Tag: kako naplatiti dug

  • Izjava o priznanju duga: Šta je, kada se koristi i zašto je važna?

    Izjava o priznanju duga: Šta je, kada se koristi i zašto je važna?

    U svakodnevnim poslovnim i privatnim odnosima, dugovanja su česta pojava – bilo da je riječ o neplaćenim fakturama, pozajmicama ili isporučenoj robi i uslugama koje nisu na vrijeme plaćene. Kada dođe do kašnjenja u plaćanju, postavlja se pitanje kako efikasno zaštititi svoja potraživanja, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca na dugotrajne sudske sporove. Jedan od najčešće korištenih i pravno najbezbjednijih alata u takvim situacijama je izjava o priznanju duga. Ovaj dokument predstavlja snažan dokaz u korist povjerioca i može imati ključnu ulogu u naplati potraživanja, posebno ako se dužnik složi da dug prizna i potpiše izjavu. U nastavku pojašnjavamo kako dug može nastati, šta učiniti kada se ne vraća na vrijeme i zašto je izjava o priznanju duga često prvi i najpametniji korak ka naplati.

    Sadržaj članka:

    1. Kako može nastati dug?
    2. Šta ako se dug ne vrati u dogovorenom roku?
    3. Šta je izjava o priznanju duga?
    4. Zašto je izjava o priznanju duga važna?
    5. Izjava o priznanju duga kao izvršna isprava
    6. Da li izjava o priznanju duga mora biti ovjerena?
    7. Kada se preporučuje potpisivanje izjave?
    8. Obrazac Izjava o priznanju duga
    9. Podržite Pravni blog

    Kako može nastati dug?

    Dug najčešće nastaje kao posljedica neizvršenja novčane obaveze iz određenog pravnog posla. U praksi, dug može nastati:

    • nakon isporuke robe koja nije plaćena na vrijeme,
    • kada se usluga izvrši, a račun ostane neplaćen,
    • kroz pozajmice između fizičkih ili pravnih lica,
    • zbog neplaćenih obaveza po osnovu ugovora o zakupu, ugovora o djelu i sličnog.
    • prouzrokovanjem štete i neizvršavanjem obaveze po tom osnovu

    Nije rijetkost da dugovi nastanu usmenim dogovorom, bez pisanog ugovora, što kasnije može otežati naplatu.

    Kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi

    Šta ako se dug ne vrati u dogovorenom roku?

    Ukoliko dužnik ne izmiri dug u ugovorenom roku, povjerilac ima nekoliko mogućnosti.

    Prije nego što pokrene sudski postupak, može poslati opomenu pred utuženje. Ukoliko to ne da rezultate, može se odlučiti na pokretanje sudskog spora. Još jedan način je pokušaj vansudskog rješavanja spora, putem medijacije.

    Izjava o priznanju duga često se koristi kao način da se izbjegne pokretanje tužbe. Kada dužnik potpiše ovakvu izjavu, on zapravo priznaje da dug postoji, da je dospio i da ga prihvata kao svoju obavezu.

    Time se povjeriocu olakšava dokazivanje duga pred sudom, jer više nije riječ o spornom potraživanju. Sud tada ima čvrst pisani dokaz koji potvrđuje postojanje obaveze, što značajno ubrzava postupak.

    Osim toga, priznanjem se prekida zastarni rok, pa povjerilac dobija dodatnu sigurnost u pokušaju naplate. Ako je izjava ovjerena kod notara, može poslužiti i kao direktna osnova za pokretanje izvršnog postupka, bez suđenja.

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Šta je izjava o priznanju duga?

    Izjava o priznanju duga je pisani dokument kojim dužnik potvrđuje da ima obavezu prema povjeriocu, navodi osnov duga, njegov iznos, rok otplate i eventualne uslove isplate.

    U praksi, izjava obično sadrži:

    • puni naziv i podatke o dužniku i povjeriocu,
    • osnov duga (npr. broj i datum fakture),
    • ukupni iznos duga,
    • rok do kojeg će dug biti plaćen,
    • broj računa na koji će se izvršiti uplata,
    • potpis i pečat (ako je riječ o pravnim licima).

