Tag: katastar

  • Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Zemljišna knjiga je javna knjiga koja služi kao zvanični registar stvarnih prava na nekretninama. U nju se upisuju nekretnine i prava na njima, te se upisano pravo smatra tačnim i vjerodostojnim. Zakonom je predviđeno da vlasništvo nastaje tek upisom u zemljišnu knjigu, što znači da ni kupovina ni nasljeđivanje nekretnine nisu pravno potpuni bez uknjižbe. Stoga je upis vlasništva obavezan i neophodan za zaštitu vašeg prava i povjerenje trećih lica. U ovom članku govorimo o tome kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige.

    Sadržaj članka:

    Zašto upisati vlasništvo u zemljišne knjige?

    Zakon propisuje da vlasništvo nastaje tek upisom u zemljišnu knjigu, što znači da svi pravni poslovi s nekretninom (kupovina, nasljeđivanje, darovanje itd.) moraju biti potvrđeni uknjižbom da bi bili pravno valjani.

    Zemljišna knjiga je javni registar, pa se sve u njoj upisane promjene smatraju tačnim i vjerodostojnim. Bez upisa, novi vlasnik nema punu pravnu zaštitu i teško može dokazati svoje pravo pred trećima, zbog čega je upis ključan za vašu sigurnost.

    Ko može podnijeti zahtjev za upis vlasništva?

    Zahtjev za upis podnosi sticatelj prava – osoba koja je stekla nekretninu (kupac, nasljednik, primatelj poklona i slično).

    Naprimjer, nakon zaključivanja ugovora i kupovine nekretnine kupac (novi vlasnik) mora podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige nadležnog suda.

    Također, nasljednik koji je stekao pravo po sudskom rješenju o nasljeđivanju podnosi zahtjev u svoju korist. Ako je nekretnina u suvlasništvu (više osoba imaju pravo), prijedlog mogu podnijeti svi suvlasnici zajedno ili samo jedan od njih uz pismenu saglasnost ostalih.

    Koji su potrebni dokumenti za upis vlasništva?

    Uz zahtjev za upis prilaže se cjelokupna dokumentacija na kojoj se pravo temelji.

    To uključuje:

    • Zahtjev za upis – formular u kojem su navedeni podaci o strankama i nekretnini
    • Osnova sticanja prava – na primjer, ovjeren notarski ugovor o kupoprodaji ili ugovor o poklonu, sudsko rješenje o nasljeđivanju ili drugi pravni akt.
    • Dokaz o uplati sudske takse – potvrda o plaćenoj sudskoj taksi za predaju prijedloga.
    • Rješenje porezne uprave – potvrda o plaćenom porezu na promet nekretnina (dostavlja se nakon kupoprodaje).
    • Građevinska i upotrebna dozvola – ako se uknjižuje novi stambeni ili poslovni objekat (sagrađen nakon 1968.).
    • Prijavni list sa katastarskim planom – potreban ako se nekretnina upisuje prvi put (npr. novoizgrađeni objekat ili nedavno formirana parcela).
    • Saglasnost dosadašnjih vlasnika ili suvlasnika – potpis svih prethodno upisanih vlasnika u zemljišnoj knjizi, ako nekretnina ima više nosilaca prava

    Za ažurne informacije, posjetite Više informacija Zemljišno-knjižnu kancelariju – opće informacije.

    Pored toga, često se zatraži i akt o identitetu (lična karta ili drugi dokument za stranke). Prije predaje zahtjeva preporučuje se pribaviti zemljišnoknjižni izvadak (dokument iz gruntovnice) kako biste provjerili trenutno stanje prava, eventualne hipoteke ili terete.

    Kako i gdje se podnosi zahtjev za upis?

    Zahtjev za upis podnosi se pisanim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem se području nalazi nekretnina.

