Tag: pravni savjet

  • Šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu

    Šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu

    Dobiti opomenu pred tužbu može biti stresno iskustvo. Međutim, ako postoje okolnosti zbog kojih je potrebno reagovati, važno je ostati pribran i preduzeti odgovarajuće korake kako biste zaštitili svoja prava. Ovaj dokument, koji obično šalje povjerilac ili njegov pravni zastupnik, služi kao posljednje upozorenje prije pokretanja sudskog postupka. U ovom članku ćemo objasniti šta je opomena pred tužbu, šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu i koje su vam pravne mogućnosti.

    Sadržaj članka:

    Šta je opomena pred tužbu?

    Opomena pred tužbu je formalni dokument kojim vas druga strana (najčešće vjerovnik, advokatska kancelarija, javno preduzeće ili druga institucija) obavještava o dugovanju i daje vam posljednju priliku da ga izmirite prije nego što se pokrene sudski postupak.

    Ova opomena nije isto što i tužba. Ona nema automatsku pravnu snagu, ali može biti značajan korak u pravnom procesu, jer pokazuje ozbiljnu namjeru vjerovnika da zaštiti svoja potraživanja putem suda.

    Da li je opomena pred tužbu obavezna?

    Prema zakonima u Bosni i Hercegovini, opomena pred tužbu nije obavezna, ali u nekim situacijama, ona se šalje prije pokretanja sudskog spora.

    Naprimjer, kod dugovanja za komunalne usluge ili potraživanja iz ugovornog odnosa, vjerovnici često šalju opomenu prije nego što podnesu tužbu.

    Čak i kada zakon ne zahtijeva ovakvu opomenu, vjerovnici je često koriste jer žele izbjeći dugotrajne sudske procese i pokušati riješiti spor mirnim putem.

    Šta uraditi kada primite opomenu pred tužbu?

    Pažljivo pročitajte dokument

    Najvažnije je da prvo detaljno pregledate opomenu i provjerite osnovne informacije, uključujući:

    • Ko vam je poslao opomenu?
    • Koliki je iznos duga i na kojem osnovu se potražuje?
    • Da li postoje dodatni troškovi, poput kamata ili troškova advokata?
    • Rok za odgovor ili plaćanje duga.

    Ako uočite bilo kakve nelogičnosti ili nejasnoće, odmah ih zabilježite i temeljito istražite.

    Provjerite osnovanost potraživanja

    Nakon što poduzmete dalje aktivnosti, provjerite da li je dug zaista važeći. Ponekad se dešava da vjerovnici šalju opomene čak i za zastarjele ili sporne dugove.

    Ako smatrate da dug ne postoji ili da je zastario, imate pravo da to osporite. U Bosni i Hercegovini, zastara potraživanja zavisi od vrste duga.

    Ako je dug zastario, možete podnijeti prigovor vjerovniku i odbiti plaćanje.

    Obratite se vjerovniku ili advokatu

    Ako dug postoji, ali niste sigurni u tačnost iznosa, možete kontaktirati vjerovnika i tražiti dodatna pojašnjenja. Ponekad je moguće dogovoriti odgodu plaćanja, reprogram duga ili čak umanjenje iznosa, naročito ako dug uključuje kamate ili dodatne troškove.

    Ukoliko je dug sporan ili postoji pravna osnova za osporavanje, najbolje je da potražite pravni savjet kod advokata.

    Odlučite da li ćete platiti dug ili osporiti potraživanje

    Na osnovu analize duga, imate nekoliko mogućnosti:

    • Ako dug priznajete, možete ga platiti u cijelosti ili pokušati dogovoriti plaćanje na rate.
    • Ako dug osporavate, možete uputiti pisani odgovor vjerovniku u kojem ćete navesti razloge zbog kojih dug nije osnovan.
    • Ako smatrate da je dug zastario ili nezakonit, možete podnijeti formalni prigovor i tražiti da se dug ne naplati.

