Category: Radno pravo

  • Otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju

    Otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju

    Otkaz ugovora o radu označava prekid radnog odnosa. Otkaz ugovora može biti iniciran od strane poslodavca ili radnika. Razlozi za otkaz mogu uključivati neispunjavanje uvjeta ugovora, nepoštivanje pravila poslodavca, loše radne navike ili neodrživost posla. Međutim, može li poslodavac dati otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju?

    Sadržaj članka:

    Kojim propisom je regulisana zaštita radnika na bolovanju

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22) predvidio je situacije u kojima radnik neće biti u mogućnosti da obavlja svoje redovne radne zadatke.

    U skladu s tim je i propisana zaštita radnika u slučaju privremene spriječenosti za rad.

    Iako je bolovanje težak period za svaku osobu, otkaz ugovora o radu radniku na bolovanju je stvarnost sa kojom se mnogi susreću, što dodatno otežava situaciju.

    Bez obzira na sve razlike koje narodi Bosne i Hercegovine imaju, što realne, što one koje su vještački i iz političkih razloga nametnute, nesigurnost radnog odnosa zajednička je karakteristika življenja u ovoj državi.

    U takvim okolnostima, otkaz ugovora o radu je stvarnost sa kojom se radnici susreću, te na koju u većini slučajeva nemaju adekvatan odgovor.

    Izmjene Zakona o radu FBiH

    Kada poslodavac ne može otkazati ugovor o radu

    Zakon o radu FBiH propisuje je da radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 71.

    U prethodno opisanim slučajevima i za vrijeme trajanja ovih situacija, radniku ne može prestati ugovor o radu koji je zaključen na određeno vrijeme.

    Izuzetak je ako je radnik počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

    Pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad

    Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

    Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojeg nakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad.

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 72. stav 2.

    Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječen za rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na druge odgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge poslove prema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.

    Ukoliko ne postoji mogućnost raspoređivanja na iste ili druge odgovarajuće poslove, poslodavac može, nakon provedenih konsultacija sa vijećem zaposlenika, otkazati radniku ugovor o radu.

    Radnik je dužan, najkasnije u roku od tri dana od dana nastupanja spriječenosti za rad, pisanim putem obavijestiti poslodavca o privremenoj spriječenosti za rad.

    Prava radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti

    Nadležna ustanova za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja može da ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije).

    Poslodavac je tada dužan u pisanoj formi radniku ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje je radnik sposoban.

    Ako takvi poslovi ne postoje, onda se razmatra da li postoji druga mogućnost, a to je premještanje na drugo radno mjesto za koje je potrebna prekvalifikacija ili dokvalifikacija.

    Otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti

    Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost.

    Prethodno pod uslovom da je kod poslodavca formirano vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

    Ukoliko vijeće zaposlenika odnosno sindikat uskrati saglasnost, rješavanje spora povjerava se arbitraži u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

    Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitraže, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitražne odluke zatražiti da predmetnu saglasnost nadomjesti sudska odluka.

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18, 44/22), član 74. stav 2.

    U slučaju otkazivanja ugovora o radu, radnik ima pravo na otpremninu.

    Otpremnina se obračunava u iznosu uvećanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz člana 111. Zakona o radu.

    Prethodno se ne odnosi na situacije kada se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

    Ponuda ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima

    Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u slučaju kada poslodavac otkaže ugovor i istovremeno ponudi radniku zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

    Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, zadržava pravo da pred nadležnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

    O ponudi za zaključivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac. Taj rok ne može biti kraći od osam dana.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Rad na određeno

    Rad na određeno

    Rad na određeno se zasniva kao jedan od načina zaključivanja ugovora o radu i označava da ugovor ima trajanje, te su i poslodavac i radnik svjesni da nakon određenog roka radni odnos prestaje. Ovo znači nesigurnost zaposlenja, a i ostavlja mogućnost da poslodavci zloupotrebljavaju ovu vrstu ugovora.

    Sadržaj članka:

    Šta je rad na određeno

    Rad na određeno vremenski je ograničen radni odnos između radnika i poslodavca. To znači da je trajanje radnog odnosa dogovoreno unaprijed i da će radnik raditi za poslodavca samo za vrijeme koje je dogovoreno. Nakon isteka tog vremena, radni odnos prestaje automatski.

