Tag: nekretnine

  • Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Zemljišna knjiga je javna knjiga koja služi kao zvanični registar stvarnih prava na nekretninama. U nju se upisuju nekretnine i prava na njima, te se upisano pravo smatra tačnim i vjerodostojnim. Zakonom je predviđeno da vlasništvo nastaje tek upisom u zemljišnu knjigu, što znači da ni kupovina ni nasljeđivanje nekretnine nisu pravno potpuni bez uknjižbe. Stoga je upis vlasništva obavezan i neophodan za zaštitu vašeg prava i povjerenje trećih lica. U ovom članku govorimo o tome kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige.

    Sadržaj članka:

    Zašto upisati vlasništvo u zemljišne knjige?

    Zakon propisuje da vlasništvo nastaje tek upisom u zemljišnu knjigu, što znači da svi pravni poslovi s nekretninom (kupovina, nasljeđivanje, darovanje itd.) moraju biti potvrđeni uknjižbom da bi bili pravno valjani.

    Zemljišna knjiga je javni registar, pa se sve u njoj upisane promjene smatraju tačnim i vjerodostojnim. Bez upisa, novi vlasnik nema punu pravnu zaštitu i teško može dokazati svoje pravo pred trećima, zbog čega je upis ključan za vašu sigurnost.

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Ko može podnijeti zahtjev za upis vlasništva?

    Zahtjev za upis podnosi sticatelj prava – osoba koja je stekla nekretninu (kupac, nasljednik, primatelj poklona i slično).

    Naprimjer, nakon zaključivanja ugovora i kupovine nekretnine kupac (novi vlasnik) mora podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige nadležnog suda.

    Ugovor, osnovne stvari koje morate znati

    Također, nasljednik koji je stekao pravo po sudskom rješenju o nasljeđivanju podnosi zahtjev u svoju korist. Ako je nekretnina u suvlasništvu (više osoba imaju pravo), prijedlog mogu podnijeti svi suvlasnici zajedno ili samo jedan od njih uz pismenu saglasnost ostalih.

    Koji su potrebni dokumenti za upis vlasništva?

    Uz zahtjev za upis prilaže se cjelokupna dokumentacija na kojoj se pravo temelji.

    To uključuje:

    • Zahtjev za upis – formular u kojem su navedeni podaci o strankama i nekretnini
    • Osnova sticanja prava – na primjer, ovjeren notarski ugovor o kupoprodaji ili ugovor o poklonu, sudsko rješenje o nasljeđivanju ili drugi pravni akt.
    • Dokaz o uplati sudske takse – potvrda o plaćenoj sudskoj taksi za predaju prijedloga.
    • Rješenje porezne uprave – potvrda o plaćenom porezu na promet nekretnina (dostavlja se nakon kupoprodaje).
    • Građevinska i upotrebna dozvola – ako se uknjižuje novi stambeni ili poslovni objekat (sagrađen nakon 1968.).
    • Prijavni list sa katastarskim planom – potreban ako se nekretnina upisuje prvi put (npr. novoizgrađeni objekat ili nedavno formirana parcela).
    • Saglasnost dosadašnjih vlasnika ili suvlasnika – potpis svih prethodno upisanih vlasnika u zemljišnoj knjizi, ako nekretnina ima više nosilaca prava

    Za ažurne informacije, posjetite Više informacija Zemljišno-knjižnu kancelariju – opće informacije.

    Pored toga, često se zatraži i akt o identitetu (lična karta ili drugi dokument za stranke). Prije predaje zahtjeva preporučuje se pribaviti zemljišnoknjižni izvadak (dokument iz gruntovnice) kako biste provjerili trenutno stanje prava, eventualne hipoteke ili terete.

    Kako i gdje se podnosi zahtjev za upis?

    Zahtjev za upis podnosi se pisanim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem se području nalazi nekretnina.

    Prije dolaska u sud, potrebno je utvrditi katastarsku općinu nekretnine (pogledajte vlasnički list, ugovor ili katastarski plan) i naći odgovarajuće sudsko odjeljenje. Stranka predaje prijedlog na šalteru zemljišnoknjižnog odjela sa kompletnom dokumentacijom.

    Sud tada registruje vaš zahtjev u dnevnik i dodjeljuje mu redni broj.

