Tag: sud

  • Neosnovana potvrda o izvršnosti

    Neosnovana potvrda o izvršnosti

    U izvršnom postupku forma ima izuzetnu težinu. Institut potvrde o izvršnosti je u tom smislu jako značajan, a ovdje govorimo o tome šta ako se nađete u situaciji da se mora i ima osnova osporavati neosnovana potvrda o izvršnosti.

    Sadržaj članka:

    Razlika između potvrde o izvršnosti i potvrde o pravosnažnosti

    Potvrda pravosnažnosti i potvrda izvršnosti su dva različita, iako povezana procesna instituta. Potvrda pravosnažnosti potvrđuje da je odluka postala konačna u formalnom smislu, odnosno da se protiv nje više ne može izjaviti redovni pravni lijek, dok potvrda izvršnosti potvrđuje da su ispunjeni uslovi da se odluka može prinudno izvršiti, što ne mora uvijek koincidirati s pravosnažnošću. Odluka može biti pravosnažna, a da još nije izvršna, npr. kada nije protekao paricioni rok, kao što može biti izvršna i prije pravosnažnosti ako zakon izričito predviđa takvu mogućnost. Upravo zbog toga u izvršnom postupku nije odlučno samo da je odluka konačna, već da je stekla svojstvo izvršnosti.

    Kako napisati prijedlog za izvršenje: Vodič kroz izvršni postupak?

    Kada dužnik ne ispuni obavezu ni nakon pravosnažne presude, sljedeći korak je – izvršni postupak.Vodič „Kako napisati prijedlog za izvršenje” pomoći će vam da razumijete kako funkcioniše naplata putem suda, koje informacije mora sadržavati prijedlog za izvršenje i kako izgleda primjer koji možete sami prilagoditi svom konkretnom slučaju.

    Saznaj više

    Šta je potvrda o izvršnosti i zašto je važna?

    Potvrda o izvršnosti je službena klauzula kojom se potvrđuje da je izvršna isprava stekla svojstvo izvršnosti, odnosno da su ispunjeni zakonski uslovi da se na osnovu nje može tražiti prinudno izvršenje. Bez te potvrde, izvršna isprava u pravilu ne može poslužiti kao osnov za pokretanje izvršnog postupka pred sudom koji o predmetu nije odlučivao u prvom stepenu.

    Zakon jasno propisuje da se u takvoj situaciji uz prijedlog za izvršenje mora priložiti original ili ovjereni prijepis izvršne isprave sa potvrdom o izvršnosti. Ovo je procesni preduslov, a ne samo formalnost.

    Ko izdaje potvrdu o izvršnosti?

    Potvrdu o izvršnosti izdaje sud ili drugo nadležno tijelo koje je o potraživanju odlučivalo u prvom stepenu. Time se osigurava da izvršni sud ne preispituje pitanje izvršnosti, već polazi od zvanične potvrde organa koji je donio odluku.

    U praksi, izostanak potvrde ili pribavljanje potvrde od nenadležnog organa redovno dovodi do odbacivanja ili odbijanja prijedloga za izvršenje.

    Šta je izvršna isprava

    Notarska izvršna isprava

    Zakon pravi važan izuzetak kada je riječ o notarskim izvršnim ispravama. Takve isprave ne moraju biti snabdijevene potvrdom o izvršnosti, jer se njihova izvršnost cijeni prema odredbama Zakona o notarima.

    Ovo je naročito važno u praksi potraživanja iz ugovora solemnizovanih kod notara, gdje stranke često pogrešno traže potvrdu o izvršnosti od suda, iako ona nije potrebna niti predviđena zakonom.

    Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Neosnovana potvrda o izvršnosti i pravna zaštita izvršenika

    Zakon predviđa i mehanizam zaštite izvršenika u slučaju neosnovano izdate potvrde o izvršnosti. U takvoj situaciji, isti sud ili organ vlasti koji je potvrdu izdao može je ukinuti rješenjem, ali isključivo na prijedlog izvršenika.

    Rok za podnošenje ovog prijedloga je osam dana od dana prijema rješenja o izvršenju, što znači da je riječ o kratkom i prekluzivnom roku. Propuštanje ovog roka u praksi gotovo uvijek znači gubitak mogućnosti osporavanja izvršnosti po ovom osnovu.

    Vjerodostojna isprava

    Kada se prijedlog za izvršenje podnosi na osnovu vjerodostojne isprave, ne traži se potvrda o izvršnosti. Umjesto toga, uz prijedlog se prilaže original ili ovjereni prijepis same vjerodostojne isprave. Ovo proizlazi iz prirode postupka po vjerodostojnoj ispravi, gdje se izvršnost ne pretpostavlja, već se tek uspostavlja kroz sudsku odluku.

    Šta je javna isprava

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je regresna tužba i kako je napisati

    Šta je regresna tužba i kako je napisati

    Regresna tužba predstavlja pravni mehanizam putem kojeg jedno lice, nakon što je isplatilo određeni iznos trećem licu, traži povrat tog iznosa od lica koje je stvarno odgovorno za dug. Regresna tužba zasniva se na više zakonskih propisa, u zavisnosti od toga na šta se predmet spora odnosi.​ U ovom članku pročitajte šta je regresna tužba i kako je napisati.

