Tag: tužba bez ispravke

  • Ispravka prije tužbe zbog klevete

    Ispravka prije tužbe zbog klevete

    Kada neko objavi neistinite informacije koje narušavaju vašu čast ili ugled, prirodna reakcija može biti – tužba za klevetu. Ipak, Zakon o zaštiti od klevete FBiH predviđa određene aktivnosti prije nego što se pokrene sudski postupak. Jedna od stvari koje treba uraditi jeste da se od klevetnika traži ispravka prije tužbe zbog klevete.

    Sadržaj članka:

    Šta znači traženje ispravke i zašto je to bitno?

    Traženje ispravke podrazumijeva da osoba koja se osjeća oštećeno zbog neistinitih navoda uputi autoru teksta, novinaru ili mediju zahtjev da javno ispravi netačne informacije.

    Ova mjera ne služi samo kao pokušaj rješavanja spora bez suda. Ona služi i kao pokazatelj dobre volje i razumijevanja važnosti slobode izražavanja i profesionalne odgovornosti.

    Zakon preporučuje da oštećeni učini sve što može da ublaži štetu. Traženje ispravke je jedan od načina da to postigne. Međutim, važno je razumjeti da to nije obavezan korak, ili barem da sud može utvrditi da nije, bez kojeg bi neko izgubio pravo na pravnu zaštitu.

    Šta je kleveta i kako se zaštititi

    Vrhovni sud FBiH: Ispravka nije zakonski uslov za podnošenje tužbe

    U presudi broj 070-0-Rev-07-000954, Vrhovni sud Federacije BiH jasno je zauzeo stav da nepostojanje zahtjeva za ispravku ne može biti razlog da se odbaci tužba za klevetu. Oštećeni ne gubi pravo na zaštitu ako prethodno nije tražio ispravku, jer zakon takav korak ne postavlja kao uslov za podnošenje tužbe.

    Naime, član 8. Zakona o zaštiti od klevete FBiH propisuje da je osoba koja smatra da je oštećena iznošenjem neistinitih činjenica dužna poduzeti razumne mjere radi ublažavanja štete. Među tim mjerama može biti i zahtjev za ispravku, ali sud je jasno rekao da to ne može uticati na samo pravo da se zaštita zatraži putem tužbe.

    Sud: Zahtjev za ispravku se cijeni samo kod visine naknade štete

    Vrhovni sud je objasnio da se postojanje zahtjeva za ispravku, kao i postupanje štetnika po tom zahtjevu, može uzeti u obzir prilikom odlučivanja o visini naknade.

    Drugim riječima, ako je oštećeni tražio ispravku, a štetnik nije reagovao, to može ići u prilog oštećenom. Ako je, pak, šteta mogla biti ublažena jednostavnom ispravkom, a oštećeni je to ignorisao, sud to može uzeti kao okolnost pri utvrđivanju iznosa naknade – ali nikako kao osnov za automatsko odbacivanje tužbe.

    Pouka za oštećene: Pravo na tužbu postoji i bez traženja ispravke

    Ova presuda Vrhovnog suda FBiH ima važnu praktičnu vrijednost za sve koji se nađu u situaciji da su oklevetani u medijima ili na drugim javnim platformama. Iako je preporučljivo, nije obavezno da prije tužbe traže ispravku od onoga ko je objavio sporne navode.

    Zahtjev za ispravku može biti korisna mjera. To naročito ako se situacija može riješiti bez suda. Međutim, njegovo izostavljanje ne znači da gubite pravo na pravnu zaštitu. Sudovi su dužni razmatrati osnovanost tužbe bez postavljanja dodatnih uvjeta koji ne proizilaze iz zakona.

    Kleveta – očuvanje ugleda i mentalnog zdravlja

    Sudska zaštita od klevete mora ostati dostupna

    Javna riječ nosi odgovornost, a zaštita od klevete je pravo svakog pojedinca. Vrhovni sud FBiH ovom presudom štiti to pravo i jasno razdvaja ono što je preporuka od onoga što je zakonski uslov. Time je potvrđeno da pristup sudu ne smije biti ograničen formalnostima koje zakon ne propisuje.

    Za sve koji su pogođeni klevetničkim izjavama, ovo je potvrda da im pravni sistem stoji na raspolaganju. Također, poruka je i da proceduralne greške nižih sudova mogu biti ispravljene.

    Zašto ipak treba tražiti ispravku?

    Iako zakon ne propisuje traženje ispravke kao uslov za podnošenje tužbe, savjetuje se da oštećeni ipak preduzmu sve razumne mjere predviđene zakonom. To uključuje i podnošenje zahtjeva za ispravku. Time pokazuju da su pokušali riješiti spor na najblaži mogući način. To može imati pozitivan uticaj u sudskom postupku – kako prilikom procjene ozbiljnosti štete, tako i u odnosu na kredibilitet samog tužitelja.

    Osim toga, time se izbjegava mogućnost da se u kasnijem postupku mora posebno dokazivati da takav korak nije bio zakonski potreban. Preuzimanjem inicijative za ispravku, oštećeni ne gubi ništa. Može samo dobiti: brzu reakciju medija, ublažavanje štete i jaču poziciju pred sudom ako do tužbe ipak dođe.

    Kako izgleda zahtjev za ispravku?

    U nastavku donosimo primjer jednostavnog i zakonitog zahtjeva za ispravku netačnih informacija. Ovaj obrazac svako može koristiti u situacijama kada su iznesene neistinite tvrdnje koje narušavaju ugled. Preporučuje se da se ovakav zahtjev dostavi u pisanoj formi, sa dostavnicom, uz dokaz o objavljenom sadržaju na koji se odnosi. Ovo je samo primjer, odgovorno ga koristite jer za upotrebu sadržaja odgovarate sami.

    Zahtjev za ispravku izražavanja neistinite činjenice

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.