    Ukoliko vjerovnik ne prihvati vaše argumente i podnese tužbu, imate pravo da se branite pred sudom.

    Šta ako ignorišete opomenu pred tužbu?

    Ignorisanje opomene nije dobra strategija.

    Ako ne reagujete i ne preduzmete ništa povodom opomene, vjerovnik će podnijeti tužbu. Ukoliko se ni tada ne uključite aktivno, sud može donijeti presudu na vašu štetu, čak i ako postoje osnovi za osporavanje duga.

    Također, ukoliko ne osporite dug pred sudom, može doći do prinudne naplate putem izvršnog postupka, što znači da bi vam mogli biti blokirani računi ili oduzeta imovina.

    Zato je važno da uvijek reagujete – bilo kroz plaćanje, pregovore s vjerovnikom ili pravnu zaštitu ako smatrate da dug nije opravdan.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako naplatiti dug od dužnika – Vodič kroz postupak

    Kako naplatiti dug od dužnika – Vodič kroz postupak

    Naplata dugovanja često je iscrpljujuć proces, ali pravni sistem pruža jasne mehanizme koji omogućavaju povjeriocima da dođu do svog novca. Kada dužnik izbjegava obaveze, važno je poznavati pravne korake koji vode do efikasne naplate. U nastavku donosimo pregled najvažnijih koraka, uz strategije koje mogu značiti razliku između brzog povrata duga i dugotrajnog sudskog spora, dakle govorimo o tome kako naplatiti dug od dužnika.

    Sadržaj članka:

    Šta učiniti kada dužnik ne plaća?

    Prvi korak je pokušaj mirnog rješavanja situacije. Iako zvuči jednostavno, formalni zahtjev za plaćanje često može dati rezultat. Dužniku se dostavlja pisana opomena kojom se jasno navodi dug, rok za plaćanje i posljedice neizvršenja obaveze.

    Ako ni nakon toga ne dođe do uplate, dolazi do ključnog pitanja – da li postoji izvršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se može pokrenuti postupak?

    Izvršna isprava: Ključ brzog postupka

    Izvršna isprava predstavlja najkraći put do naplate. To može biti notarski obrađen ugovor, sudska presuda, rješenje o izvršenju ili druga odluka kojom je potvrđena obaveza plaćanja. Kada se posjeduje takav dokument, postupak se pokreće podnošenjem prijedloga za izvršenje nadležnom sudu.

    Zakon o izvršnom postupku FBiH propisuje da se naplata može sprovesti putem zapljene novčanih sredstava na računu dužnika, pljenidbom pokretne ili nepokretne imovine ili zadržavanjem sredstava iz njegove plate. Banke i poslodavci dužni su postupiti po sudskom rješenju, što ovaj mehanizam čini efikasnim u mnogim slučajevima.

    Šta ako ne postoji izvršna isprava?

    Kada povjerilac nema dokument koji bi odmah omogućio izvršenje, jedina opcija je pokretanje parničnog postupka pred sudom. Tužba se podnosi prema odredbama Zakona o parničnom postupku FBiH, a sud na temelju dostavljenih dokaza donosi odluku.

    Parnica može trajati mjesecima, pa je važno već u samom početku dostaviti što jače dokaze. Ako postoji potpisan ugovor, svjedoci, poruke ili e-mail komunikacija koja potvrđuje dug, šanse za uspjeh su velike. Nakon dobijanja presude, može se pokrenuti izvršni postupak i time osigurati naplata.

    Strategije za bržu naplatu duga

    Povjerioci često gube dragocjeno vrijeme čekajući da dužnik ispuni svoju obavezu. Proaktivnost je ključna. Kada je dug jasno utvrđen, važno je brzo reagovati i koristiti sve zakonske mehanizme koji su dostupni. U nekim slučajevima, angažovanje advokata može ubrzati proces jer formalni pravni dopis često ima veći učinak od obične usmene opomene.