    Ako su podaci ispravni i dokumentacija potpuna, sud će donijeti rješenje o odobravanju upisa. Sud može zatražiti dopunu ako nešto nedostaje ili nije jasno. Nakon što rješenje postane pravosnažno, zemljišnoknjižni ured provodi upis u registar. Po završetku, vlasništvo se smatra uknjiženim.

    Kolike su sudske i administrativne takse?

    Prilikom podnošenja prijedloga plaća se sudska taksa, a njen iznos zavisi od vrijednosti nekretnine i vrsti predmeta. Ta taksa je obično je proporcionalna vrijednosti ugovora. Precizan iznos takse možete provjeriti u zakonu o sudskim taksama koji se odnosi na područje gdje se upis vrši ili na šalteru suda.

    Pored sudske takse, kod kupoprodaje nekretnine plaća se i porez na promet nekretnina. Visinu poreza propisuje poseban zakon o prometu nekretnina; u Federaciji BiH stopa iznosi 5% od tržišne vrijednosti nekretnine.

    Dokaz o plaćenom porezu je rješenje porezne uprave, koje se prilaže uz zahtjev.

    Ostali mogući troškovi uključuju takse za izdavanje zemljišnoknjižnih izvadaka ili izradu katastarskog plana, ako je potreban.

    Koliko traje postupak upisa?

    Trajanje postupka može varirati.

    U praksi, predmeti s potpunom dokumentacijom mogu biti riješeni za nekoliko sedmica, dok složeniji postupci (npr. po žalbi ili prigovoru) mogu potrajati mjesecima.

    U svakom slučaju, preporučuje se podnijeti zahtjev što prije nakon sticanja prava, jer se s primanjem prijedloga stvara i redoslijed rješavanja. Pravovremeno ispunjavanje svih uslova i plaćanje taksi može znatno ubrzati postupak.

    Ispravka grešaka u zemljišnim knjigama

    Ako primijetite da je u zemljišnim knjigama upisana netačna informacija (npr. pogrešno ime, adresa ili površina), možete podnijeti zahtjev za ispravku upisa.

    Zemljišnoknjižni ured je dužan, na vaš obrazloženi zahtjev i uz odgovarajuću ispravu, izvršiti korekciju upisa. U praksi to znači da se podnosi novi zahtjev ili prigovor uz dokaze (npr. ispravni ugovor, sudsku odluku ili drugu službenu ispravu) kojom se dokazuje ispravan sadržaj.

    Važno je reagovati čim prije uočavanja greške, jer prava upisana u zemljišnu knjigu važe do brisanja promjenom ili sudskom odlukom.

    Primjeri: kupovina, nasljeđivanje, poklon, etažiranje

    U ugovoru o kupoprodaji moraju se navesti tačne identifikacione oznake nekretnine (katastarska čestica, površina, opis) onako kako su upisane u zemljišnoj knjizi.

    Prije potpisivanja ugovora, preporučuje se pribaviti zemljišnoknjižni izvadak (gruntovnični izvadak) kako biste provjerili ko je trenutni vlasnik i ima li nekretnina tereta (hipoteka, založnog prava itd.).

    Nakon potpisivanja, kupac prilaže ugovor, dokaze o plaćenim taksama i porezu i ostale potrebne dokumente uz prijedlog za upis. Po donošenju rješenja i uknjižbi, kupac postaje zvanično vlasnik nekretnine.

    Nakon smrti prethodnog vlasnika, dolazi do pokretanja ostavinskog postupka pred općinskim sudom, a što sud delegira nadležnom notaru. Donosi se rješenje o nasljeđivanju, koja sadrži podatke o tome ko i koliko nasljeđuje.

    Nasljednik koji je upisan kao novi vlasnik po tom rješenju podnosi zahtjev za upis u svoju korist. Ako ima više nasljednika, mogu zajedno podnijeti zahtjev ili raspodijeliti pravo na više uložaka (npr. u etažiranoj zgradi svaki stan).

    Cijene notarskih usluga

    Poklonodavac, koji je upisan kao vlasnik, daruje nekretninu ugovorom o poklonu (ovjerenim kod notara) poklonoprimcu.

    Poklonoprimac tada podnosi prijedlog za upis vlasništva. Uz zahtjev se prilaže ugovor o poklonu i dokazi da je porez plaćen (poklon je u FBiH oslobođen poreza ako je dar davatelja najbliži srodnik, ovisno o lokalnom propisu).