    Rad na određeno vrijeme bi trebalo da se zasniva za privremene poslove ili radna mjesta koja su potrebna samo za određeno vrijeme, poput sezonskog rada, rada na projektima sa određenim rokovima, rada u privremenim radnim okruženjima ili rada koji se odnosi na privremeno povećanje proizvodnje.

    Također, rad na određeno vrijeme se može zasnivati i za radnike koji su privremeno zamijenili druge radnike koji su odsutni (na bolovanju, porodiljskom dopustu itd.).

    Uticaj rada na određeno na radnike

    Rad na određeno vrijeme može imati negativan uticaj na radnike. Zbog privremenog karaktera radnog odnosa, radnici na određeno vrijeme su često manje motivisani, imaju manje sigurnosti u poslu, manje su zainteresovani za unaprijeđenje svojih stručnih znanja i manje su posvećeni poslu.

    Iako ova vrsta radnog odnosa može biti korisna za poslodavce, može imati negativan uticaj na zadovoljstvo, mentalno i fizičko zdravlje radnika, kao i na njihove mogućnosti za dugoročno planiranje svoje karijere.

    Kojim propisom je regulisan rad na određeno

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16, 89/18) uređuje pitanja koja se odnose zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa. 

    Zakon o izmjenama Zakona o radu objavljen je u Službenim novinama Federacije BiH, broj: 44/22, od 8.6.2022. godine.

    Kada rad na određeno postaje rad na neodređeno

    Ugovor o radu na određeno vrijeme ne može se zaključiti za period duži od tri godine.

    Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od tri godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.

    Odsustva sa rada koja se ne smatraju prekidom ugovora o radu

    Prekidom ugovora o radu ne smatraju se prekidi nastali zbog:

    a. godišnjeg odmora;

    b. privremene spriječenosti za rad;

    c. porođajnog odsustva;

    d. odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

    e. perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;

    f. odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;

    g. vremenskog perioda do 60 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Radno iskustvo u struci

    Radno iskustvo u struci

    Radno iskustvo u struci je vrijeme koje ste proveli radeći u određenoj oblasti ili na određenom poslu za koje se tačno određena stručna sprema zahtijeva.

    Sadržaj članka:

    Zašto je radno iskustvo u struci važno

    Radno iskustvo u struci može uključivati rad na različitim pozicijama, projektima i u različitim kompanijama. Radno iskustvo je važno za razvoj karijere, jer vam pomaže da steknete vještine i znanja potrebna za uspjeh u određenoj oblasti.

    Kada se traži posao, radno iskustvo se često traži kao jedan od ključnih kriterija. Poslodavci žele zaposliti ljude koji su već proveli neko vrijeme radom u određenoj oblasti, jer su oni već dokazali da su sposobni raditi u toj oblasti. Radno iskustvo također može pomoći da se izdvojite u odnosu na druge kandidate koji se prijavljuju na isti posao.

    Postoje različiti načini na koji možete sticati radno iskustvo u struci. To uključuje rad u punom radnom vremenu, volontiranje, praktične radove, stažiranje i rad na projektima dok ste još u školi. Sva ova iskustva vam mogu pomoći da steknete vještine i znanja potrebna za uspjeh u određenoj oblasti.

    Veoma je česta pojava da se kao dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje određenog posla traže radni staž ili radno iskustvo u određenom trajanju. Bez obzira što je etimološki, po samom značenju riječi, moguće utvrditi o čemu se radi, često se postavlja pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Razlika između radnog iskustva i radnog iskustva u struci

    Radno iskustvo i radno iskustvo u struci su pojmovi koji se često koriste zajedno, ali postoji razlika između njih.

    Radno iskustvo ukazuje na svako vrijeme koje ste proveli radom, bilo u nekoj struci ili ne. To može uključivati rad u različitim pozicijama, projektima i kompanijama, kao i različite vrste radnih okruženja.

    Radno iskustvo u struci, s druge strane, se odnosi na vrijeme koje ste proveli radom u određenoj oblasti ili poslu sa traženom stručnom spremom. To se obično odnosi na rad u oblasti ili na poslu koji se odnosi na vaše školovanje ili obrazovanje.