    Još jedan koristan alat je sudsko osiguranje potraživanja, koje se može tražiti ako postoji bojazan da će dužnik raspolagati svojom imovinom kako bi izbjegao plaćanje. Sud može donijeti privremenu mjeru zabrane raspolaganja nekretninama ili blokade sredstava, čime se osigurava da povjer

    Kako se naplatiti od dužnika u BiH – Vodič kroz postupak

    Naplata duga u Bosni i Hercegovini može biti izazovan proces, ali poznavanjem zakonskih procedura, svaka osoba ili firma može povećati svoje šanse za uspjeh.

    Bilo da ste u situaciji da pokušavate naplatiti dug od fizičkog lica ili pravne osobe, zakon nudi jasne smjernice.

    Ovaj vodič vam pruža ključne informacije o postupcima koji vam mogu pomoći da ostvarite svoja prava uz pomoć Zakona o izvršnom postupku FBiH, Zakona o parničnom postupku FBiH, te Zakona o obligacionim odnosima FBiH.

    Razumijevanje duga i vaših prava

    Prije nego što poduzmete bilo kakve pravne korake, ključno je razumjeti prirodu duga i vaša prava prema dužniku. Prema Zakonu o obligacionim odnosima FBiH, dugovi mogu nastati iz različitih situacija – od nepodmirenih računa za usluge ili robu do dugovanja temeljenih na neispunjenim ugovorima.

    U svakom slučaju, bitno je imati jasno definiranu obavezu dužnika, koja mora biti dokumentirana. Ugovori, fakture, priznanice ili sudske presude predstavljaju ključne dokaze u procesu naplate duga.

    Prvi korak: Opomena dužniku

    Prvi korak koji biste trebali poduzeti prije nego što pokrenete pravne radnje jest slanje opomene dužniku. Iako zakonski nije obavezno, ova faza često daje rezultate, posebno u situacijama gdje dužnik nije svjestan ozbiljnosti situacije. Opomena pred tužbu jasno navodi iznos duga, rok za plaćanje i posljedice koje slijede u slučaju neizvršenja obaveze.

    Ukoliko opomena ne izazove reakciju, morate biti spremni za sljedeći korak – sudsku parnicu ili izvršni postupak.

    Sudska parnica: Kako započeti postupak

    Ako dug nije naplaćen putem opomene, sljedeći korak je pokretanje parničnog postupka. Prema Zakonu o parničnom postupku FBiH, tužba se podnosi nadležnom sudu. Da biste pokrenuli ovaj postupak i bili uspješni u njemu, morate dokazati postojanje duga putem pisanih dokaza. To mogu biti ugovori, fakture ili druga relevantna dokumentacija.

    U parničnom postupku, sud ocjenjuje osnovanost vašeg zahtjeva, a dužniku se daje prilika za odbranu. Ukoliko sud donese presudu u vašu korist, dobijate presudu o novčanoj obvezi koju dužnik mora ispuniti. Nakon toga, možete započeti izvršni postupak ako dužnik ne plati u roku.

    Izvršni postupak: Naplata kroz zapljenu imovine

    Izvršni postupak je mehanizam koji omogućava naplatu duga nakon što je sudska presuda donesena. Prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH, dužnik je obavezan izvršiti presudu, a ako to ne učini, sud može pokrenuti izvršenje.

    Izvršni postupak može uključivati zapljenu novca na računima dužnika, pljenidbu njegove pokretne ili nepokretne imovine, pa čak i zapljenu dijela njegove plate.

    Sudski izvršitelj ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurao naplatu potraživanja.

    Za razliku od parničnog postupka, izvršni postupak je brži i efikasniji, ali samo ako imate izvršnu ispravu, poput sudske presude ili notarski ovjerenog ugovora.

    Kada koristiti privremene mjere?