    Kao i kod kupoprodaje, prilaže se taksa za upis i, ako je potrebno, građevinska dozvola (ako se daruje nedovršeni objekt).

    Kada se zgrada dijeli na stanove i poslovne prostore, potrebno je dostaviti idejni projekat etažiranja (plan podjele zgrade) kojim se utvrđuje koliki dio zemljišta i zajedničkih dijelova zgrade pripada svakom stanu.

    Svaki stan dobija svoj zemljišnoknjižni uložak. Uz zahtjev se prilažu: crtež etažiranja sa pečatom nadležnih vlasti (pokazujući položaj i veličinu svakog dijela zgrade u vlasništvu), te potvrda općine o cjelovitosti.

    Obrasci za upis i upute za popunjavanje

    Formulari za prijavu zahtjeva i ostale informacije o tome kako upisati vlasništvo u zemljišnu knjigu obično se mogu preuzeti na web stranicama nadležnih sudova.

    Prilikom popunjavanja obrasca važno je navesti sve podatke tačno i pregledno: lični podaci (ime, adresa, matični broj ili JMBG), podaci o nekretnini (katastarska općina, broj parcele, opis zgrade/stana) i osnova sticanja prava (kupoprodaja, poklon, nasljedstvo). Provjerite da ste ispravno naznačili vrstu prava (npr. „vlasništvo“) i pravni osnov.

    Ako se prijavljuju suvlasnički odnosi ili posebni zahtjevi, navedite potrebne detalje (npr. dio etažnog vlasništva).

    Za pomoć pri popunjavanju i dodatne informacije, možete se obratiti zemljišnoknjižnom uredu nadležnog suda ili pravnoj službi. Osim na portalima pravosudnih institucija, ponekad se objavljuju službena pojašnjenja postupaka i obrazaca, a savjete nude i notari ili advokati.

    Spisak advokata

    Najčešće greške i savjeti

    Često se dešava da ugovor ili prijedlog ne navode podatke identično onako kako su u zemljišnoj knjizi. Naprimjer, broj katastarske čestice, naziv ulice, površina ili uređaji u zgradi moraju biti tačno navedeni onako kako stoji u zemljišnoj knjizi. Razlike u ovim podacima mogu dovesti do odbijanja zahtjeva.

    Osnovna greška je povjerovati katastarskom posjedovnom listu iz katastra kao dokazu vlasništva. Posjedovni list (izdaje katastar) ne dokazuje pravo vlasništva. Prije podnošenja prijedloga provjerite vlasnički list iz gruntovnice – zemljišnoknjižni izvadak. Zemljišnoknjižni ured neće dopustiti upis samo na temelju posjedovnog lista.

    Ako nekretnina ima više suvlasnika, saglasnost svih upisanih suvlasnika obavezan je dio dokumentacije. Česta je greška što samo jedno lice (npr. jedno dijete kod nasljeđa) pokuša prenijeti pravo bez saglasnosti ostalih. Uvijek pribavite sve potrebne potpise ili podnesite ugovor koji obuhvaća i sve suvlasnike.

    Nedostatak dokumenata (npr. nedostaju ovjere, ne prilaže se punomoć, ne plaća se taksa) često uzrokuje zastoje. Prije predaje zahtjeva sistematski provjerite listu potrebnih isprava i računa kako biste bili sigurni da ništa ne nedostaje.

    Prije kupovine je poželjno tražiti zemljišnoknjižni izvadak (vlasnički list). Nepoznato stanje nekretnine može dovesti do iznenađenja, poput stare hipoteke ili sudskih sporova.

    Savjeti kako izbjeći greške: Prije podnošenja zahtjeva pažljivo provjerite sve podatke, koristite tačne formularе i vodite evidenciju o plaćenim taksama. Ako niste sigurni u proceduru ili neki dokument, posavjetujte se sa notarskom kancelarijom ili advokatom. Koristite dostupne službene vodiče i službena objašnjenja postupaka nadležnih organa.