    Dakle, radno iskustvo je širi pojam i uključuje svako vrijeme koje ste proveli radom, dok radno iskustvo u struci se odnosi na rad u oblasti ili poslu koji je povezan sa vašim školovanjem ili obrazovanjem.

    Kojim dokazom se dokazuje radno iskustvo u struci

    Dokazivanje radnog iskustva u struci može se vršiti na različite načine, a neki od najčešćih su:

    1. Reference: Poslodavci često traže reference od prethodnih poslodavaca ili mentora koji mogu potvrditi vaše radno iskustvo u struci.
    2. CV ili životopis: Vaš CV ili životopis bi trebao sadržavati detalje o vašem radnom iskustvu u struci, uključujući poslove koje ste radili, kompanije za koje ste radili i vještine koje ste stekli.
    3. Certifikati i diplome: Ako ste stekli određena zvanja ili certifikate koji se odnose na vaše radno iskustvo u struci, oni također mogu biti koristan dokaz.
    4. Portfolio: Ako radite u kreativnoj oblasti, kao što je dizajn ili fotografija, možda ćete željeti predstaviti svoj portfolio kao dokaz vašeg radnog iskustva u struci.
    5. Testovi i prezentacije: Ako ste radili na projektima ili imali vodeću ulogu u nekom projektu, možda ćete željeti predstaviti testove i prezentacije koje ste radili kao dokaz vašeg radnog iskustva u struci.
    6. Uvjerenja nadležnih organa: Ukoliko neki od nadležnih organa, poput porezne uprave ili fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, vodi evidenciju o detaljima radnog odnosa, u njihovom uvjerenju može stajati i informacija o o tome gdje ste radili, na kojim poslovima i u kojoj stručnoj spremi.

    Na kraju, važno je napomenuti da svaki poslodavac može imati svoje specifične zahtjeve u vezi sa dokazivanjem radnog iskustva u struci, te skećemo pažnju da detaljno čitate javni oglas za posao i tražene dokaze kojima potvrđujete ispunjavanje određenog uslova.

    Ukoliko postoji mogućnost, možete i kontaktirati poslodavca, poželjno je pismenim putem, i na taj način razriješiti nedoumice.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Mobing i seksualno uznemiravanje su oblici nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu koji mogu imati teške posledice za žrtve, uključujući fizičke, emocionalne i psihološke povrede. Međutim, budući da je to specifičan oblik zlostavljanja, postavlja se pitanje kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje.

    Sadržaj članka:

    Šta je mobing

    Mobing ili psihološko nasilje u radnom okruženju je oblik nasilja i zlostavljanja u radnom okruženju koji se odnosi na dugotrajno ponižavanje, ismijavanje, omalovažavanje ili ugnjetavanje radnika od strane kolega, nadređenih ili podređenih.

    To može uključivati verbalne ili fizičke napade, ali i druga neprihvatljiva ponašanja koja imaju za cilj da radnika ponižavaju ili izoluju. Mobing može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit radnika, uključujući stres, anksioznost, depresiju i poremećaje spavanja.

    Zakonom o radu i drugim propisima koji se odnose na prava radnika i ljudska prava, radnici su zaštićeni od ovih oblika nasilja i zlostavljanja.

    Detaljno smo pisali o tome šta su Uznemiravanje, nasilje na poslu i mobing.

    Pravo na zaštitu na radnom mjestu

    Svaki radnik ima pravo na radno mjesto koje je bezbjedno i zdravo za rad, te je poslodavac dužan da obezbijedi bezbjedne i zdrave radne uslove i da spriječi izazivanje štete radniku ili trećoj osobi. U prilog tome govori i činjenica da se za određena posebno opasna radna mjesta propisuje beneficirani radni staž, kao vid zaštite zdravlja radnika.

    U skladu s tim, poslodavac također ima obavezu da spriječi i sankcioniše mobing i seksualno uznemiravanje na radnom mestu.

    Ukoliko ste žrtva mobinga ili seksualnog uznemiravanja na radnom mestu, važno je da se obratite svome poslodavcu ili nadležnom organu za zaštitu od nasilja i zlostavljanja.