    U nekim situacijama, kada postoji opasnost da dužnik počne raspolagati imovinom kako bi izbjegao izvršenje, moguće je tražiti privremene mjere. Prema Zakonu o parničnom postupku FBiH, sud može odrediti mjere osiguranja, kao što su blokada računa, zabrana raspolaganja nekretninama ili iznosom koji je predmet naplate. Ove mjere pomažu osigurati da će imovina biti dostupna za naplatu ako sud donese presudu u vašu korist.

    Alternativne metode naplate: Medijacija i nagodba

    Iako izvršni postupak može biti učinkovit, dugotrajan je i može nositi dodatne troškove. Zato mnogi vjerovnici biraju alternativne metode rješavanja sporova, kao što su medijacija ili nagodba.

    U medijaciji, neutralna treća strana pomaže stranama da postignu dogovor bez potrebe za sudskim procesom. Ako dužnik pristane na nagodbu, dug može biti smanjen ili otplaćen u obrocima, čime obje strane dolaze do zadovoljavajućeg rješenja.

    Važnost pravne podrške

    Kada se suočavate s dugovima koji nisu naplaćeni na vrijeme, vrlo je korisno konzultirati se s pravnikom. Pravna pomoć može ubrzati proces naplate, jer advokati imaju iskustva u pokretanju postupaka i vođenju sudskih sporova. Oni također mogu pomoći u pripremi odgovarajuće dokumentacije i izboru najsvrsishodnijeg postupka za vaš slučaj.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    U svijetu pravde, gdje se sudnice čine zastrašujućim, troškovi neprihvatljivo visokim, a pravna terminologija nerazumljivom, mnogi se pitaju: “Kako podnijeti tužbu bez advokata?” Ovaj vodič pruža pregled postupka podnošenja tužbe u Federaciji Bosne i Hercegovine, oslanjajući se na odredbe Zakona o parničnom postupku FBiH i drugih relevantnih zakona. Bez obzira na činjenicu da ćete možda biti u mogućnosti da to učinite sami, uvijek savjetujemo da se konsultujete sa advokatom ili da angažujete advokata u slučaju sudskog postupka.

    Sadržaj članka:

    Priprema za podnošenje tužbe

    Prije nego što podnesete tužbu, važno je temeljito se pripremiti kako biste povećali šanse za uspjeh u postupku.

    Prvi korak je jasno definisanje pravnog osnova vašeg zahtjeva, odnosno utvrđivanje da li imate valjan pravni osnov za tužbu u skladu sa Zakonom o parničnom postupku FBiH.

    Potrebno je prikupiti sve relevantne dokaze, poput ugovora, računa, prepiske, svjedočenja ili drugih dokumenata koji mogu potkrijepiti vaše tvrdnje. Također, bitno je utvrditi koji sud je nadležan za vaš slučaj, što zavisi od prebivališta tuženog ili prirode spora.

    Dobro pripremljena tužba, koja jasno navodi činjenice i dokaze, povećava vjerovatnoću pozitivnog ishoda i smanjuje rizik od proceduralnih grešaka koje bi mogle dovesti do odbacivanja tužbe.

    Razumijevanje pravnog osnova

    Prije nego što se upustite u pravni postupak, ključno je razumjeti pravni osnov vaše tužbe. Zakon o parničnom postupku FBiH definiše pravila postupka u građanskopravnim sporovima.

    “U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.” Zakon o parničnom postupku FBiH

    To znači da sud razmatra samo one zahtjeve koji su jasno navedeni u tužbi.

    Identifikacija nadležnog suda

    Određivanje nadležnog suda za vaš slučaj je od suštinskog značaja.

    Nadležnost suda može biti određena prema mjestu prebivališta tuženog ili prema prirodi spora.

    Zakon o parničnom postupku FBiH pruža smjernice o mjesnoj i stvarnoj nadležnosti sudova.