    Prije dolaska u sud, potrebno je utvrditi katastarsku općinu nekretnine (pogledajte vlasnički list, ugovor ili katastarski plan) i naći odgovarajuće sudsko odjeljenje. Stranka predaje prijedlog na šalteru zemljišnoknjižnog odjela sa kompletnom dokumentacijom.

    Sud tada registruje vaš zahtjev u dnevnik i dodjeljuje mu redni broj.

    Ako su podaci ispravni i dokumentacija potpuna, sud će donijeti rješenje o odobravanju upisa. Sud može zatražiti dopunu ako nešto nedostaje ili nije jasno. Nakon što rješenje postane pravosnažno, zemljišnoknjižni ured provodi upis u registar. Po završetku, vlasništvo se smatra uknjiženim.

    Kolike su sudske i administrativne takse?

    Prilikom podnošenja prijedloga plaća se sudska taksa, a njen iznos zavisi od vrijednosti nekretnine i vrsti predmeta. Ta taksa je obično je proporcionalna vrijednosti ugovora. Precizan iznos takse možete provjeriti u zakonu o sudskim taksama koji se odnosi na područje gdje se upis vrši ili na šalteru suda.

    Pored sudske takse, kod kupoprodaje nekretnine plaća se i porez na promet nekretnina. Visinu poreza propisuje poseban zakon o prometu nekretnina; u Federaciji BiH stopa iznosi 5% od tržišne vrijednosti nekretnine.

    Dokaz o plaćenom porezu je rješenje porezne uprave, koje se prilaže uz zahtjev.

    Ostali mogući troškovi uključuju takse za izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka ili izradu katastarskog plana, ako je potreban.

    Koliko traje postupak upisa?

    Trajanje postupka može varirati.

    U praksi, predmeti s potpunom dokumentacijom mogu biti riješeni za nekoliko sedmica, dok složeniji postupci (npr. po žalbi ili prigovoru) mogu potrajati mjesecima.

    U svakom slučaju, preporučuje se podnijeti zahtjev što prije nakon sticanja prava, jer se s primanjem prijedloga stvara i redoslijed rješavanja. Pravovremeno ispunjavanje svih uslova i plaćanje taksi može znatno ubrzati postupak.

    Ispravka grešaka u zemljišnim knjigama

    Ako primijetite da je u zemljišnim knjigama upisana netačna informacija (npr. pogrešno ime, adresa ili površina), možete podnijeti zahtjev za ispravku upisa.

    Zemljišnoknjižni ured je dužan, na vaš obrazloženi zahtjev i uz odgovarajuću ispravu, izvršiti korekciju upisa. U praksi to znači da se podnosi novi zahtjev ili prigovor uz dokaze (npr. ispravni ugovor, sudsku odluku ili drugu službenu ispravu) kojom se dokazuje ispravan sadržaj.

    Važno je reagovati čim prije uočavanja greške, jer prava upisana u zemljišnu knjigu važe do brisanja promjenom ili sudskom odlukom.

    Primjeri: kupovina, nasljeđivanje, poklon, etažiranje

    U ugovoru o kupoprodaji moraju se navesti tačne identifikacione oznake nekretnine (katastarska čestica, površina, opis) onako kako su upisane u zemljišnoj knjizi.

    Prije potpisivanja ugovora, preporučuje se pribaviti zemljišnoknjižni izvadak (gruntovnični izvadak) kako biste provjerili ko je trenutni vlasnik i ima li nekretnina tereta (hipoteka, založnog prava itd.).

    Nakon potpisivanja, kupac prilaže ugovor, dokaze o plaćenim taksama i porezu i ostale potrebne dokumente uz prijedlog za upis. Po donošenju rješenja i uknjižbi, kupac postaje zvanično vlasnik nekretnine.

    Nakon smrti prethodnog vlasnika, dolazi do pokretanja ostavinskog postupka pred općinskim sudom, a što sud delegira nadležnom notaru. Donosi se rješenje o nasljeđivanju, koja sadrži podatke o tome ko i koliko nasljeđuje.

