Brzina učenja je zaista individualna i varira od osobe do osobe. Neki ljudi mogu savladati gradivo brže od drugih, dok su drugi sposobni bolje razumjeti i zapamtiti gradivo ako su strpljiviji i pažljiviji u učenju. Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit?
Koliko učenja je potrebno da se položi pravosudni ispit
Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit nije jednostavno pitanje i zavisi o vašim početnim znanjima i vještinama. Međutim, u pravilu je potrebno mnogo učenja i vježbanja da bi se uspješno položio Pravosudni ispit.
U pisanju članka u kojem smo vam prenijeli iskustva u polaganju Pravosudnog ispita i koji vam obavezno preporučujemo da pročitate, napisali smo da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze.
Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.
Vrijeme potrebno za spremanje Pravosudnog ispita
Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.
Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.
Da bi ste se dobro pripremili za Pravosudni ispit, trebali bi redovno učiti i vježbati gradivo koje će biti na ispitu. To može uključivati čitanje knjiga i udžbenika i skripti, rješavanje zadataka i vježbi, kao i slušanje predavanja i ispita na kojima kolege polažu Ispit.
Preporučljivo je da počnete učiti što ranije, kako bi ste imali dovoljno vremena da se detaljno pozabavite svim dijelovima gradiva. Potrebno je posvetiti dovoljno vremena da bi se savladalo sve što je potrebno za polaganje ispita prije nego što počnete ići na ispite drugih kolega kako biste dobili sliku o tome kako ispit izgleda, te kako sam proces polaganja funkcioniše.
Ukoliko se odlučite za stručnu pomoć, razmislite o tome da se priključite grupi za učenje ili da se prijavite na seminar za polaganje Pravosudnog ispita. To vam može pomoći da se bolje pripremite i da efikasnije učite.
Motivacija za učenje Pravosudnog ispita može biti izazovna, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti da biste se motivirali.
Kako da se motivišem za učenje Pravosudnog ispita
Definišite svoj cilj: Razmislite zašto želite položiti Pravosudni ispit i kakve su vam dugoročne želje. To vam može pomoći da se fokusirate i da imate jasnu sliku onoga što želite postići.
Podijelite cilj s nekim: Razgovarajte sa svojim prijateljima, porodicom ili mentorem o svom cilju i podijelite s njima svoje planove. To vam može pomoći da se osjećate odgovornim i da dobijete podršku onih oko sebe.
Pronađite inspiraciju: Potražite primjere ljudi koji su uspješno položili Pravosudni ispit i čitajte njihove priče o tome kako su se motivirali i šta su učinili da bi uspjeli.
Napravite plan: Napravite detaljan plan učenja i pridržavajte se ga. To vam može pomoći da se fokusirate i da se osjećate uspješnim što svaki dan postižete svoje ciljeve.
Premještajte se: Ako vam se učenje čini dosadnim ili teškim, promijenite okruženje ili radite nešto drugačije da bi ste se osvježili. To može biti šetnja ili rad na otvorenom, ili čak samo promjena prostorije u kojoj radite.
Prihvatite da će biti teško: Učenje za Pravosudni ispit će biti izazovan proces, ali to ne znači da nećete uspjeti. Prihvatite da će biti teško i da ćete se morati truditi, ali budite spremni da se suočite s izazovima i da ih prevaziđete.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, najčešća pitanja koja pravnici postavljaju jedni drugima su: Pravosudni ispit iskustva? Je li ispit bio težak? Koja su bila pitanja? Kakvi su članovi Komisije?
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti nemoguć i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Analizirajući odgovore više diplomiranih pravnika koji su položili Pravosudni ispit, bilo na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Pravosudni ispit na državnom nivou ili Pravosudni ispit na federalnom nivou, ono što je zajedničko za sve jeste činjenica da je potrebno određeno vrijeme da se vrlo obimno gradivo “slegne”.
U skladu s tim, gradivo je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati. Materiju treba pratiti po Programu polaganja Pravosudnog ispita, a po kompletiranom Programu, sve ponoviti.
Pravosudni ispit položen na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini valjan je na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, tako da možete da radite u svakom dijelu Države.
Za koliko vremena se može spremiti Pravosudni ispit
Realna procjena je da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze. Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.
Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.
Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.
Iz koje literature se sprema Pravosudni ispit
Za materiju Pravosudnog ispita postoje priručnici i oni su sveobuhvatni, iako se u obzir mora uzeti činjenica da često dolazi do izmjene i dopune propisa na što se mora obratiti posebna pažnja.
Priručnici u najvećem dijelu doslovno prepisuju zakone, te nema mnogo posebnih pojašnjanja od kojih možete da imate dodatnu vrijednost .
Nezamjenjivi za kvalitetno spremanje Ispita su i zakoni iz kojih dopunjavate i pojašnjavate stvari koje vam u priručnicima nisu jasne.
U skladu sa iskustvima kolega, priručnici u nekim dijelovima mogu biti obimniji od onoga što Komisija za polaganje Pravosudnog ispita inače traži, posebno kada je u pitanju Građansko pravo.
Iako ne trebaju da budu osnovni materijal za spremanje ispita, skripte su veoma korisne ako se koriste za podsjećanje ili brzo ponavljanje gradiva.
Skripte često nisu ažurne, a nekada se stiče utisak da ih nisu pisali pravnici, te da su pisani nabrzinu i iz komercijalnih razloga.
Pismeni dio Pravosudnog ispita
Pismeni dio Pravosudnog ispita slovi za jednostavniji od dva dijela polaganja.
Potrebno je naučiti kako se piše presuda, a za svaku od presuda postoje primjeri koji vam mogu jasno predstaviti šta se od vas traži, odnosno koji su elementi presude, te kako ona treba da izgleda.
Šumska krađa jedno je od češćih krivičnih djela za koju pišete presudu.
Zablude u spremanju Pravosudnog ispita
Pravosudni ispit, iako je sve individualno, u najvećem broju slučajeva ne može se spremiti za mjesec ili dva. Čak i tri mjeseca intenzivnog učenja su upitna, a stres koji ćete proći vjerovatno ne bi bio vrijedan, odnosno, položeni ispit bi vas vjerovatno koštao zdravlja i društvenog ili profesionalnog života.
Kada dođete na ispit, vjerovatno ćete imati osjećaj da ništa ne znate, ali to traje dok ne počnete odgovarati na prvo pitanje. Tada se stres zamjenjuje sa adrenalinom, te se počinjete sjećati i stvari za koje ste mislili da ne znate.
