Razlika između katastra i zemljišne knjige

Razlika između katastra i zemljišne knjige

Katastar i zemljišna knjiga su dva različita registra koja se koriste u mnogim zemljama za evidentiranje i praćenje informacija o nekretninama i zemljištu. Iako su oba registra povezana sa nekretninama i zemljištem, postoji nekoliko ključnih razlika između katastra i zemljišne knjige.

Šta je katastar nekretnina

Katastar nekretnina je javna evidencija o zemljištu i nekretninama koju vodi nadležni organ uprave.

Osnovni cilj katastra nekretnina je da evidentira granice zemljišta, položaj objekata na zemljištu, veličinu i oblik parcele, kao i da pruži informacije o pravu vlasništva. Katastar je često usko povezan sa općinskim i gradskim urbanističkim i regulacionim planovima, jer se ovi planovi moraju temeljiti na katastarskim podacima.

Katastar nekretnina sadrži podatke o katastarskim parcelama i objektima na njima u pogledu njihovog položaja, oblika, načina iskorištavanja ili kulture zemljišta.

Sadrži katastarske i bonitetne klase i katastarski prihod za zemljište pod kulturom. U katastru se mogu dobiti podaci o zgradama i to godina izgradnje, broj spratova, namjenu korištenja, broj i vrsta prostorija. Sadrži i podatke o pravima na nekretninama i vlasnicima odnosno korisnicima nekretnina.

Šta je zemljišna knjiga

Zemljišna knjiga, s druge strane, je registar vlasništva nad nekretninama, koju vodi sud.

Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj. U zemljišnoj knjizi se također mogu naći informacije o hipotekama i drugim teretima na nekretninama.

Zemljišna knjiga je javna knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava, koja su zakonom predviđena za upis, kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za pravni promet.

Upisano pravo u zemljišnoj knjizi smatra se tačnim. Smatra se da brisano pravo iz zemljišne knjige ne postoji.

U pravnom prometu nekretnina se označava prema podacima iz zemljišne knjige.

U zemljišnu knjigu upisuju se sljedeća prava:

  • 1) vlasništvo, suvlasništvo i zajedničko vlasništvo,
  • 2) hipoteka i zemljišni dug,
  • 3) sudsko založno pravo, nadzaložno pravo,
  • 4) pravo dugoročnog najma i zakupa, pravo preče kupovine i pravo otkupa,
  • 5) stvarne služnosti,
  • 6) plodouživanje,
  • 7) stvarni tereti,
  • 8) prava korištenja.

Razlika između katastra i zemljišne knjige

Glavna razlika između ova dva registra je da katastar sadrži podatke o samoj nekretnini, dok se u zemljišnoj knjizi evidentiraju podaci o vlasništvu nad nekretninom. Iako su oba registra povezana, ne treba ih miješati, jer daju različite vrste informacija.

  1. Svrha

Katastar se koristi za evidentiranje podataka o nekretninama, kao što su granice zemljišta, veličina parcele i položaj objekata na zemljištu. Cilj katastra je pružiti informacije o nekretninama koje su korisne u procesu planiranja i izgradnje, kao i za porezne svrhe.

S druge strane, zemljišna knjiga se koristi za evidentiranje prava vlasništva na nekretninama, kao i drugih prava na nekretninama poput hipoteka, založnih prava i sl. Cilj zemljišne knjige je pružiti jasne i precizne informacije o tome ko je vlasnik nekretnine i kakva su prava vlasništva na njoj.

  1. Ko vodi registre

Katastar se vodi od strane nadležnog organa uprava, obično grada ili općine.

Zemljišna knjiga se vodi od strane suda ili odgovarajućeg ureda u okviru suda. U mnogim zemljama, zemljišna knjiga je dio suda, što pruža dodatnu zaštitu vlasnicima nekretnina, ali i ostalima u slučaju kupovine nekretnine.

Niko ne želi kupiti nekretninu opterećenu hipotekom…

Podržite Pravni blog

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.