Šta je kleveta i kako se zaštititi

Šta je kleveta i kako se zaštititi

Šta je kleveta i kako se zaštititi? Često postavljano pitanje, ali relativno je malo presuda za klevetu do kojih smo mogli doći. Kleveta označava ogovaranje, omalovažavanje, vrijeđanje časti ili davanje izjava u kojima se tvrde neistine iako klevetnik, osoba koja kleveće, zna da su neistine, a sve s ciljem stvaranja negativne slike o pojedincu, poslovanju, proizvodu, skupini, državi ili narodu.

Kojim propisom se reguliše kleveta

Ogovaranje se odnosi na zlobne, lažne i klevetničke izjave. Većina pravnih sistema zakonski sankcioniraju klevetu. Zakon o zaštiti od klevete Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH”, br. 59/2002, 19/2003 i 73/2005) definiše šta je kleveta i kako se zaštititi.

Ovim zakonom uređuje se građanska odgovornost za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja “neistinitih činjenica” identifikovanjem tog pravnog ili fizičkog lica trećem licu.

Svrha Zakona o zaštiti od klevete

Između ostalog, svrha ovoga Zakona je i da se osigura pravo na slobodu izražavanja.

Pravo na slobodu izražavanja štiti sadržaj izražavanja, kao i način na koji je iznesen i ne primjenjuje se samo na izražavanja koja se smatraju pohvalnim ili neuvredljivim, nego i na izražavanja koja mogu uvrijediti, ogorčiti ili uznemiriti, te da se osigura da sredstva javnog informisanja imaju značajnu ulogu u demokratskom procesu kao javni promatrači i prenosioci informacija javnosti.

Javnom organu, a to je organ zakonodavne vlasti, organ izvršne vlasti, organ sudske vlasti, organ uprave i sl., nije dozvoljeno da podnese zahtjev za naknadu štete zbog klevete.

Međutim, javni službenik, odnosno svako lice koje je zaposleno u javnom organu, može privatno i isključivo u ličnom svojstvu podnijeti zahtjev za naknadu štete zbog klevete.

Ko je odgovoran za klevetu

Svako lice koje prouzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinite činjenice, identificirajući to pravno odnosno fizičko lice trećem licu, odgovorno je za klevetu.

Za klevetu izenesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja.

Pisali smo i o tome kako se zaštititi od klevete na Youtube.

Lice je odgovorno za štetu ako je namjerno ili iz nepažnje iznijelo ili pronijelo izražavanje neistinite činjenice.

Kada se izražavanje neistinite činjenice odnosi na pitanja od političkog ili javnog interesa, štetnik je odgovoran za štetu izazvanu iznošenjem ili pronošenjem tog izražavanja ako je znao da je izražavanje neistinito ili je nepažnjom zanemario neistinitost izražavanja.

Odgovornost u smislu prethodno navedenog primjenjuje se i ako je oštećeni javni službenik ili je bio javni službenik ili je kandidat za funkciju u javnom organu i ako, prema općem shvatanju javnosti, vrši značajan uticaj na pitanja od političkog ili javnog interesa.

Kada se izražavanje neistinite činjenice odnosi na umrlo lice, nasljednik prvog reda tog lica može podnijeti zahtjev, u smislu ovog zakona, pod uslovom da je takvo izražavanje nanijelo štetu ugledu nasljednika.

Izuzeci od odgovornosti za klevetu

a) ako je izražavanjem izneseno mišljenje ili ako je to izražavanje u suštini istinito, a netačno samo u nebitnim elementima;
b) ako je štetnik po zakonu obavezan da iznosi ili pronosi izražavanje ili je iznosio odnosno pronosio izražavanje u toku zakonodavnog, sudskog ili upravnog postupka;
(c) ako je iznošenje odnosno pronošenje izražavanja bilo razumno.

Prilikom donošenja odluke iz prethodno predviđenih razloga, sud uzima u obzir sve okolnosti datog slučaja.

Ono što je veoma značajno, te što bi imalo uticaja u kasnijem eventualnom sudskom postupku je obaveza ublažavanja štete na način da je oštećeni dužan da poduzme sve potrebne mjere da ublaži štetu uzrokovanu izražavanjem neistinite činjenice, a naročito da štetniku podnese zahtjev za ispravku tog izražavanja.

Obeštećenje za klevetu

Obeštećenje treba da bude u srazmjeri sa nanesenom štetom ugledu oštećenog i određuje se isključivo radi naknade štete.

Rokovi za podnošenje tužbe za klevetu

Rok za podnošenje zahtjeva za naknadu štete u smislu ovog zakona iznosi tri (3) mjeseca od dana kada oštećeni sazna ili je trebao saznati za izražavanje neistinite činjenice i za identitet štetnika i taj se rok ni u kom slučaju ne može produžiti nakon isteka jedne (1) godine od dana kada je to izražavanje izneseno trećem licu.

Ako oštećeni umre nakon početka ali prije okončanja postupka, njegov nasljednik prvog reda može nastaviti postupak u ime umrlog ako podnese zahtjev sudu u roku od tri (3) mjeseca od dana smrti oštećenog i izjavi da želi nastaviti postupak.

Nadležni sud za tužbu za klevetu

Za zahtjev za naknadu štete zbog klevete iznesene u sredstvima javnog informiranja nadležan je Općinski sud.

U tekstu koji je pred vama dali smo pregled zakonskih rješenja i definicija o tome šta je kleveta i kako se zaštititi. Ako ste vi ili neko koga poznajete žrtva klevete i klevetnika, preporučujemo vam da prikupljate dokaze, ali da pratite rokove zastare.

Također, bitno je da pročitate kompletan tekst ZAKONA kako ne biste propustili neke bitne elemente koje ne biste mogli nadomjestiti u budućem postupku.

Ukoliko ne poznajete propise i niste u mogućnosti sami se zastupati, savjetujemo vam da konsultujete advokata koji će vam dati detaljne upute o tome kako postupiti i koji će vas zastupati i pomoći vam da ostvarite svoja prava i zaštitite se od klevete i klevetnika.

Podržite Pravni blog

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.


Posted

in

by