Tag: radno pravni status direktora

  • Menadžerski ugovor bez naknade

    Menadžerski ugovor bez naknade

    Odredbom člana 27. stav 1. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18), propisano je da predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva, tj. direktor, može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu. Međutim, postavlja se pitanje da li se može zaključiti menadžerski ugovor bez naknade?

    Sadržaj članka:

    Odredbe Zakona o radu koje se ne primjenjuju na direktora

    U st. 4. i 5. pomenute odredbe propisano je da se na direktora ne primjenjuju Glave IV-VII i XI ovog zakona, te da ako direktor obavlja funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

    Mišljenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike FBiH

    Federalno ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, u skladu sa svojim nadležnostima da daje mišljenja po određenim pitanjima kada je u pitanju primjena Zakona, mišljenja je da se cilj pomenute odredbe ogleda u intenciji zakonodavca da se omogući veća autonomija prilikom ugovaranja međusobnih prava i obaveza kada se radi o angažmanu direktora.

    Zaključak

    Shodno navedenom, proizlazi da prilikom sklapanja ugovora sa direktorom, stranke nisu obavezne na primjenu glava koje se u skladu sa odredbom člana 27. stav 4. Zakona o radu ne primjenjuju na direktora. Međutim, imajući u vidu da je radno-pravni status direktora institut radnog prava, neophodno je da se pitanja iz radnog odnosa, koja su uređena naprijed pomenutim glavama Zakona o radu, a koje se ne primjenjuju na direktora, urede ugovorom.

    S tim u vezi, imajući u vidu da je, kako je navedeno, radno-pravni status direktora institut radnog prava, prilikom regulisanja prava na plaću trebala bi se imati u vidu priroda ugovora o radu kao ugovora koji podrazumijeva naknadu za obavljanje poslova iz tog ugovora, što je predviđeno i odredbom člana 7. stav 2. Zakona o radu, kojim je između ostalog propisano da radnik za obavljeni rad ima pravo na pravičnu plaću.

    Također, odredbom člana 24. stav 1. tačka h. Zakona o radu propisano je da je bitan elemenata ugovora o radu podatak koji se odnosi na plaću, dodatke na plaću i periode isplate.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Vrste ugovora o radu

    Vrste ugovora o radu

    Imajući u vidu činjenicu da je posao jedno od osnovnih egzistencijalnih pitanja, za građane je posebno značajan Zakon o radu. Zakon o radu FBiH propisuje zaključivanje ugovora o radu, vrste ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa.

    Vrste ugovora o radu

    U skladu sa Zakonom o radu FBiH („Službene novine FBiH br.: br. 26/16, 89/18 i 44/22), u pogledu trajanja, ugovore o radu dijelimo na one koji se zaključuju:

    • na neodređeno vrijeme;
    • na određeno vrijeme.

    Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatra se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

    Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

    Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

    Odsustva koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

    Odsustva sa rada u trajanju do 60 dana između uzastopnih ugovora o radu sa istim poslodavcem ne smatraju se prekidom ugovora o radu.

    Kolektivnim ugovorom može biti utvrđen i duži vremenski period koji se ne smatra prekidom ugovora o radu.

    Forma ugovora o radu i sadržaj ugovora o radu

    Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i sadrži, naročito, podatke o:

    a. nazivu i sjedištu poslodavca;

    b. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu radnika;

    c. trajanju ugovora o radu;

    d. danu otpočinjanja rada;

    e. mjestu rada;

    f. radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova;

    g. dužini i rasporedu radnog vremena;

    h. plaći, dodacima na plaću, te periodima isplate;

    i. naknadi plaće;

    j. trajanju godišnjeg odmora;

    k. otkaznom roku i druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđenim kolektivnim ugovorom.

    Umjesto prethodno navedenih podataka, može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući član zakona, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, kojim su uređena ta pitanja. Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, ako poslodavac drugačije ne dokaže.

    Radnopravni status direktora

    Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu. Direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme. Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja. Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ZAKONA.

    Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

    Poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na obavezno osiguranje odmah na početku rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče radnika.

    Podaci koji se ne mogu tražiti prilikom zaključivanja ugovora o radu

    Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zaključivanja ugovora o radu, poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito u vezi sa odredbom člana 8. ovog zakona.