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita je veoma koristan, a budući da cijena nije zanemariva, te u trenutku pisanja ovoga članka iznosi 980,00 KM, savjetujemo vam da pročitate određeni dio gradiva kako biste dobili osjećaj o kakvoj materiji je riječ.
Svakako da seminar možete pohađati i prije nego što bilo šta pročitate, ali smatramo da je korisnije ako znate o čemu se radi i koja je struktura ispita.
Ukoliko prerano krenete sa seminarom, do trenutka polaganja ispita, zaboravićete mnogo stvari i sve ćete morati proći ponovo.
Slušanje kolega dok polažu Pravosudni ispit
Slušanje ispita također je vrlo korisno, ali u skladu sa iskustvima, savjetujemo vam da ispit slušate tek nakon što pređete gradivo.
Na taj način možete da dobijete predstavu o tome kako su koncipirana pitanja, koji dio od onoga što ste naučili treba da popravite, kako ispit izgleda, koliko temeljito Komisija ispituje i ostale slične stvari.
Bilo bi dobro ako bi se polaganje ispita moglo slušati više puta. Na taj način biste se navikli na okruženje u kojem se ispit polaže, ali i otprilike biste mogli uočiti koja pitanja se eventualno ponavljaju.
Ponavljanje gradiva
Iako zvuči logično, gradivo Pravosudnog ispita je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati.
Tokom učenja, često se pojavljuju faze u kojima smatrate da ne znate ništa od onoga što ste ranije učili, što je prilično zastrašujuće i razočaravajuće iskustvo.
Osim toga, vrlo je teško uvijek i u svakom trenutku znati sve, ali je potrebno da se zna osnova, da se razumije logika određenog pravnog rješenja ili pravnog instituta, što Komisija, u skladu sa iskustvima, često zna ocijeniti kao dovoljno.
Čitanje sudskih presuda
Pravosudni ispit je teži za pravnike koji nisu radili u pravosuđu, tako da je korisno da se određeno vrijeme prije ispita čitaju sudske presude, kako bi se naučili elementi presude.
Ukoliko se ispravno napišu svi formalno-pravni elementi presude, te ako se ispravno primjeni pravni osnov, ono kako ćete presuditi i nije toliko bitno.
Međutim, bitno je da znate logiku kojom ste se vodili pri donošenju presude, odnosno da poznajete propise na osnovu kojih ste presudu donijeli.
Komisija za polaganje Pravosudnog ispita
Članovi Komisije za polaganje Pravosudnog ispita na svim nivoima, u skladu sa iskustvima kolega, uglavnom su veoma korektni.
Neki od članova Komsije, kao što je to slučaj i sa različitim profesorima na fakultetu, pomažu, pokušavaju da vas navedu na pravi odgovor, međutim, bitno je da u prvim trenucima ostavite utisak osobe koja se iskreno i predano spremala za polaganje Pravosudnog ispita.
Ukoliko su dobro raspoloženi, kolege prenose da će članovi Komisije sa vama i razgovarati, pitanja postavljati sugestivno ili davati određene smjernice za odgovore na pitanja.
Međutim, sve navedeno ne znači da ispit možete položiti ako ste samo dragi i šarmantni, a ne pokažete poznavanje materije.
Budući da se radi o iskusnim profesionalcima, članovi Komisije jasno mogu prepoznati kada se radi o blefiranju, neznanju ili bloku prouzrokovanom stresom.
Pravosudni ispit BiH
Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.
Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.
Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.
Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.
Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.
Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde, a uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom pravnom fakultetu (ovjerena kopija diplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao advokatski pripravnik.
Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.
Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
U svakom društvu i pravnom poretku koji se zasnivaju na vladavini zakona advokatska profesija ima posebnu ulogu. Posebna uloga podrazumjeva čast i ugled, ali i mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Advokati su dužni služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Da bi sistem funkcionisao, građani moraju da znaju da neprofesionalnost advokata ne smije da prođe nekažnjeno, niti da njihov status u društvu treba da im garantuje moć da donose odluke u suprotnosti sa onim što nalažu propisi i Kodeks advokatske etike.
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Vjernost advokata stranci
Vjernost stranci je osnovna i najvažnija dužnost advokata. Ona je važnija od interesa od njegovih ličnih interesa, odnosa sa ostalim kolegama adovokatima, političkim faktorima ili drugim obzirima, osim interesa stranke.
U svakom pojedinačnom slučaju, advokat, osoba u koju klijent, pretpostavlja se, ima bezgranično povjerenje i u koga se uzda, dužan je posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost te joj cjelovito i pravovremeno pružiti očekivanu pravnu pomoć.
To što određeni advokat ima previše posla, aktivnih slučajeva, ne smije da dovede u pitanje njegovu sposobnost da savjesno i blagovremeno poduzima pravnpomoć stranci. O poslovima koje je ranije preuzeo, kao i u drugim profesijama, adovak mora razmišljati ranije.
Ako nije u mogućnosti obavljati svoju funkciju kako je to propisano i kako se od njega odlučuje, advokat mora naćin način da stranku uputi na drugog advokata, bez obzira koliko se svaki od advokata borio za što veći broj klijenata.
Nelojalnost advokata
Svaka nelojalnost u obavljanju advokatske djelatnosti protivi se časti i ugledu advokature, a naročito:
pribavljanje stranaka putem ponuda, posrednika ili reklama;
saradnja s nadripisarima ili licima za koja se sumnja da se bave nadripisarstvom,
obećanje provizije ili nagrade drugima za pribavljanje stranaka;
omalovažavanje drugih advokata,
pozivanje na dobre veze i poznanstva,
ponude jeftinijeg zastupanja od cijena utvrđenih advokatskom tarifom,
isticanje advokatske table napadnog oblika i sadržaja ili isticanje table na druga mjesta osim na zgradu u kojoj se nalazi kancelarija,
upotreba nesrazmjerno velikog ili okruglog pečata,
napadno isticanje u podnescima, dopisima ili na drugi način, podataka o advokatskim kancelarijama sa kojima je skolopljen ugovor o povezivanju i saradnji,
napadno isticanje eventualne specijalizacije,
javni istupi u sredstvima javnog informisanja s naglašenim isticanjem svog svojstva advokata, odnosno na način koji bi se mogao shvatiti kao nametanje javnosti ili samoreklamiranje i slično.
Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.
Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.