    Izvori: Proceduralna i pravna osnova ovog vodiča zasnovana je na važećem Zakonu o zemljišnim knjigama Federacije BiH i informacijama nadležnih zemljišnoknjižnih organa, a do kojih smo došli preko sajta Zemljišno-knjižna kancelarija – opće informacije.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pristupni put do parcele

    Pristupni put do parcele

    Pristupni put do parcele jedno je od ključnih pitanja u vezi s nekretninama, posebno kada parcela nema neposredan izlaz na javni put. Prava i obaveze vlasnika u vezi s pristupnim putem uređena su Zakonom o stvarnim pravima Federacije BiH. Ovaj članak objašnjava pravni okvir, postupke i mogućnosti rješavanja problema pristupa parceli.

    Sadržaj članka:

    Pravni okvir pristupnog puta

    Pristupni put do parcele jedno je od osnovnih pitanja uređenja vlasničkih prava na nekretninama. To posebno u situacijama kada zemljišna parcela nema neposredan ili adekvatan izlaz na javni put. Ova problematika regulisana je Zakonom o stvarnim pravima Federacije BiH. Zakonom se propisuje da vlasnik takve parcele ima pravo zahtijevati uspostavu služnosti prolaza preko susjednih nekretnina kako bi osigurao normalan pristup i korištenje svoje imovine.

    Ova služnost se u pravnoj terminologiji naziva nužni prolaz i može se ostvariti na dva načina:

    Sporazumno, odnosno dobrovoljnim dogovorom između vlasnika nepovezane parcele i vlasnika zemljišta preko kojeg bi prolaz vodio, pri čemu se postignuti sporazum upisuje u zemljišne knjige kako bi stekao pravni učinak.

    Sudska odluka, ako dogovor nije moguć, kada vlasnik nepovezane parcele može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom, koji će, uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, donijeti odluku o uspostavi nužnog prolaza, njegovom obimu i eventualnoj naknadi vlasniku zemljišta koje se koristi za prolaz.

    Razlika između katastra i zemljišne knjige

    Zakonske odredbe o nužnom prolazu osiguravaju ravnotežu između prava vlasnika nepovezane parcele da koristi svoju imovinu i prava vlasnika susjednih nekretnina da raspolažu svojim zemljištem bez neopravdanih ograničenja. Pri određivanju prolaza sud vodi računa o tome da prolaz bude najmanje opterećujući za vlasnika službene nekretnine. Istovremeno prolaz treba biti i najpogodniji za vlasnika nepovezane parcele.

    Pored toga, nužni prolaz može se tražiti samo ako nije moguće ostvariti drugi prikladan izlaz na javni put. Također, to mora biti i pod uslovom da njegovo uspostavljanje ne uzrokuje nesrazmjernu štetu ili trošak vlasniku susjednog zemljišta. Vlasnik nepovezane parcele može biti obavezan platiti pravičnu naknadu za korištenje prolaza, osim ako posebne okolnosti opravdavaju oslobađanje od te obaveze.

    U praksi, nužni prolaz se najčešće odnosi na pristup zemljištu za pješački i kolni prolaz, ali može uključivati i prolazak komunalne infrastrukture. To se može odnositi na vodovod, kanalizaciju ili elektroinstalacije, ukoliko je to nužno za korištenje nepovezane parcele u skladu s njenom namjenom.

    Služnost prolaza kao rješenje

    Služnost prolaza je rješenje ogromnog problema za vlasnike nekretnina koje nemaju odgovarajući izlaz na javni put. Ova služnost je ograničeno stvarno pravo koje vlasniku takve nepovezane nekretnine omogućava korištenje dijela susjednog zemljišta radi pristupa javnoj saobraćajnici.

    Prilikom određivanja služnosti prolaza sud će voditi računa o tome da se ne nameće veće ograničenje prava vlasnika susjedne nekretnine nego što je nužno. Prolaz treba da se odredi na mjestu koje najmanje šteti njegovim interesima. Također, zakon predviđa da vlasnik zemljišta preko kojeg prolaz vodi može zahtijevati pravičnu naknadu za korištenje dijela svog zemljišta.

    U konačnici, služnost prolaza predstavlja pravično rješenje, osiguravajući vlasnicima nekretnina nesmetano korištenje svoje imovine. Istovremeno se štite interesi vlasnika zemljišta koje se opterećuje služnošću.

    DHM Nekretnine nudi profesionalne usluge posredovanja u prometu nekretninama i može vam pomoći da se osigurate da vaša nekretnina nije opterećena nekim teretom, ili da riješite određeni problem poput pristupnog puta, osiguravajući da su svi pravni aspekti jasno definisani i u skladu sa zakonima. Njihovi eksperti pomažu klijentima da na pravilan način zaštite svoje interese i spriječe moguće probleme prilikom buduće kupovine ili prodaje nekretnine. Možete ih naći i na LinkedInu.