    Nasljednik koji je upisan kao novi vlasnik po tom rješenju podnosi zahtjev za upis u svoju korist. Ako ima više nasljednika, mogu zajedno podnijeti zahtjev ili raspodijeliti pravo na više uložaka (npr. u etažiranoj zgradi svaki stan).

    Poklonodavac, koji je upisan kao vlasnik, daruje nekretninu ugovorom o poklonu (ovjerenim kod notara) poklonoprimcu.

    Poklonoprimac tada podnosi prijedlog za upis vlasništva. Uz zahtjev se prilaže ugovor o poklonu i dokazi da je porez plaćen (poklon je u FBiH oslobođen poreza ako je dar davatelja najbliži srodnik, ovisno o lokalnom propisu).

    Kao i kod kupoprodaje, prilaže se taksa za upis i, ako je potrebno, građevinska dozvola (ako se daruje nedovršeni objekt).

    Kada se zgrada dijeli na stanove i poslovne prostore, potrebno je dostaviti idejni projekat etažiranja (plan podjele zgrade) kojim se utvrđuje koliki dio zemljišta i zajedničkih dijelova zgrade pripada svakom stanu.

    Svaki stan dobija svoj zemljišnoknjižni uložak. Uz zahtjev se prilažu: crtež etažiranja sa pečatom nadležnih vlasti (pokazujući položaj i veličinu svakog dijela zgrade u vlasništvu), te potvrda općine o cjelovitosti.

    Obrasci za upis i upute za popunjavanje

    Formulari za prijavu zahtjeva i ostale informacije o tome kako upisati vlasništvo u zemljišnu knjigu obično se mogu preuzeti na web stranicama nadležnih sudova.

    Prilikom popunjavanja obrasca važno je navesti sve podatke tačno i pregledno: lični podaci (ime, adresa, matični broj ili JMBG), podaci o nekretnini (katastarska općina, broj parcele, opis zgrade/stana) i osnova sticanja prava (kupoprodaja, poklon, nasljedstvo). Provjerite da ste ispravno naznačili vrstu prava (npr. „vlasništvo“) i pravni osnov.

    Ako se prijavljuju suvlasnički odnosi ili posebni zahtjevi, navedite potrebne detalje (npr. dio etažnog vlasništva).

    Za pomoć pri popunjavanju i dodatne informacije, možete se obratiti zemljišnoknjižnom uredu nadležnog suda ili pravnoj službi. Osim na portalima pravosudnih institucija, ponekad se objavljuju službena pojašnjenja postupaka i obrazaca, a savjete nude i notari ili advokati.

    Najčešće greške i savjeti

    Često se dešava da ugovor ili prijedlog ne navode podatke identično onako kako su u zemljišnoj knjizi. Naprimjer, broj katastarske čestice, naziv ulice, površina ili uređaji u zgradi moraju biti tačno navedeni onako kako stoji u zemljišnoj knjizi. Razlike u ovim podacima mogu dovesti do odbijanja zahtjeva.

    Osnovna greška je povjerovati katastarskom posjedovnom listu iz katastra kao dokazu vlasništva. Posjedovni list (izdaje katastar) ne dokazuje pravo vlasništva. Prije podnošenja prijedloga provjerite vlasnički list iz gruntovnice – zemljišnoknjižni izvadak. Zemljišnoknjižni ured neće dopustiti upis samo na temelju posjedovnog lista.

    Ako nekretnina ima više suvlasnika, saglasnost svih upisanih suvlasnika obavezan je dio dokumentacije. Česta je greška što samo jedno lice (npr. jedno dijete kod nasljeđa) pokuša prenijeti pravo bez saglasnosti ostalih. Uvijek pribavite sve potrebne potpise ili podnesite ugovor koji obuhvaća i sve suvlasnike.

    Nedostatak dokumenata (npr. nedostaju ovjere, ne prilaže se punomoć, ne plaća se taksa) često uzrokuje zastoje. Prije predaje zahtjeva sistematski provjerite listu potrebnih isprava i računa kako biste bili sigurni da ništa ne nedostaje.