Prihvatanje i raskid angažmana
Advokat ne mora prihvatiti svaki slučaj i niko na njega ne smije uticati, te samostalno odlučuje da li će prihvatiti ponudu za zastupanje stranke, za pružanje pravne pomoći, ili odbranu. Pružanje tražene pomoći advokat može odbiti samo iz razloga propisanih Zakonom, Kodeksom i drugim opštim aktima Advokatske komore FBIH.
Odluka o zasnivanju ne smije se zasnivati na bilo kojem diskriminatorskom kriteriju poput spola, nacionalne pripadnosti ili političkog uvjerenja.
Advokat koji lično poznaje protivnu stranku može odbiti zastupanje protiv nje, a ako ipak prihvati zastupanje mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo.
Odnos prema suprotnoj strani
Advokat mora imati obzira i prema protivnoj stranci uvažavajući njena ljudska i druga prava, te stvarati atmosferu u kojoj će se spor riješiti na najbezbolniji način po sve strane u postupku.
Advokatska tajna
Čuvanje advokatske tajne je jedno od najznačajnijih načela advokature. Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.
Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Tajna su i svi spisi, tonski, računarski, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.
Dužnost čuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima, koje čine advokatsku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje advokat nije prihvatio.
Sankcionisanje kršenja Kodeksa advokatske etike
Kodeks advokatske etike i pravila koja se njime propisuju moraju da budu dio svijesti i uvjerenja svakoga advokata i strogo ih se mora pridržavati. Međuim, postoje slučajevi gdje to nije tako.
Radi osiguranja što potpunijeg poštivanja Kodeksom utvrđenih pravila profesionalnog ponašanja, obezbijedit će se sankcionisanje svih onih čije ponašanje bude suprotno ovim pravilima.
Nadležni disciplinski organ advokatske komore odlučit će o tome da li povreda pravila ovog Kodeksa u pojedinim slučajevima predstavlja i disciplinsku povredu advokatske dužnosti i o tome će zauzeti svoj stav.
Kodeks se odnosi na advokate, advokatske pripravnike upisane u imenik advokatskih pripravnika u FBiH, stručne saradnike i advokate iz drugih država, kada u skladu sa Zakonom postupaju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Dužnost advokata
Svaki advokat je dužan da se kreće u granicama Zakona, a u skladu sa ustavnim načelima, moralom društva i načelima i principima sadržanim u opštim aktima Advokatske komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Dužan je da se dosljedno bori za vladavinu prava, zaštitu sloboda i interesa građana koje brani i zastupa, nikada se ne smije staviti u zavisnost sa bilo čijim drugim ili svojim vlastitim intersom.
Odnos advokata prema vlastitoj stranci, protivnoj stranci i njenim zastupnicima, prema drugim advokatima, sudovima, tužilaštvima te drugim državnim organima sa javnim ovlašćenjima određen je isključivo njegovim položajem zastupnika i zaštitnika prava i intersa građana i pravnih lica.
Pri obavljanju advokatske djelatnosti, advokat se treba ponašati tako da stekne i učvrsti povjerenje svoje stranke a istovremeno i pravosudnih i drugih organa pred kojima postupa štiteći prava i interese stranke.
U svim svojim postupcima, podnescima, govorima i drugim službenim radnjama, advokat je dužan voditi računa o zahtijevima profesionalne i opšte kulture.
Advokat je dužan savjesno ispunjavati sve dužnosti koje proizilaze iz advokatskog poziva i pri tome čuvati ugled i dostojanstvo advokature i to kako pri obavljanju djelatnosti tako i u privatnom životu.
Svojim ponašanjem advokat mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Advokat je dužan pri zastupanju stranaka sačuvati svoju nezavisnost, a interese stranke smije štiti samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom advokatskog poziva i s dobrim običajima koji nisu u suprotnosti s njegovom savješću.
Advokat se ne smije prihvatiti poslova koji su nespojivi s njegovim pozivom i koji bi mogli štetiti njegovoj nezavisnosti, dobrom glasu, i ugledu advokature.
Nedopušteno je i u suprotnosti je s dostojanstvom advokata da na bilo koji način sarađuje sa nadripisarima.
Dužnost je advokata da svako lice za koje sazna da se bavi nadripisarstvom, prijavi nadležnom državnom organu.
Advokat ne smije isticati svoju raniju službu, položaj ili dužnost za pribavljanje stranaka, niti na bilo koji način uvjeravati stranku da joj zbog toga može uspješnije pružiti zaštitu prava i interesa koji su joj povrijeđeni
Svoj krug djelovanja, advokat može proširivati samo sredstvima koja su u skladu sa čašću i ugledom advokata.
Kada se smatra da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata?
Smatra se da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naročito kada:
daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
omalovažava druge advokate,
podstiče ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlaže i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na način suprotan ovom Kodeksu,
na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvažnosti i stekne ličnu popularnost.
Napomena
Svojim ponašanjem advokat mora služiti kao primjer humanosti, poštovanja ljudskog dostojanstva i progresivnih nastojanja u priznavanju, zaštiti i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Ovaj članak je napisan i velikim dijelom sadrži izvode iz Kodeksa advokatske etike, ali ni u kom slučaju nije potpun tekst Kodeksa. Za potpuno razumjevanje, poreporučujemo da pročitate originalni dokument.
Tekst ovoga članka ne obuhvata sve odredbe Kodeksa, međutim, željeli smo upoznati naše čitaoce sa pravom da prijave neprofesionalnost advokata, neprimjereno ponašanje adovakata i svojih zastupnika.
Advokatski ispit je uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH, a u skladu sa odredbom člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH Upravni odbor na sjednici od 28.09.2002. godine i Vanredna Skupština advokata Advokatske komore Federacije BIHodržana dana 14.12.2002 godine, usvojio je Pravilnik o advokatskom ispitu.
Pravilnik o advokatskom ispitu propisuje uslove za polaganje advokatskog ispita, način polaganja ispita, organ pred kojim se polaže advokatski ispit, rokove mogućeg pristupanja polaganja ispita, izdavanje uvjerenja o ishodu ispita, kao i evidenciju trajnog karaktera o advokatskim ispitima.
Pred kim se polaže advokatski ispit
Advokatski ispit se polaže pred komisijom za polaganje advokatskog ispita koju je saglasno odredbi člana 12 Zakona o advokarturi Federacije BIH i odredbi člana 40 tačka 6 i člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH imenovao Upravni odbor.