    Možete se obratiti i pravnom savjetniku ili advokatu za pomoć u zaštiti vaših prava. Važno je da pravovremeno reagujete i da se zaštitite od ovih oblika nasilja i zlostavljanja.

    Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Dokazivanje mobinga može biti teško, jer su često u pitanju suptilna ponašanja koja se odvijaju na radnom mjestu i koje nije lahko uhvatiti u trenutku.

    Međutim, postoje neki koraci koje radnik može da preduzme da bi dokazao da je žrtva mobinga i koje kasnije može koristiti u procesu dokazivanja:

    1. Zapisivanje detalja: Potrebno je zapisivati sve što se dešava, uključujući datume, vrijeme, mjesto i sve relevantne detalje o događajima. To može biti od koristi ukoliko se kasnije podnese zahtjev za razrješenje spora.
    2. Prikupljanje dokaza: Potrebno je prikupiti dokaze koji podržavaju tvrdnje o mobingu, kao što su poruke, e-mailovi ili drugi pisani tragovi.
    3. Razgovor sa kolegama: Ako postoji više ljudi koji su proživljavali iste probleme, to može biti od koristi u dokazivanju mobinga.
    4. Konsultacije sa advokatom: Ukoliko se osjećate ugroženo ili ne znate kako da se suprotstavite mobingu, razmislite o tome da se obratite advokatu koji se bavi radnim pravom i sa kojim možete da razgovarate o svojim opcijama.
    5. Razgovor sa nadređenima: Ako se osjećate spremnim i dovoljno snažnim da to uradite, možete razgovarati sa svojim nadređenima o mobingu koji ste proživjeli i tražiti njihovu podršku u rješavanju problema.

    Ipak, smatramo da je najbolja opcija da se konsultujete sa stručnjakom iz ove oblasti, advokatom koji se bavi ovim poslovima i koji će sigurno imati najbolji savjet za vas.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je platna lista

    Šta je platna lista

    Šta je platna lista? Platna lista ili pisani obračun plaće je dokument koji se izdaje radniku od strane poslodavca i koji sadrži informacije o bruto i neto zaradi radnika, kao i o svim drugim davanjima i oduzimanjima koji se odnose na radni odnos.

    Sadržaj članka:

    Koje podatke sadrži platna lista

    Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

    Platna lista koju poslodavac, obično na kraju mjeseca uz isplatu plaće, uručuje radniku, obično sadrži sljedeće informacije:

    1. Ime i prezime radnika
    2. Matični broj radnika
    3. Broj ugovora o zasnivanju radnog odnosa
    4. Mjesec za koji se izdaje platna lista
    5. Bruto zarada radnika
    6. Porezi i doprinosi koji se odvajaju od bruto zarade
    7. Neto zarada radnika (bruto zarada minus porezi i doprinosi)
    8. Druga davanja radniku (poput naknade za prevoz ili dodatka za rad u smjenama)
    9. Druga oduzimanja (poput kazni ili nedostajućih sati, odbitaka za kredit, članstva itd.)
    10. Ukupna zarada radnika (neto zarada plus druga davanja minus druga oduzimanja)

    Platna lista se obično izdaje radniku mjesečno i služi kao dokaz o isplaćenoj zaradi radnika te kao podloga za obračun poreza i drugih davanja.

    Da li je poslodavac dužan dati platnu listu

    O tome da li je poslodavac dužan dati platnu listu smo pisali i ranije i preporučujemo vam taj članak ukoliko želite više informacija o ovoj temi.

    Odredbom člana 79. stav 3. Zakona o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/16 i 89/18 i 44/22), propisano da je prilikom isplate plaće poslodavac dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

    Također, članom 80. navedenog zakona predviđeno je da poslodavac koji ne isplati plaću u roku iz člana 79. stav 1. ovog zakona ili je ne isplati u cijelosti dužan do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, radniku uručiti obračun plaće koju je bio dužan isplatiti.

    Obračun iz stava 1. ovog člana smatra se izvršnom ispravom.