    Sadržaj prethodnog dijela posta je promotivan i nastao je u saradnji s DHM nekretnine, a ova saradnja pomaže u održavanju Pravnog bloga i pružanju korisnih informacija čitateljima.

    Kako se uspostavlja pravo služnosti prolaza?

    Pravo služnosti prolaza može se uspostaviti na dva načina, zavisno od volje vlasnika susjednih nekretnina i zakonskih odredbi:

    1. Sporazumom između vlasnika nekretnina
      • Kada se vlasnik nepovezane nekretnine i vlasnik zemljišta preko kojeg prolaz vodi dogovore o uspostavi služnosti prolaza, oni mogu zaključiti pisani sporazum.
      • Ovaj sporazum se upisuje u zemljišne knjige, čime postaje pravno valjan i obavezujući za sadašnje i buduće vlasnike obje nekretnine.
      • U sporazumu se mogu precizirati uslovi korištenja prolaza, kao što su njegov tačan položaj, širina, način korištenja (pješački, kolni, infrastrukturni), te eventualna naknada za njegovo korištenje.
    2. Odlukom suda
      • Ako vlasnici ne mogu postići sporazum, vlasnik nepovezane nekretnine može pokrenuti sudski postupak za uspostavu nužnog prolaza.
      • Sud donosi odluku na osnovu Zakona o stvarnim pravima FBiH, uzimajući u obzir:
        • Da li parcela zaista nema drugi odgovarajući pristup javnom putu;
        • Koja trasa prolaza najmanje opterećuje vlasnika susjednog zemljišta;
        • Da li je potrebna pravična naknada vlasniku zemljišta preko kojeg prolaz vodi;
      • Sud može odrediti trajnu ili privremenu služnost, ovisno o okolnostima slučaja.
    Šta je teret u zemljišnoj knjizi i kako provjeriti da li nekretnina ima upisan teret

    U oba slučaja, pravo služnosti prolaza postaje teret na nekretnini koja služi za prolaz i vezuje se za nju. To znači da ostaje na snazi čak i ako nekretnina promijeni vlasnika.

    Kada se može tražiti nužni prolaz?

    Nužni prolaz može se tražiti kada parcela nema izlaz na javni put ili je postojeći prilaz toliko neadekvatan da onemogućava njeno normalno korištenje. U takvim situacijama vlasnik nekretnine ima pravo zahtijevati služnost prolaza kako bi osigurao funkcionalan pristup svojoj imovini.

    Međutim, nije dovoljno samo tvrditi da pristupni put ne postoji. Mora se dokazati da ne postoji ni druga razumna mogućnost rješavanja problema. Ako postoji alternativni način pristupa, čak i ako bi bio nešto složeniji ili skuplji, sud može odbiti zahtjev.

    Prilikom odlučivanja, sud vodi računa da rješenje ne prouzrokuje nesrazmjernu štetu ili trošak vlasnicima susjednih nekretnina. Nužni prolaz treba biti određen na način koji najmanje opterećuje susjedne parcele, a istovremeno omogućava nesmetano korištenje zemljišta onome ko ga traži. U nekim slučajevima, vlasnik koji stječe pravo prolaza može biti dužan isplatiti pravičnu naknadu vlasniku zemljišta preko kojeg prolaz vodi. To posebno ako mu to ograničava korištenje vlastite imovine.

    Postupak ostvarivanja prava prolaza

    Kada dogovor između vlasnika nekretnina nije moguć, pravo služnosti prolaza ostvaruje se sudskim putem. Postupak započinje podnošenjem tužbe nadležnom sudu, gdje vlasnik nepovezane parcele traži uspostavu nužnog prolaza. Sud tada detaljno procjenjuje sve okolnosti kako bi donio pravičnu odluku koja uzima u obzir interese obje strane.

    Šta mora sadržavati tužba

    Prvo se utvrđuje da li je nužni prolaz zaista neophodan, odnosno da li vlasnik nepovezane nekretnine nema nikakvu drugu mogućnost pristupa javnom putu. Ako postoji alternativno rješenje, čak i ono koje zahtijeva dodatne troškove, sud može odbiti zahtjev.