    Prije kupovine je poželjno tražiti zemljišnoknjižni izvadak (vlasnički list). Nepoznato stanje nekretnine može dovesti do iznenađenja, poput stare hipoteke ili sudskih sporova.

    Savjeti kako izbjeći greške: Prije podnošenja zahtjeva pažljivo provjerite sve podatke, koristite tačne formularе i vodite evidenciju o plaćenim taksama. Ako niste sigurni u proceduru ili neki dokument, posavjetujte se sa notarskom kancelarijom ili advokatom. Koristite dostupne službene vodiče i službena objašnjenja postupaka nadležnih organa.

    Izvori: Proceduralna i pravna osnova ovog vodiča zasnovana je na važećem Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije BiH i informacijama nadležnih zemljišnoknjižnih organa, a do kojih smo došli preko sajta Zemljišno-knjižna kancelarija – opće informacije.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pravo preče kupovine

    Pravo preče kupovine

    Pravo preče kupovine omogućava određenim licima da, pod istim uslovima, imaju prednost pri kupovini nekretnine prije nego što se ona ponudi trećim licima.

    Sadržaj članka:

    Pravo preče kupovine među suvlasnicima

    Posljedice nepoštivanja prava preče kupovine

    Izuzeci od prava preče kupovine

    Ugovorno pravo preče kupovine

    Pravo preče kupovine u slučaju prinudne prodaje

    Podržite Pravni blog

    Pravo preče kupovine među suvlasnicima

    Kada jedan suvlasnik namjerava prodati svoj dio nekretnine, dužan je obavijestiti ostale suvlasnike o svojoj namjeri.

    Obavijest se šalje poštom, putem preporučene pošiljke ili preko notara. Veoma je značajno zapamtiti da to obavještenje mora sadržavati tačne podatke o nekretnini, cijenu i ostale uslove prodaje.

    Ostali suvlasnici imaju rok od 30 dana od prijema obavijesti da odgovore i iskoriste svoje pravo.

    Ako suvlasnici ne odgovore u tom roku, smatra se da nisu zainteresovani. Tada suvlasnik može prodati svoj dio trećem licu, ali ne po nižoj cijeni ili povoljnijim uslovima od onih ponuđenih suvlasnicima. 

    Posljedice nepoštivanja prava preče kupovine

    Ukoliko suvlasnik proda svoj dio nekretnine trećem licu bez prethodne ponude ostalim suvlasnicima ili pod povoljnijim uslovima od onih koje im je prethodno ponudio, oštećeni suvlasnici imaju pravo da sudskim putem zaštite svoje interese.

    Oni mogu podnijeti tužbu za poništenje ugovora i zahtijevati da se vlasništvo prenese na njih. Sve to pod istim uslovima pod kojima je nekretnina prodata trećem licu.

    U sudskom postupku, ako se utvrdi da je došlo do povrede prava preče kupovine, sud može donijeti presudu kojom će se ugovor poništiti i odrediti da se predmetna nekretnina prenese na oštećenog suvlasnika pod identičnim uslovima.

    Pored toga, kupac koji je bio svjestan ili je mogao biti svjestan povrede prava preče kupovine može snositi dodatne pravne posljedice. To uključuje obavezu naknade štete oštećenom suvlasniku.

    Također, ako je treće lice već preuzelo nekretninu i izvršilo dalju prodaju ili prenijelo prava na drugu osobu, situacija se dodatno komplikuje. U tom slučaju, suvlasnici mogu imati pravo na naknadu štete od prvobitnog prodavca ili treće strane koja je stekla vlasništvo, a nije bila u dobroj vjeri.

    Ova pravila osiguravaju pravnu zaštitu suvlasnika i spriječavaju zloupotrebe kod prijenosa suvlasničkog udjela bez poštovanja zakonskih obaveza.

