatno raspolagati sa svojim ličnim podacima, pošto često nisu svjesna opasnosti kojima se izlažu prilikom neopreznog upravljanja svojim ličnim podacima. Iz tog razloga djeca će moći koristiti određene internetske usluge i servise za koje je potrebno dati lične podatke isključivo uz pristanak roditelja.
Pravne osnove za obradu ličnih podataka
Obrada ličnih podataka obuhvata radnje poput prikupljanja, evidentisanja, čuvanja, uvida, otkrivanja, prenošenja ili uništavanja.
Podaci se ne smiju obrađivati osim ako za to postoji barem jedna od sljedećih pravnih osnova (čl. 6. st. 1.):
Ispitanik je dao saglasnost za obradu podataka u jednu ili više posebnih svrha.
Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se preduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Obrada je nužna radi poštivanja pravnih obaveza voditelja obrade.
Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili drugog fizičkog lica.
Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade.
Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili osnovna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu ličnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.
Izuzeća od Uredbe
Slučajevi koji slijede nisu pokriveni Uredbom:
zakonito presretanje podataka, državna sigurnost, vojska, policija, pravosuđe
obrada u statističke i naučne svrhe (u nekim slučajevima)
podaci umrlih (za njih važe nacionalni propisi)
odnosi između poslodavaca i zaposlenika regulišu se dodatnim zakonima
obrada ličnih podataka od strane fizičkog lica u osnovne svrhe ili za potrebe kućanstva