    Struktura tužbe

    Tužba je formalni dokument koji se dostavlja tuženom i pokreće se sudski postupak.

    Tužba treba sadržavati:

    1) određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev),
    2) činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,
    3) dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,
    4) naznaku vrijednosti spora,
    5) druge podatke koje u skladu sa odredbama člana 334. ZPP mora imati svaki
    podnesak.

    Podnošenje tužbe

    Nakon što je tužba sastavljena, potrebno je podnijeti nadležnom sudu.

    To se može učiniti lično, predajom na pisarnici suda (obično u tri primjerka radi dostavljanja primjerka tuženom), ili slanjem preporučenom poštom.

    Prilikom podnošenja, važno je obratiti pažnju na rokove zastare, jer sud ne prati rok zastare po službenoj dužnosti. Podnošenje tužbe – Pravo Bosna i Hercegovina

    Priprema za ročište i ročište

    Sudnica nije mjesto za improvizaciju. Svaka riječ, svaki potez, svaki dokument može značiti razliku između uspjeha i neuspjeha. Priprema počinje mnogo prije nego što zakoračite u sudsku zgradu. Znate šta želite postići, ali pitanje je – imate li sve što vam treba da to dokažete?

    Prvi korak je pregled dokaza. Ugovori, prepiske, računi, svjedoci – sve mora biti na dohvat ruke, sistematizovano, jasno i dostupno. Ako nešto nedostaje, bolje da to otkrijete sada nego usred ročišta. Ne postoji gori trenutak za shvatanje da vam nedostaje ključni dokument od onog kada sudija od vas traži određeno izjašnjenje ili dokaz.

    Ali nije dovoljno samo imati papir. Morate znati kako da ga upotrijebite. Kako da ga predstavite. Sud nije zainteresovan za priče bez temelja – on traži činjenice, argumente, povezanost između zakona i onoga što tvrdite. Ako ne znate kako zakon funkcioniše, mogli biste imati savršen slučaj i izgubiti ga jer niste znali kako ga predstaviti.

    U toku ročišta

    A onda dolazi trenutak kada morate stati pred sudiju. U sudnici nema prostora za nesigurnost. Ulazite, sjedate na svoje mjesto i čekate da vas pozovu. Kada to učine, sve što kažete mora biti promišljeno, odmjereno, precizno. Nema mjesta za suvišne riječi, nema prostora za zamuckivanje. Sudija nema vremena za priče koje nemaju poentu.

    Dok iznosite svoj slučaj, svaka rečenica mora imati težinu. Govorite samo ono što je potrebno. Ako vas pitaju pitanje, odgovorite jasno, ne pokušavajte da nadmudrujete sudiju – to nikada ne završava dobro. Ako protivna strana napadne vaše argumente, ne odgovarajte emocijama. Ostanite smireni, zadržite kontrolu. Sud ne donosi odluke na osnovu bijesa ili uvrijeđenosti, već na osnovu činjenica.

    Ali čak i kada mislite da ste sve rekli, suđenje se ne završava dok sudija to ne kaže. Možda će tražiti dodatne dokaze, možda će zakazati novo ročište. Morate biti spremni na sve. Ako odluka bude nepovoljna, imate pravo na žalbu.

    U sudnici nema drugog pokušaja. Zato, ako ulazite u taj prostor, morate znati zašto ste tu, šta tražite i kako to da dobijete.

    Sudske takse

    Podnošenje tužbe povlači određene troškove, uključujući sudske takse.

    Iznos takse zavisi od vrijednosti spora i propisan je relevantnim zakonima. Koliko košta podnošenje tužbe – Pravni blog

    Moguće posljedice

    U slučaju gubitka spora, možete biti obavezani na plaćanje troškova postupka, uključujući troškove druge strane. Stoga je važno realno procijeniti snagu vašeg slučaja prije podnošenja tužbe.