    Zašto je izjava o priznanju duga važna?

    Izjava o priznanju duga ima značajnu pravnu vrijednost jer njome dužnik jasno i pismeno potvrđuje postojanje obaveze.

    Time se otklanja bilo kakva sumnja u osnov i iznos duga – on više nije sporan. Povjerilac u tom slučaju ima čvrst dokaz da potraživanje postoji, a ako je izjava ovjerena kod notara, može poslužiti i kao osnov za direktno pokretanje izvršenja, bez potrebe za tužbom.

    Izjava o priznanju duga kao izvršna isprava

    Uzjava o priznanju duga može se smatrati izvršnom ispravom, ako ispunjava određene zakonske uslove propisane Zakonom o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ili Republike Srpske, u zavisnosti od entiteta).

    Izvršna isprave je i notarska isprava u kojoj je dužnik saglasan da se na osnovu tog akta može neposredno sprovesti izvršenje (tzv. klauzula izvršnosti).

    Šta je izvršna isprava

    Dakle, da bi izjava o priznanju duga bila izvršna isprava, mora:

    Biti sačinjena u formi notarske isprave, te sadržavati izričitu saglasnost dužnika da se izvršenje može sprovesti neposredno na osnovu tog akta – tj. mora imati klauzulu izvršnosti.

    Obična pisana izjava, potpisana od strane dužnika, nije izvršna isprava (ali može biti osnov za parnični postupak – priznanje duga olakšava dokazivanje).

    Ovjera potpisa kod notara nije dovoljna – mora biti notarski obrađena isprava.

    Cijene notarskih usluga

    Da li izjava o priznanju duga mora biti ovjerena?

    U osnovnoj formi, ukoliko ćete je koristiti kao dokaz u sudskom postupku – nije obavezno da izjava bude ovjerena. Međutim, ako želite da se na osnovu nje odmah pokrene izvršni postupak, tada je potrebno da izjava bude:

    • sačinjena u formi notarski obrađene isprave (tzv. izvršna isprava),
    • ili potpisana i ovjerena kod notara kao privatna isprava sa izjavom o izvršnosti.

    Bez notarske ovjere, izjava i dalje ima dokaznu snagu, ali za pokretanje postupka naplate mora se prvo ići na sud.

    Kada se preporučuje potpisivanje izjave?

    Izjava o priznanju duga je korisna u sljedećim situacijama:

    • kada želite da osigurate priznanje duga bez vođenja spora,
    • ako želite da dobijete garanciju da će dug biti plaćen u određenom roku,
    • kao osnov za zaključenje reprograma ili sporazuma o otplati duga na rate,
    • kada želite prekid zastare i očuvanje prava na naplatu.

    Izjava o priznanju duga može biti korisna i za poreske i knjigovodstvene potrebe, jer se njom formalizuje obaveza.

    Ona je jednostavan, ali izuzetno koristan pravni instrument kojim se jasno potvrđuje postojanje i iznos obaveze. Njome se može izbjeći skup i dugotrajan sudski proces, a pravilno sastavljena izjava može poslužiti i kao osnova za pokretanje izvršenja. Ako želite dodatnu pravnu sigurnost – preporuka je da se izjava ovjeri kod notara.

    Obrazac Izjava o priznanju duga

    Za one koji traže gotov obrazac, pripremili smo stranicu s pravnim obrascima na kojoj možete besplatno preuzeti različite dokumente u Word formatu, uključujući i izjavu o priznanju duga. Obrasci su prilagođeni važećim propisima i praktično upotrebljivi – dovoljno ih je samo popuniti i, po potrebi, ovjeriti. Stranicu sa svim dostupnim obrascima možete pogledati ovdje.

    Obrazac Izjava o priznanju duga word dokument

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Opomena pred tužbu predstavlja formalni zahtjev kojim vjerovnik obavještava dužnika o neispunjenju obaveza i upozorava na mogućnost pokretanja sudskog postupka ukoliko se dug ne izmiri u određenom roku. Ovaj korak je značajan jer pruža priliku za mirno rješenje spora bez potrebe za sudskim angažmanom.