    Izuzeci od prava preče kupovine

    Ovo pravo među suvlasnicima isključeno je u određenim situacijama koje zakon prepoznaje kao specifične i izuzete od ove pravne zaštite. Jedan od glavnih izuzetaka odnosi se na nekretnine koje su u katastru ili zemljišnim knjigama evidentirane kao pristupni ili prilazni put.

    Ove nekretnine imaju poseban pravni status, jer njihova namjena nije tržišna prodaja, već obezbjeđenje pristupa drugim nekretninama.

    Pravo preče kupovine se ne primjenjuje kada se suvlasnički dio nekretnine prenosi na nasljednike u slučaju smrti vlasnika. U tim situacijama se ne radi o klasičnoj prodaji, već o prenosu vlasništva na osnovu zakonskog ili testamentarnog nasljeđivanja.

    Zakon može predvidjeti i druge specifične situacije u kojima ovo pravo prednosti ne važi. To posebno kada je nekretnina predmet eksproprijacije, odnosno kada je država ili jedinica lokalne samouprave preuzima radi realizacije infrastrukturnih projekata.

    Još jedan izuzetak može postojati u slučaju kada je suvlasnik unaprijed ugovorom o poklonu prenio svoj suvlasnički dio na treće lice. Pravo preče kupovine odnosi se isključivo na prodaju, a ne na druge pravne poslove poput poklona ili zamjene nekretnina.

    Ugovorno pravo preče kupovine

    Pored zakonskog prava preče kupovine, moguće je ugovorom ustanoviti takvo pravo između strana. Ovim ugovorom se unaprijed regulišu odnosi između vlasnika i potencijalnog kupca. Time se osigurava pravna sigurnost i izbjegavaju nesporazumi u budućnosti.

    Ugovorom se definišu uslovi i trajanje prava preče kupovine, uključujući način obavještavanja o namjeri prodaje, rokove za iskorištavanje prava i eventualne kaznene klauzule u slučaju nepoštivanja ugovorenih obaveza. Da bi ugovor bio pravno valjan i u potpunosti zaštitio interese ugovornih strana, važno je da bude precizno sastavljen i usklađen sa važećim zakonima.

    Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ugovoreno pravo preče kupovine prestaje nakon pet godina od zaključenja ugovora, osim ako nije drugačije određeno. Međutim, kako bi se izbjegle greške u formulaciji ugovora koje bi mogle dovesti do njegovog osporavanja ili neprimjenjivosti u praksi, preporučuje se stručna pravna pomoć.

    DHM Nekretnine nudi profesionalne usluge posredovanja u prometu nekretninama i može vam pomoći izrade ugovora o prečem pravu kupovine, osiguravajući da su svi pravni aspekti jasno definisani i u skladu sa zakonima. Njihovi pravni eksperti pomažu klijentima da na pravilan način zaštite svoje interese i spriječe moguće probleme prilikom buduće prodaje nekretnine. Možete ih naći i na LinkedInu.


    Sadržaj prethodnog dijela posta je promotivan i nastao je u saradnji s DHM nekretnine, a ova saradnja pomaže u održavanju Pravnog bloga i pružanju korisnih informacija čitateljima.


    Pravo preče kupovine u slučaju prinudne prodaje

    U slučaju prinudne javne prodaje, prodavac se ne može pozivati na svoje pravo preče kupovine.

    Međutim, prodavac čije je pravo preče kupovine bilo upisano u javnoj knjizi može zahtijevati poništenje javne prodaje ako nije bio posebno pozvan da joj prisustvuje. 

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Katastar i zemljišna knjiga su dva različita registra koja se koriste u mnogim zemljama za evidentiranje i praćenje informacija o nekretninama i zemljištu. Iako su oba registra povezana sa nekretninama i zemljištem, postoji nekoliko ključnih razlika između katastra i zemljišne knjige.

    Šta je katastar nekretnina

    Katastar nekretnina je javna evidencija o zemljištu i nekretninama koju vodi nadležni organ uprave.