Iz kojih oblasti se polaže advokatski ispit
Advokatski ispit prijavljeni kandidat polaže provjerom znanja kandidata od strane komisije iz poznavanja:
Zakona o advokaturi Federacije BIH
Statuta Advokatske komore Federacije BIH
Kodeksa advokatske etike
Disciplinskog pravilnika Advokatske komore Federacije BIH
Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH
Gdje se priznaje advokatski ispit
Šta ako kandidat ne zadovolji na prvoj provjeri znanja
Ukoliko kandidat pred komisijom nije zadovoljio u poznavanju oblasti iz člana 3 slijedeći ispit može prijaviti po proteku roka najmanje 60 dana od dana predhodnog ispita.
Polaganje ispita kandidat može vršiti u rokovima iz predhodnog stava najviše u tri navrata.
Ukoliko kandidat ne položi advokatski ispit ni treći put, pravo prijave i polaganja advokatskog ispita stiče nakon proteka roka od dvije godine od dana poslijednjeg ispita.
Ko ima pravo polagati Advokatski ispit
Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno položio pravosudni ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu. Ranije smo pisali o tome KO MOŽE POLAGATI PRAVOSUDNI ISPIT.
Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiču podnošenjem zahtjeva Advokatskoj komori Federacije BIH:
Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je dužan priložiti original ili ovjereni prepis uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.
Uz zahtjev kandidat može navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne kraći od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva.
Obaveze Komisije za polaganje advokatskog ispita
Komisija za polaganje advokatskog ispita dužna je odmah po prijemu zahtjeva kandidata i u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva sa dokazima odrediti dan polaganja ispita, a obavijest o tome dužna je dostaviti kandidatu na pogodan način najmanje na 8 /osma / dana prije dana određenog za polaganje ispita.
Iz opravdanih razloga kandidat nakon određivanja dana polaganja ispita može tražiti produženje roka polaganja ispita.Komisija je dužna odmah po prijemu takvog zahtjeva obavijestiti na siguran način kandidata o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva.
Nepristupanje kandidata polaganju ispita na određeni dan računa se u rokove iz člana 6 ovog Pravilnika.
Gdje se priznaje advokatski ispit
Ispit položen pred komisijom za polaganje advokatskog ispita Advokatske komore Federacije BIH, priznaje se kao položeni advokatski ispit i u postupku upisa u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske pod uslovima reciprociteta.
Uvjerenje o položenom advokatskom ispitu
Odmah nakon uspješno položenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.
U uvjerenje o položenom advokatskom ispitu unose se podaci:
dan polaganja ispita,
sastav komisije,
osobni podaci kandidata,
označenje da je ispit sa uspjehom položen i
naznačenje da uverenje ima značaj javne isprave.
U slučaju bezuspješnog ishoda advokatskog ispita uvjerenje se izdaje samo na zahtjev kandidata koji je pristupio polaganju ispita, a ishod ispita se upisuje u upisnik.
Napomena
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
Svaka osoba koja je pretrpjela određenu štetu prilikom ili kao posljedica krivičnog djela, bilo da se radi o oštećenju ili otuđenju imovine, fizičku povredu ili štetu enke druge vrste, ima pravo da traži nadokanadu te štete što se u pravu zove “imovinskopravni zahtjev. U ovome članku razmatramo na koji način da ostvarite pravo na naknadu štete nastale izvršenjem krivičnog djela.
Ukoliko ste bili žrtva napada ili izvršenja krivičnog djela na neki drugi način, obavijestite policijske službenike o svojim povredama ili drugoj šteti koju ste pretrpjeli, bez obzira kakva ona bila, a koja je nastala kao rezulatat, odnosno posljedica izvršenja krivičnog djela. Ovdje možete naći KRIVIČNI ZAKON FBIH.
Ukoliko je rezultat krivičnog djela povreda, nakon što se javite nadležnoj medicinskoj službi, obavezno tražite izvještaj o povredama ili dokument sa nekim drugim nazivom koji će sadržavati detalje o medicinskom tretmanu ili intervenciji koju ste primili.
Tužilac koji je nadležan za slučaj koji ste prijavili, a o tome koje tužilaštvo je nadležno vas mogu obavijestiti i policijski službenici kojima prijavljujete krivično djelu, poučiće vas o pravima i predočiće vam mogućnost da podnesete imovinskopravni zahtjev u slučaju nastavka krivičnog postupka. Također, bićete obaviješteni i o tome šta vam je potrebno za podnošenje imovinskopravnog zahtjeva. Budući da tužilac ima zakonsku obavezu da vas pita da li želite podnijeti imovinskopravni zahtjev, iskoristite priliku da tražite pojašnjenje za sve eventualne nejasnoće, te da jasno saopćite informacije o troškovima koji su vam prouzrokovani, gubitku zarade, bolu i patnji koje ste eventualno iskusili usljed izvršenja krivičnog djela, a što se može odnositi na troškove liječenja i druge finansijske izdatke.
Jasnom komunkacijom ćete doprinijeti utvrđivanju svih činjenica koje mogu biti od presudnog značaja za donošenje odluke o vašem eventualnom imovinskopravnom zahtjevu.
Prikupljanje i čuvanje dokumentacije
Kao što je to slučaj i sa ostalom bitnom dokumentacijom, bitno je da čuvate svu relevantnu predmetnu finansijsku dokumentaciju u vidu izvještaja, potvrda, predračuna i slično, te da iste dostaviti tužiocu radi dokazivanja osnovanosti svoga imovinskopravnog zahtjeva.
Imovinskopravni zahtjev
Budući da je i to jedna od mogućnosti, iskoristite priliku da dobijete informaciju o tome da li se namjerava zaključiti sporazum o priznanju krivice sa počiniocem krivičnog djela, jer imate pravo da se izjasnite o imovinskopravnom zahtjevu.
Taj zahtjev, zajedno sa podacima o visini imovinskopravnog zahtjeva može da se podnese tokom istrage, međutim, to je moguće učiniti i tokom suđenja, usmeno ili pismeno.
Ukoliko ste propustili o tome razgovarati sa tužiocem, sud će vas o pravu na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva poučiti tokom suđenja.
Pravo na žalbu
Nakon donošenja presude, imate pravo da dobijete primjerak presude, kada, ukoliko ste nezadovoljni odlukom u pogledu vašeg imovinskopravnog zahtjeva i troškovima krivičnog postupka, imate pravo izjaviti žalbu.