    Ako se utvrdi opravdanost zahtjeva, sud određuje najpogodniju trasu prolaza. Onu koja najmanje opterećuje susjednu nekretninu, a istovremeno omogućava nesmetano korištenje parcele koja zahtijeva prolaz. Pri tome se uzimaju u obzir svi relevantni faktori, poput konfiguracije terena, postojećih puteva i potencijalne štete koju bi prolaz mogao uzrokovati.

    Osim same trase, sud određuje i način korištenja prolaza. U zavisnosti od potreba vlasnika nepovezane nekretnine, prolaz može biti namijenjen isključivo pješačkom kretanju, korištenju vozila ili čak za infrastrukturne svrhe, poput dovođenja vode, struje ili kanalizacije.

    U nekim slučajevima, sud može obavezati vlasnika koji stiče pravo prolaza da plati pravičnu naknadu vlasniku zemljišta preko kojeg prolaz vodi, naročito ako mu to značajno ograničava korištenje njegove imovine. Ova naknada treba biti proporcionalna stvarnoj šteti ili smanjenju vrijednosti nekretnine uzrokovanom uspostavom prolaza.

    Naknada za služnost prolaza

    Uspostava služnosti prolaza, bilo sporazumno ili sudskim putem, nosi sa sobom i pitanje pravične naknade. Vlasnik nepovezane parcele koji stiče pravo prolaza dužan je vlasniku zemljišta preko kojeg prolaz vodi nadoknaditi odgovarajući iznos. Ova naknada služi kao kompenzacija za ograničenje vlasničkih prava i moguće smanjenje vrijednosti nekretnine uslijed postojanja služnosti.

    Visina naknade može biti određena sporazumno između vlasnika. Tada se u obzir uzimaju u obzir različiti faktori poput površine zemljišta koje će biti korišteno za prolaz, njegove tržišne vrijednosti, stepena smanjenja korisnosti nekretnine i načina korištenja prolaza (pješački, vozilima, infrastrukturni radovi). Ako se vlasnici ne mogu dogovoriti o visini naknade, o tome odlučuje sud.

    Sud prilikom odlučivanja vrši procjenu stvarne tržišne vrijednosti zemljišta koje se koristi za prolaz i utvrđuje koliko novo opterećenje utiče na prava vlasnika. Naknada ne mora biti isključivo u novčanom obliku. Moguće su i druge vrste kompenzacija, poput pružanja alternativnog zemljišta ili određenih pogodnosti dogovorenih između stranaka.

    U pojedinim slučajevima, ako vlasnik zemljišta zbog prolaza pretrpi naročito veliku štetu ili se njegovo pravo korištenja nekretnine značajno umanji, sud može odrediti i dodatnu kompenzaciju kako bi osigurao pravično rješenje. Cilj ove naknade nije samo zaštita vlasničkih prava, već i postizanje ravnoteže između potreba vlasnika nepovezane nekretnine i interesa vlasnika preko čije se imovine ostvaruje pristup.

    Ukidanje služnosti prolaza

    Služnost prolaza, u kontekstu prilaznog puta, nije trajno pravo i može prestati ako se okolnosti promijene na način koji je čini suvišnom ili neopravdanom. Ključni razlog za ukidanje jeste pronalazak alternativnog pristupa javnom putu. Ako vlasnik nepovezane parcele uspije osigurati drugi legalan i funkcionalan prilaz, više nema potrebe da koristi susjednu nekretninu.

    Također, vlasnik zemljišta preko kojeg prolaz vodi može pokrenuti postupak ukidanja služnosti ako dokaže da ona više nije opravdana. To može biti slučaj kada korisnik prolaza prestane koristiti nekretninu ili ako dođe do promjena u okolnostima koje su prvobitno bile razlog za uspostavu prolaza.

    Osim individualnih razloga, ukidanje služnosti može biti posljedica propasti poslužnog zemljišta, sjedinjenja u slučaju da ista osoba postane vlasnik oba zemljišta, odreknuća ovlaštenika na korištenje puta, nekorištenja, te šireg prostornog planiranja i infrastrukturnih promjena. Ako nadležni organi izgrade novi put ili izvrše urbanističke preinake koje omogućavaju bolji prilaz parceli, služnost prolaza može izgubiti svoj pravni i praktični smisao.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.