    Osnovni cilj katastra nekretnina je da evidentira granice zemljišta, položaj objekata na zemljištu, veličinu i oblik parcele, kao i da pruži informacije o pravu vlasništva. Katastar je često usko povezan sa općinskim i gradskim urbanističkim i regulacionim planovima, jer se ovi planovi moraju temeljiti na katastarskim podacima.

    Katastar nekretnina sadrži podatke o katastarskim parcelama i objektima na njima u pogledu njihovog položaja, oblika, načina iskorištavanja ili kulture zemljišta.

    Sadrži katastarske i bonitetne klase i katastarski prihod za zemljište pod kulturom. U katastru se mogu dobiti podaci o zgradama i to godina izgradnje, broj spratova, namjenu korištenja, broj i vrsta prostorija. Sadrži i podatke o pravima na nekretninama i vlasnicima odnosno korisnicima nekretnina.

    Šta je zemljišna knjiga

    Zemljišna knjiga, s druge strane, je registar vlasništva nad nekretninama, koju vodi sud.

    Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj. U zemljišnoj knjizi se također mogu naći informacije o hipotekama i drugim teretima na nekretninama.

    Zemljišna knjiga je javna knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava, koja su zakonom predviđena za upis, kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za pravni promet.

    Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se tačnim. Smatra se da brisano pravo iz zemljišne knjige ne postoji.

    U pravnom prometu nekretnina se označava prema podacima iz zemljišne knjige.

    U zemljišnu knjigu upisuju se sljedeća prava:

    • 1) vlasništvo, suvlasništvo i zajedničko vlasništvo,
    • 2) hipoteka i zemljišni dug,
    • 3) sudsko založno pravo, nadzaložno pravo,
    • 4) pravo dugoročnog najma i zakupa, pravo preče kupovine i pravo otkupa,
    • 5) stvarne služnosti,
    • 6) plodouživanje,
    • 7) stvarni tereti,
    • 8) prava korištenja.

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Glavna razlika između ova dva registra je da katastar sadrži podatke o samoj nekretnini, dok se u zemljišnoj knjizi evidentiraju podaci o vlasništvu nad nekretninom. Iako su oba registra povezana, ne treba ih miješati, jer daju različite vrste informacija.

    1. Svrha

    Katastar se koristi za evidentiranje podataka o nekretninama, kao što su granice zemljišta, veličina parcele i položaj objekata na zemljištu. Cilj katastra je pružiti informacije o nekretninama koje su korisne u procesu planiranja i izgradnje, kao i za porezne svrhe.

    S druge strane, zemljišna knjiga se koristi za evidentiranje prava vlasništva na nekretninama, kao i drugih prava na nekretninama poput hipoteka, založnih prava i sl. Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj.

    1. Ko vodi registre

    Katastar se vodi od strane nadležnog organa uprava, obično grada ili općine.

    Zemljišna knjiga se vodi od strane suda ili odgovarajućeg ureda u okviru suda. U mnogim zemljama, zemljišna knjiga je dio suda, što pruža dodatnu zaštitu vlasnicima nekretnina, ali i ostalima u slučaju kupovine nekretnine.

    Niko ne želi kupiti nekretninu opterećenu hipotekom…


    Razumijevanje razlika između katastra i zemljišne knjige važno je prilikom kupovine ili prodaje nekretnine. Za stručnu pomoć i vođenje kroz ovaj proces, preporučujemo agenciju DHM nekretnine. Njihov tim profesionalaca posvećen je pružanju jasnih i preciznih informacija o vlasništvu i pravima na nekretninama, čineći tržište nekretnina manje kompliciranim za vas. Možete ih pronaći i na LinkedInu.


    Sadržaj prethodnog dijela posta je promotivan i nastao je u saradnji s DHM nekretnine, a ova saradnja pomaže u održavanju Pravnog bloga i pružanju korisnih informacija čitateljima.


    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.