U slučaju da se dokaže krivica optuženog, u presudi će biti riješeno i o vašem zahtjevu, a u izuzetnim slučajevima i iz opravdanih razloga, sud vas može uputiti da imovinskopravni zahtjev ostvarite u parničnom postupku.
Pravo na tužbu u parničnom postupku
Bez obzira na odluku suda u krivičnom predmetu, imate pravo na tužbu u parničnom postupku gdje ćete tražiti nadoknadu štete.
Spisak advokata
U slučaju da budete oštećeni prilikom izvršenja krivičnog djela, savjetujemo vam da angažujete advokata kako biste imali najveću šansu za ostvarivanje svojih prava. Budući da smo ranije pisali o tome, ovdje pronađite SPISAK ADVOKATA.
Podržite Pravni blog
Kreacija, održavanje i unaprijeđenje Pravnog bloga se vrši isključivo sredstvima vlasnika. U cilju održivosti Bloga, serviramo AdSense reklame. One su vam vjerovatno dosadne… I nama su. Ali nemamo drugog izbora. Do vas je! 🙂
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom.Međutim, često se postavlja pitanje ko može polagati Pravosudni ispit.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), ispit mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radili najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu ili u advokatskoj kancelariji, kao i diplomirani pravnici koji su po ranijim propisima radili najmanje dvije godine u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužilaštvu i javnom ili vojnom pravobranilaštvu.
Odgovor na jedno od najčešćih pitanja je: u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi: “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima. Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”
Prijava za polaganje Pravosudnog ispita
Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom Pravnom fakultetu (ovjerena kopijadiplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao odvjetnički pripravnik.
Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. Zakona o pravosudnom ispitu. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.
Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Pravilnikom o naknadama za rad u povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima
Cijena polaganja Pravosudnog ispita
880,00 KM – cijeli ispit 440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM 400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada 300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom 250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada
Primatelj: Jedinstveni račun trezora Federacije BiH (Federalno ministarstvo pravde)
Račun primatelja broj: 102-050-00001066-98 kod Union banke
Iznos uplate: 880,00 KM
Svrha doznake: Polaganje pravosudnog ispita (Komisija za polaganje pravosudnog ispita) Vrsta prihoda: 722591 Općina: 077 Proračunska/budžetska organizacija: 1501001 U polje „poziv na broj“ obavezno upisati broj: 3005224300
Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.
Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?
Ono što pravnike koji namjeravaju da polažu Pravosudni ispit interesuje, jesu iskustva kolega koje su već prošla kroz taj proces.
Zato smo napisali članak “Pravosudni ispit iskustva” u kojem vam donosimo mnogo zanimljivih i korisnih detalja o polaganju Pravosudnog ispita.
Odluka
Činjenica da čitate ovaj članak znači više stvari.
Prva je da želite da položite Pravosudni ispit i da pokušavate da se motivišete za onaj teži dio-učenje.
Druga je da ne znate odakle da počnete i da tražite iskustva ljudi koji su u tome uspjeli, u čemu obično provedete više vremena nego u samom učenju.
Treća je, vjerovali ili ne, mnogo je i takvih, želite ubijediti sebe da niko ne može reći ništa što će vam pomoći, te da je jedini način da počnete učiti i da se natjerate da u tome budete istrajni.
Ovaj članak, zanemarujući činjenicu da znamo ove sporedne razloge zbog kojih ste ovdje, ipak pokušava da vas dovede korak bliže tome kako se spremiti za Pravosudni ispit.
Imajući u vidu obimnost materijala i oblasti koje ispit pokriva, priprema je ključna. Pametno učenje daće vam vremena da prođete kroz sve detalje i uz malo sreće, zapamtite ih.
Nekoliko savjeta koji su vrijednima i sretnicima bili od koristi su:
Napravite raspored učenja
Do trenutka kada ste ispunili uslove da polažete Pravosudni ispit, vjerovatno ste već shvatili koje su najefektivnije metode učenja za vas, tako da raspored učenja treba da bude prilagođen vašim navikama i u skladu sa potrebama koje ipak ne treba da nadvladaju želju za učenjem.
Kako vrijeme bude odmicalo, vjerovatno će plan rada koji ste napravili evoluirati, odnosno, prilagođavati se potrebi da više vremena provodite ponavljajući i razjašnjavajući određene stvari, tako da je fleksibilnost ključ, balans u kojem neće trpiti vaš privatni život, a koji će vam dopustiti da sve ono što trebate naučiti, naučite na vrijeme.
Eliminišite stvari koje vas ometaju
U mjeri u kojoj je to moguće, koncentrišite se na predstojeći ispit. Potrebno je da eliminišete sve smetnje koje se nalaze na putu između vas i osobe koja se može pohvaliti položenim Pravosudnim ispitom i još nekoliko stvari uz to… Televizor, mobilni telefon, tablet… Strašni neprijatelji. Čak i kada su vam potrebni da provjerite određeni pravni pojam ili pronađete zakon koji vam baš u tom trenutku treba. Par minuta pretvoriće se u izgubljen dan.
Ukoliko ste izrazito porodični i privrženi prijateljima, pripremite ih
Prije nego što počnete spremati Pravosudni ispit, ne bi bila loša ideja obavijestiti o tome one koji su vam najbliži i za koje ne biste željeli da misle da ih ignorišete. Osim toga, oni vam mogu biti izvrsna podrška, a ako su i sami prošli kroz proces i položili ispit, još i bolje! Možete od njih tražiti savjet ili literaturu.
Koristite pravu literaturu
Ovo je zaista bitno. Tačni i detaljni materijali su od krucijalnog značaja za polaganje ispita. Ne želite gubiti vrijeme učeći stvari koje se na ispitu ne traže ili ostavljati previse vremena na bespotrebna pojašnjenja koja nikada neće biti predmet ispitivanja.
Potrebne su vam jasne i informacije koje su dovoljne da vladate određenom temom. Koristite ono što ima smisla i što će vam pomoći da učite efektivnije, a ne ono što će vam oduzeti vrijeme i omesti vas, udaljavajući vas od cilja.
Fokusirajte se na Program Pravosudnog ispita
Određene stvari se često ponavljaju na Pravosudnom ispitu, ali je jako značajno pratiti Program Pravosudnog ispita. Kada učite, posvetite se pitanjima za koja se zna da su aktuelna, ali nemojte zapostaviti Program koji jasno naznačava koje oblasti su zastupljene na ispitu. Ipak, ako pokupate da zapamtite svaki član svakoga zakona, usudićemo se garantovati da u tome nećete uspjeti.