    Podnošenje tužbe bez advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine zahtijeva pažljivu pripremu i dobro poznavanje relevantnih zakona i procedura. Iako je moguće samostalno voditi postupak, preporučljivo je, posebno u složenijim slučajevima, konsultovati se s pravnim stručnjakom kako biste osigurali najbolji mogući ishod.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Besplatna pravna pomoć

    Besplatna pravna pomoć

    U Federaciji Bosne i Hercegovine, zavodi za besplatnu pravnu pomoć su samostalne upravne organizacije kantona, koji osiguravaju pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom. Za osobe koji nisu u mogućnosti priuštiti pravnog zastupnika, besplatna pravna pomoć jako je značajan institut koji može biti od izrazite koristi za njihovu sigurnost u pravnom prometu.

    Sadržaj članka:

    Šta je besplatna pravna pomoć

    Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti, ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama.

    Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

    Kako se ostvaruje besplatna pravna pomoć

    OKablici ostvaSadr besplatne pravne

    Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:

    • opće informacije o pravima i obavezama,
    • pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
    • pravne savjete,
    • pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
    • zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
    • zastupanje na sudu,
    • sačinjavanje apelacija,
    • pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) i
    • sačinjavanje podnesaka međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

    Prava na opće informacije o pravima, obavezama i pomoći u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom.

    Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.

    Pravna pomoć pruža se bez naknade, ako zakonom nije drugačije propisano.

    Postupci u kojima se pruža pravna pomoć

    • upravni postupak,
    • upravni spor,
    • prekršajni postupak,
    • parnični postupak,
    • vanparnični postupak,
    • izvršni postupak i
    • krivični postupak, u skladu sa zakonom o krivičnom postupku u FBiH.

    Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:

    • postupak pred privrednim odjeljenjima nadležnih sudova,
    • postupak upisa u registar privrednih subjekata,
    • postupak registracije obrtničke djelatnosti,
    • postupak registracije udruženja ili fondacija,
    • postupak pred nadležnim poreznim organima i
    • sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

    Ko može biti korisnik besplatne pravne pomoći

    Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:

    • državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
    • fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
    • lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.

    Zabrana diskriminacije

    Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi

    Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

    Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:

    • dijete,
    • lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
    • žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
    • korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
    • uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
    • lice pod međunarodnom zaštitom,
    • član porodice šehida – poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
    • Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
    • Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

    Dokazivanje statusa

    Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

    Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

    Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?

    • Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
    • Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
    • Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

    Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

    Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

    Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena

    Kriterij očigledne neosnovanosti

    • Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
    • Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
    • Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti, 
    • Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

    Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

    Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
    Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:

    • zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
    • ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
    • ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
    • Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
    • Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

    Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

    •O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
    •Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
    •Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
    •Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
    •Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

    Kada je korisnik dužan nadoknaditi troškove postupka

    • Kada je korisnik potpuno, ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni su mu troškovi postupka, na zahtjev Zavoda dužan je vratiti u budžet kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
    • Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika, ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno, ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
    • Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

    Kada korisnik neće nadoknaditi troškove postupka

    Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

    Ko su ovlašteni subjekti za pružanje pravne pomoći

    Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo i Zakona o parničnom postupku FBiH, pružaju:

    • službenici Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći,
    • advokati- članovi advokatskih komora u BiH i
    • službenici udruženja i fondacije registrovane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima

    Obaveze pravnih zastupnika Zavoda

    • Pravni zastupnik poduzima sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do njegovog okončanja.
    • Pravni zastupnik je dužan čuvati kao službenu tajnu sve što je saznao, ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branioca oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog, ili prećutnog odobrenja korisnika.
    • Pravni zastupnik Zavoda je dužan informisati korisnika o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka.

    Podnošenje žalbe na rad pravnih zastupnika

    Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo da, u slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, podnese žalbu direktoru Zavod koji je dužan preduzeti mjere predviđene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti pravnog zastupnika.