    Sadržaj članka:

    Pravni okvir opomene pred tužbu

    Iako Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ne propisuje izričitu obavezu slanja opomene pred tužbu, praksa pokazuje da je ovaj postupak izuzetno koristan. Opomena pred tužbu nije samo formalnost. On je način da se omogući dužniku da dobrovoljno izmiri dug prije pokretanja sudskog postupka. Tako se mogu izbjeći dodatni troškovi i dugotrajne parnice.

    Slanje opomene pred tužbu često se tumači kao znak dobre volje vjerovnika i njegova spremnost da riješi spor mirnim putem. U nekim slučajevima, ukoliko vjerovnik nije prethodno pokušao da kontaktira dužnika i omogući mu da plati dug bez tužbe, sud može to uzeti u obzir prilikom odlučivanja o troškovima postupka. Takođe, ako dužnik nakon prijema opomene ne reaguje ili odbije da plati dug, to može poslužiti kao dodatni dokaz da nije postupao u dobroj vjeri, što može imati uticaj na ishod sudskog spora.

    U poslovnoj praksi, mnoge kompanije i advokati preporučuju slanje opomene pred tužbu kao prvi korak u naplati potraživanja. Osim što može rezultirati brzom naplatom duga bez suda, ona može poslužiti i kao dokazni materijal u eventualnom postupku, posebno ako se šalje preporučenom poštom ili putem e-maila s potvrdom prijema. Zbog toga je važno da opomena bude jasno formulirana, da sadrži sve bitne informacije i da ostavi realan rok za izmirenje obaveza.

    Sadržaj opomene pred tužbu

    Da bi opomena pred tužbu bila efikasna, potrebno je da sadrži sljedeće elemente:

    • Podaci o vjerovniku i dužniku: Ime, prezime, adresa i drugi relevantni kontakt podaci.
    • Opis duga: Detaljan prikaz nastanka obaveze, uključujući datum, iznos i osnov duga.
    • Rok za isplatu: Razuman period u kojem se očekuje izmirenje duga, obično između 8 i 15 dana od prijema opomene.
    • Upozorenje na posljedice neplaćanja: Naglasak na mogućnost pokretanja sudskog postupka i potencijalne dodatne troškove koji mogu nastati za dužnika.

    Koliki rok ostaviti za izmirenje duga

    Rok za izmirenje duga u opomeni pred tužbu treba biti dovoljno dug da dužnik realno može reagovati, ali ne predugačak kako ne biste nepotrebno odgađali postupak naplate. U praksi se najčešće daje između 8 i 15 dana od dana prijema opomene, ali ovaj period može varirati u zavisnosti od prirode duga i odnosa između stranaka.

    Ako se radi o poslovnim dugovanjima, uobičajeno je postaviti kraći rok, dok se kod fizičkih lica može ostaviti nešto više vremena. Bitno je da rok bude jasan i precizno naveden kako bi dužnik znao do kojeg datuma mora izvršiti uplatu kako bi izbjegao daljnje pravne posljedice.

    Šta ako dužnik ne izmiri dug nakon opomene

    Ako dužnik ne plati dug u ostavljenom roku, sljedeći korak je pokretanje sudskog postupka. U tom slučaju, vjerovnik može podnijeti tužbu nadležnom sudu radi prisilne naplate. Važno je imati dokaze o dugu, uključujući ugovore, fakture, prethodnu komunikaciju i samu opomenu pred tužbu, posebno ako je poslana preporučenom poštom ili putem e-maila s potvrdom prijema.

    Također, dužnik može snositi dodatne troškove sudskog postupka i eventualne kamate na dug. Zbog toga je slanje opomene koristan korak koji može motivirati dužnika na izmirenje obaveze prije nego što dođe do dugotrajnog i skupljeg sudskog spora.

    Šta mora sadržavati tužba

    Primjer opomene pred tužbu

    U nastavku je primjer kako može izgledati opomena pred tužbu i preuzeti obrazac u Wordu koji možete da prepravljate u skladu sa svojim potrebama.

    Obrazac Opomena pred tužbu

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.