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita
Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.
Seminari obično traju osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.
Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.
Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.
Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.
I na kraju, razmišljajte pozitivno!
Činjenica da ste završili Pravni fakultet govori u prilog tome da ste sposobni da položite Pravosudni ispit i da ćete vjerovatno doći do rješenja kako položiti Pravosudni ispit. (Pisali smo o njemu i ranije. I nama je zanimljiv!)
Hvala vam što ste vrijeme koje ste mogli provesti učeći proveli uz naš Pravni blog i da ste korak odgovoru na pitanje kako položiti Pravosudni ispit! Nadamo se da će neka informacija koje smo vam prethodno izložili biti od koristi.
Sretno!
Važno obavještenje
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Upravnog i Radnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
1. Kako se osnivaju organi uprave? 2. Nadležnosti organa uprave? Stvarna nadležnost organa uprave? 3. Funkcija i poslovi organa uprave? 4. Vrste upravnog nadzora? 5. Kako se vrši inspekcijski nadzor i ko ga vrši? 6. Koje propise donose organi uprave? 7. Ko rukovodi organima uprave? 8. Rukovodeći službenici prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH? 9. Čime se uređuje unutrašnja organizacija organa uprave? 10. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji – ko ga donosi? Rukovodilac samostalno ili mu je potrebna nečija saglasnost? 11. Podzakonski propisi i opći akti? 12. Povjeravanje javnih ovlaštenja? 13. Koji se poslovi povjeravaju, a koji se ne mogu povjeriti? 14. Uloga organa uprave koji je prenio javna ovlaštenja? 15. Državljanstvo BiH – kako se stiče? Sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom? 16. Načela Zakona o upravnom postupku? 17. Nadležnost u upravnom postupku? 18. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a? 19. Načelo dvostepenosti? 20. Načelo saslušanja stranaka? 21. Načelo pomoći neukoj stranci? 22. Načelo pravosnažnosti rješenja u Upravnom postupku? 23. Šta je to formalna, a šta materijalna pravosnažnost? 24. Načelo efikasnosti? 25. Pojam stranke u Upravnom postupku? 26. Kako se pokreće Upravni postupak? 27. Kada se pokreće po službenoj dužnosti? 28. Posebni ispitni postupak? Rok za provođenje? Skraćeni upravni postupak? Rok za provođenje? 29. Zapisnik u UP-u? 30. Postoji li u UP-u poravnanje? Hoće li se ono uvijek odobriti? Kada se smatra da je ono zaključeno? Kakav je njegov karakter u smislu izvršnosti? 31. Izuzeće službene osobe? 32. Vrste rokova? 33. Povrat u prijašnje stanje? Rok? 34. Odustanak od zahtjeva? Do kada stranka može odustati od zahtjeva? 35. Uvjerenja? 36. Svjedoci? Ko može, a ko ne može biti svjedok? Kako se saslušavaju? 37. Oblik i sastavni dio rješenja? 38. Šta sadrži uvod rješenja? 39. Šta sadrži izreka rješenja, kako se formuliše? 40. Kakvo je to djelimično rješenje? Na osnovu čega se donosi? Kakav mu je karakter u smislu izvršnosti? 41. Kakvo je to složeno rješenje? 42. Kakvo je to usmeno rješenje? 43. Šutnja administracije? Može li se javiti u II st. postupku? Šta radi II stepeni organ? 44. Žalba u Upravnom postupku? Rok? Kome se podnosi, a kome predaje? 45. Šta sadrži žalba na rješenje? 46. Razlika žalbe u Upravnom postupku u odnosu na žalbe u ostalim postupcima? 47. Postupak II stepenog organa po žalbi? 48. Od čega zavisi nadležnost drugostepenog organa u Upravnom postupku? 49. Konačno rješenje u Upravnom postupku? 50. Kada se može pristupiti izvršenju rješenja? Postoji li mogućnost da se izvrši rješenje koje nije izvršno? 51. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? 52. Vanredni pravni lijekovi u Upravnom postupku? 53. Obnova postupka? Postupak nadležnog organa organa po prijedlogu za obnovu postupka? 54. Kada će po obnovi rješavati I stepeni organ? 55. Poništavanje rješenja po pravu nadzora? 56. Oglašavanje rješenja ništavim? 57. Šta je to upravni spor? Kako se pokreće? Ko ga pokreće? 58. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 59. Ko su stranke u upravnom sporu? Ko je tužitelj, a ko tuženi? 60. Šta se prilaže uz tužbu? 61. Postupak suda po tužbi u upravnom sporu? 62. Postupanje suda po neurednoj tužbi? 63. Mogu li se u tužbi iznositi nove činjenice i dokazi? 64. Spor prave jurisdikcije u smislu upravnog spora? 65. Kada će sud zakazati usmenu raspravu u upravnom sporu? 66. Kakav je odnos organa uprave prema sudskoj odluci iz upravnog spora? 67. Pravni lijekovi u upravnom sporu?
RADNO PRAVO
68. Kojim propisima su regulisani radni odnosi? 69. Opći uslovi za zasnivanje radnog odnosa? Gdje su propisani? 70. Elementi ugovora o radu? 71. Ugovor o radu na određeno vrijeme? 72. Prestanak ugovora o radu? 73. Vrste radnog vremena? 74. Otkazni rokovi? 75. Probni rad? 76. Noćni rad? 77. Zaštita maloljetnih osoba u smislu Zakona o radu? 78. Pravo na naknadu plaće? 79. Vijeće zaposlenika? 80. Šta su to privremeni i povremeni poslovi? 81. Postupak ostvarivanja prava radnika iz radnog odnosa? 82. Gdje se nalaze odredbe o disciplinskoj odgovornosti? 83. Mjere disciplinske komisije? 84. Šta traži u tužbi iz radnog spora? 85. Šta su to volonteri? 86. Otpremnina? 87. Arbitraža? 88. Prava osiguranika iz PIO? Vrste staža? Pojam svakog? 89. Opći uslovi za postavljenje državnog službenika? 90. Popunjavanje upražnjenog radnog mjesta državnog službenika? 91. Odsustvo i godišnji odmori državnih službenika? 92. Prestanak radnog odnosa državnog službenika? 93. Šta su to namještenici? Kako se primaju na rad? Razlika u odnosu na državne službenike? 94. Radna knjižica?
Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Krivičnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Krivičnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
1. Šta je predmet Krivičnog prava, šta se njime uređuje? 2. Šta čini krivično-pravno zakonodavstvo u BiH? 3. Ko je dijete u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno? 4. Ko je maloljetnik u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno? 5. Teritorija FBiH u smislu Krivičnog zakona i zašto je to važno? 6. Vremensko važenje zakona? Pravila blažeg kažnjavanja? 7. Načelo zakonitosti? 8. Vrste krivično-pravnih sankcija? 9. Zastarjelost (definicija, vrste, kada počinje teći, prekid, obustava)? 10. Šta je to krivično djelo? Jesu li samo krivično djelo protivpravno ponašanje? 11. Elementi krivično djelo? Subjekti krivičnog djela? 12. Blanketne dispozicije? 13. Načini izvršenja krivičnog djela? Činjenjem i nečinjenjem – obrazložiti! 14. Prava i neprava krivična djela nečinjenja? 15. Kakva je posljedica izvršenja krivičnog djela nečinjenjem? 16. Vrijeme izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno? 17. Mjesto izvršenja krivičnog djela i zašto je to važno? 18. Beznačajno djelo – definicija i uslovi? Kakvu odluku donosi sud?-OSLOBAĐAJUĆU PRESUDU 19. Nužna odbrana (definicija, kakva je presuda, prekoračenje – kakva je presuda)? 20. Srazmjernost napada i odbrane kod instituta nužne odbrane? 21. Putativna nužna odbrana (definicija i kako se rješava pitanje krivične odgovornosti)? 22. Primjer: Dvojica se dogovore da se potuku, nastane zabranjena posljedica – može li se pozivati na NO? – Ne može, zato što ovdje postoji dvostrani napad, a iz definicija NO proizilazi da NO postoji ako je napad jednostran, odnosno ne postoji protivpravnost napada!!! 23. Umišljaj? 24. Nehat? 25. Pokušaj krivičnog djela i odgovornost-kažnjavanje za pokušaj? 26. Svršeni i nesvršeni pokušaj? 27. Razlika između pokušaja i dobrovoljnog odustanka? 28. Saizvršilaštvo? Može li se dogovoriti konkludentnim radnjama i kako? 29. Podstrekavanje kao oblik saučesništva? Koje su to radnje podstrekavanja? Kako se kažnjava? Može li se kazniti za djelo koje nije ni pokušano? 30. Sadržaj pojma krivične odgovornosti? Uračunljivost? Samoskrivljena neuračunljivost? 31. Stvarna i pravna zabluda? 32. Opšti oblik odgovornosti za krivnju? 33. Šta je to uvjetni otpust? 34. Uslovna osuda? 35. Opoziv uslovne osude? Rokovi za opoziv? 36. Opoziv uvjetnog otpusta – o čemu sud treba voditi računa? 37. Svrha kažnjavanja? 38. Vrste kazni? 39. Kazna zatvora? 40. Rad za opće dobro na slobodi? 41. Novčana kazna? Da li se može prinudno naplatiti? 42. Opća pravila za odmjeravanje kazne? 43. Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi? 44. Osnovna razlika između odmjeravanja i ublažavanja kazne? Osnovni oblici ublažavanja kazne? 45. Razlika između općeg min. i max. i posebnog min. i max.? 46. Da li zakon predviđa neka posebna pravila pri odmjeravanju kazne – olakšavajuće i otežavajuće okolnosti? 47. Ublažavanje kazne? 48. Sticaj krivičnih djela? 49. Pravila za izricanje kazne kod sticaja? 50. Produženo krivično djelo? 51. Amnestija? Abolicija? Da li osoba na koju se odnosi sudsko rješenje izdato na osnovu amnestije može uspješno izjavitit žalbu (želi da dokaže da nije kriv!)? Ne može, jer za tim de fakto nema potrebe, smatra se nevinim. 52. Mjere obezbjeđenja? 53. Maloljetnički zatvor – uslovi za izricanje i koliko traje? 54. Kazne za pravne osobe? 55. Inkvizitorski krivični postupak? 56. Načelo pretpostavka nevinosti? 57. Načelo In dubio pro reo? 58. Načelo NE BIS IN IDEM? 59. Načelo legaliteta krivično gonjenja? Oportunitet? 60. Načelo zakonitosti dokaza? 61. Načelo akuzatornosti? 62. Načelo jednakosti u postupanju? Na koga se odnosi? 63. Načelo pravo na suđenje bez odlaganja? 64. Načelo mutabiliteta? 65. Pravo na suđenje bez odlaganja? 66. Vrste načela KP-a? Da li se uvijek mogu ostvariti u punom obimu? 67. Osumnjičeni, optuženi, osuĐeni? 68. Ko su stranke u krivičnom postupku? 69. Procesni subjekti i učesnici u postupku? 70. Mjesna nadležnost suda? Sastav suda? 71. Ko odlučuje po zahtjevu za ponavljanje postupka? 72. Prenošenje mjesne nadležnosti? 73. Unakrsno, direktno i dodatno ispitivanje? 74. Pravo „siromašnog“ na branitelja? 75. Obligatorna odbrana? Ko može biti branitelj? 76. Rekonstrukcija događaja? 77. Vještačenje? Ko vještači? Kada se određuje? 78. Okončanje istrage? Rok? Šta mora sačiniti? 79. Dokazno sredstvo „saslušanje svjedoka“? 80. Koja lica ne mogu biti saslušana kao svjedoci? 81. Imunitet svjedoka? 82. Kada sud mora odrediti vještačenje? 83. Posebne istražne radnje? 84. Ko određuje pritvor u fazi istrage? 85. Privilegovani svjedoci? Kada svjedok ne mora odgovarati na postavljena pitanja? 86. Opšti uslovi za određivanje pritvora? 87. Pritvor nakon potvrđivanja optužnice? 88. Ko određuje pritvor u fazi istrage? Ko ga produžava? 89. Mjere za obezbjeđenje prisustva? Jemstvo? Na šta ono glasi i u čemu se sastoji? Šta biva ako pobjegne? Šta biva ako se sprema za bjekstvo? 90. Nedolazak branitelja na glavni pretres? Posljedice? 91. Vezanost presude za optužbu? 92. Izjašnjenje o krivnji? 93. Razmatranje izjave o krivnji? Koji je opšti uslov za njeno prihvatanje? 94. Imovinsko-pravni zahtjev? Šta može biti predmet imovinsko-pravnog zahtjeva? 95. Vrste presuda? 96. Kazneni nalog? 97. Procesna presuda? Kada će se izreći? 98. Kada će sud donijeti oslobađajuću presudu? 99. Kada će sud donijeti presudu kojom se optužba odbija? 100. Tajnost vijećanja i glasanja? Ko prisustvuje vijećanju i glasanju? Ko je najodgovornija osoba i za šta se stara? Šta se događa ukoliko dođe do nesuglasja u određivanju krivično-pravne sankcije? 101. Pravo na žalbu? Rok? Specifičnost vezana za rok? Ovlaštene osobe? 102. Žalbeni osnovi? Ako uvaži žalbu, kakve su mu mogućnosti? 103. Kada će se žalba podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja? Ako se utvrdi takvo stanje, kakvu će sud odluku donijeti?-UKINUTI 104. Kada će II st. sud preinačiti I st. presudu? 105. Granice ispitivanja I st. presude u žalbenom postupku? 106. Zabrana „reformatio in peius“? 107. Kada se može ponoviti postupak na štetu optuženog? 108. Kada je dozvoljena žalba na II st. presudu? 109. ZOBS – Nepropisna i nepodešena brzina kretanja?