    Sadržaj članka

    1. Šta je regresna tužba?
    2. Primjeri iz prakse
    3. Postupak podnošenja regresne tužbe
    4. Primjer regresne tužbe
    5. Podržite Pravni blog

    Šta je regresna tužba?

    Regresna tužba predstavlja pravni zahtjev kojim lice koje je ispunilo tuđu obavezu – bilo na osnovu zakona, ugovora ili presude, traži povrat iznosa od onoga ko je zaista odgovoran za nastalu štetu ili dug.

    Ova pravna mjera omogućava pravednu raspodjelu odgovornosti i sprječava neopravdano bogaćenje lica koja su prouzrokovala štetu ili dug.

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Primjeri iz prakse

    Zakon o obligacionim odnosima

    Član 208. Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH propisuje da solidarni dužnik koji plati više nego što odgovara njegovom stvarnom udjelu u zajedničkoj obavezi ima pravo da od ostalih dužnika zahtijeva povrat onog dijela koji je platio umjesto njih.

    Sud prilikom odlučivanja o unutrašnjem odnosu među dužnicima uzima u obzir stepen njihove krivice, ukoliko je šteta u pitanju, konkretne okolnosti nastanka štete, kao i težinu posljedica koje je svaki od njih izazvao.

    Time se obezbjeđuje pravična raspodjela tereta među odgovornim licima.

    Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju

    Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju predviđa obavezu svih vlasnika motornih vozila da zaključe ugovor o obaveznom osiguranju. Ugovor se zaključuje za štetu koju mogu prouzrokovati trećim licima u saobraćajnim nesrećama.

    Punomoć za prodaju auta sa besplatnim obrascem

    Ovaj zakon je ključan za osiguranje prava oštećenih lica. On omogućava da se štete nastale u saobraćajnim nesrećama nadoknade putem osiguravajućih društava.

    Međutim, Zakon o obaveznom osiguranju sadrži i odredbe koje omogućavaju osiguravajućim društvima da, nakon isplate štete oštećenoj strani, potražuju povrat tih iznosa od osiguranika, ukoliko je šteta nastala zbog okolnosti koje isključuju osiguranje.

    Takve okolnosti mogu uključivati:

    1. Na primjer, korištenje vozila u svrhu koja nije predviđena ugovorom o osiguranju, kao što je vožnja u taksi ili komercijalne svrhe bez odgovarajuće pokrivenosti.
    2. Ako vozač nije posjedovao važeću vozačku dozvolu za upravljanje vozilom koje je izazvalo nesreću, osiguravajuće društvo ima pravo na regresnu naplatu od osiguranika.
    3. Vozač koji upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, droge ili drugih opojnih sredstava može biti lišen osiguravajuće zaštite, čime osiguranje ima pravo da potražuje povrat isplaćenog iznosa.
    4. U situacijama kada vozač pobjegne sa mjesta nesreće i time učini proces utvrđivanja odgovornosti za štetu težim, osiguranje može tražiti regres od osiguranika ukoliko se utvrdi da je on izazvao nesreću.

    Ove odredbe omogućavaju da osiguravajuće društvo, kao isplatilac štete, vrati iznos koji je isplaćen oštećenoj strani. Time se osigurava pravičnost i smanjuje teret na društva koja su obavezana da naknade štetu.

    U praksi, regresne tužbe se često pokreću od strane osiguravajućih društava protiv osiguranika koji su prouzrokovali štetu pod okolnostima koje isključuju pokriće osiguranja.

    Naprimjer, ako vozač upravlja vozilom pod utjecajem alkohola i izazove saobraćajnu nesreću, osiguravajuće društvo koje je isplatilo štetu oštećenoj strani može podnijeti regresnu tužbu protiv tog vozača radi povrata isplaćenog iznosa. ​

    Razlika između materijalne i nematerijalne štete

    Postupak podnošenja regresne tužbe

    U praksi, podnošenje regresne tužbe započinje pažljivom pripremom tužbenog zahtjeva. Tužilac mora jasno obrazložiti pravni osnov svog potraživanja. Mora precizirati iznos koji traži na ime regresne naknade, te priložiti relevantne dokaze koji potvrđuju osnovanost njegovog zahtjeva.

    Tužba se podnosi stvarno i mjesno nadležnom sudu.

    Nakon zaprimanja tužbe, sud pokreće parnični postupak u kojem provodi dokazni postupak, saslušava stranke i svjedoke, te na osnovu provedenih dokaza donosi presudu kojom odlučuje da li tužilac ima pravo na regres i u kojem iznosu.

    Cijeli proces je uređen pravilima parničnog postupka, koja osiguravaju ravnotežu prava i obaveza obje strane.

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Primjer regresne tužbe

    Regresna tužba predstavlja važan pravni instrument kojim lice koje je podmirilo tuđu obavezu može zaštititi svoja prava i tražiti povrat isplaćenog iznosa od stvarnog dužnika. Ispravno razumijevanje zakonskih osnova i postupka vođenja regresne parnice ključno je za uspješno ostvarivanje ovog prava pred sudom.

    Ukoliko planirate podnijeti regresnu tužbu, preporučujemo da se dodatno informišete ili savjetujete sa stručnjakom iz oblasti prava.

    Za vašu praktičnu pomoć, pripremili smo i besplatan obrazac regresne tužbe, koji možete preuzeti klikom na sljedeći link:

    Obrazac Regresna tužba – besplatno preuzimanje (.docx)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.