Više je razloga zašto pravnici odlučuju da polažu Pravosudni ispit. Pravosudni ispit je uslov za obavljanje određenih poslova, uslov za napredak u poslu koji već rade, a u svakom slučaju, Pravosudni ispit je ispit profesionalne zrelosti osobe koja se bavi pravnim poslovima. Međutim, ključno je pitanje Kako se pripremiti za Pravosudni ispit? Osim da učite, naravno… Mnogo da učite.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Učenje i pripremanje pravosudnog ispita, velikim dijelom zbog činjenice da je većina pravnika koji se odluče na njegovo polaganje već u radnom odnosu, jedna je od najizazovnijih stvari koje možete raditi. Vrlo lahko je moguće preopteretiti se i izgubiti motivaciju i koncentraciju. Međutim, dopustiti da stres i anksioznost kontroliraju vaš život štetno će utjecati na vaš uspjeh. Priprema za Ispit stvar je samokontrole i upornosti. Daćemo vam par preporuka kako prevladati zamke na koje možete naići tokom pripreme pravosudnog ispita i prijedloga kako ostati motiviran do kraja!
1 | Pravite pauze
Jedan od najvažnijih ključeva uspjeha za polaganje Pravosudnog ispita jeste ostati zdrav – i fizički i psihički. Sjajan način za održavanje snage tokom ovog napornog postupka je – redovan odmor! Učenje iz dana u dan non-stop dugoročno će vam učiniti više štete nego koristi jer će se vaše tijelo i mozak premoriti. Pronađite aktivnost koja vas opušta i spašava vaš um od stresa. Periodična vježba odličan je način da se održavate u formi i održite um svježim. Čak je i provođenje vremena s kućnim ljubimcem odličan način za provesti pauzu od učenja. Učinite sve što trebate kako biste održali sebe u zdravom fizičkom i mentalnom stanju koje vodi do ispitnog dana.
2 | Održavajte društvene veze
Izolacija za vrijeme spremanja ispita će potaknuti usamljenost i anksioznost. Pronađite nekoliko sati za izlazak sa prijateljima i razgovaranje o bilo čemu drugom osim pripreme za Pravosudni ispit. Otiđite u dobar restoran ili pogledajte novi film. Dopustite da vas prijatelji i porodica zabave i skrenu vam misli sa aktivnosti koje su pred vama. Nemojte se potpuno zatvoriti od svijeta i izgubiti se u vlastitoj glavi. Iznenadit ćete se kako se pomlađujete nakon samo jednog noćnog izlaska!
3 | Promijenite rutinu
Ako radite istu stvar iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, iz mjeseca u mjesec, čitav proces će vam dosaditi. Mentalno će vas iscrpiti. Ako izgubite motivaciju da ustajete svaki dan i nastavljate se zamarati, promijenite svoju rutinu! Pokušajte učiti na drugom mjestu. Promjena krajolika pomoći će vam da budete svježi i zainteresovani za svijet oko vas. Pokušajte neko vrijeme učiti u kafiću kako biste se osjećali povezani s drugima ili čak učite vani kako biste komunicirali s prirodom. Možete i pokušati promijeniti svoju svakodnevnu rutinu učenja. Ako ste uvijek odgovarali na pitanja ujutro, pokušajte umjesto toga napisati esej. Učinite sve što je potrebno da želja za znanjem i motivacija budu jaki.
4 | Neka vam planovi za budućnost budu motivacija
Kad god se osjećate kao da vam je dosta svega, u svojim mislima napravite korak nazad i sjetite se zašto sve to radite. Pogledajte koliko ste blizu da postanete advokat ili bilo šta drugo što je vaš san! Razmislite o svom putovanju i razmislite koliko sjajnih stvari vas treba veseliti. Sve što ste toliko naporno radili je nadohvat ruke. Misao na to, sama po sebi, može biti izvrstan motivator!
5 | Razmišljajte objektivno kako položiti Pravosudni ispit
Važno je ne pritiskati se previše! Zapamtite da neuspjeh sa Pravosudnom ispitom nije kraj svijeta. U tome nema sramote, a mnogim najuspješnijim pravnicima i političkim ličnostima u historiji bilo je potrebno više pokušaja da ga polože.
I na kraju, ne žurite. Uzmite dovoljno vremena i prilagodite se svome ritmu. Ukoliko iz nekog razloga niste pod pritiskom da Ispit morate položiti u određenom roku, sve dok proces pripreme napreduje, nemate razloga za brigu.
Mi vam, nažalost, ne možemo dati magično rješenje i konkretan i konkluzivan savjet kako položiti i kako se pripremiti za pravosudni ispit, ali na osnovu vlastitog iskustva, osnova je da počnete učiti. Mnogo.
Za početak, preporučujemo da počnete od Programa pravosudnog ispita, i upoznate se sa pravnim izvorima koji su dio Ispita. Nađite jedan od propisa i počnite sa njegovim proučavanjem. To će biti dobar uvod za dalje aktivnosti koje će se nametati same od sebe, jedna za drugom.
Podržite Pravni blog i naš rad i podijelite ovaj i ostale članke za koje smatrate da mogu biti korisni nekome od vaših prijatelja.