    Shodno navedenom, Zakonom je propisana obaveza poslodavca da radniku uruči pisani obračun plaće, s tim da nije preciziran način uručenja što podrazumjeva da se može prihvatiti bilo koja vrsta uručenja kojom bi poslodavac imao dokaz o uredno izvršenoj dostavi, a imajući u vidu moguće pravne posljedice uručenja odnosno neuručenja.

    Prethodno je potvrđeno i u Mišljenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, br. 03-34/11-2726/19 od 30.10.2019. godine.

    Kako mogu zahtijevati platnu listu od poslodavca

    Prilikom isplate plaće poslodavac je dužan radniku uručiti pisani obračun plaće.

    Ako poslodavac ne ispunjava ovu obavezu, radnik ima pravo zahtijevati od poslodavca da mu izda platnu listu.

    Radnik također može kontaktirati nadležni inspektorat rada u slučaju da poslodavac ne želi ili ne odgovara na zahtjev za izdavanje platne liste.

    Inspektor za pitanja rada može utvrditi da je poslodavac dužan radniku izdati platnu listu i naložiti poslodavcu da to učini, pod prijetnjom sankcijama.

    Ukoliko poslodavac odbije ili ne odgovori na zahtjev radnika za izdavanjem platne liste, radnik može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za naređenje poslodavcu da izda platnu listu.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je radno iskustvo

    Šta je radno iskustvo

    Šta je radno iskustvo? Radno iskustvo je vrijeme koje ste proveli radeći neki posao ili obavljajući poslove u određenom zanimanju. Za vrijeme sticanja radnog iskustva možete biti u radnom odnosu i možete vam teći radni staž, ali radno iskustvo se može steći i van radnog odnosa.

    Sadržaj članka:

    Kako se radno iskustvo razlikuje od radnog staža

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Iskustvo pokazuje da je pitanje radnog staža i radnog iskustva relevantnije za organe uprave i državna preduzeća i ustanove nego za privatni sektor, gdje je poslodavcu relevantna vaša sposobnost za kvalitetno obavljanje predmetnih poslova.

    Detaljno smo obradili i pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Kako se računa radno iskustvo

    Radno iskustvo se može mjeriti kroz broj godina ili mjeseci provedenih na određenom radnom mjestu, odnosno radeći na određenim poslovima.

    Kao što smo naveli, radno iskustvo se može steći u radnom odnosu i van radnog odnosa.

    Činjenica da posjedujete određeno radno iskustvo može se navesti kao dio životopisa ili kao odgovor na pitanje o radnom iskustvu prilikom traženja posla.

    Ukoliko vam je potrebna pomoć u ovom segmentu, pisali smo i o tome kako napisati CV, te šta je CV.

    Radno iskustvo se može steći u različitim poslovima i industrijama, te se može koristiti kao dokaz stručnosti i sposobnosti da se uspješno obavljaju različiti zadaci.

    O stečenom radnom iskustvu se izdaje uvjerenje ili potvrda.

    Potvrda je dokument koji se izdaje kako bi se potvrdila istinitost neke informacije ili činjenice. Potvrde se obično izdaju od strane nekog ovlaštenog službenika ili institucije i sadrže informacije koje su relevantne za neki slučaj ili potrebu.

    Potvrde se mogu izdavati u različitim situacijama i za različite svrhe, poput potvrđivanja nečijeg identiteta, mjesta boravka, radnog iskustva, obrazovanja, stanja računa, stanja vozila i slično. Potvrde se obično izdaju na zahtjev osobe koja ih traži i trebale bi biti ovjerene od strane ovlaštenog službenika ili institucije.

    Koristi od posjedovanja radnog iskustva

    Radno iskustvo može imati mnogo prednosti za pojedinca, uključujući:

    1. Stjecanje stručnosti i vještina: Radno iskustvo omogućuje ljudima da steknu stručnost i vještine u određenim poslovima i industrijama.
    2. Povećanje šansi za zaposlenje: Ljudi s radnim iskustvom često imaju veće šanse za zaposlenje nego oni bez radnog iskustva, jer poslodavci vjeruju da su ti ljudi već prošli određene obuke i da su sposobni da obavljaju sve potrebne poslove.
    3. Povećanje plaće: Ljudi s više radnog iskustva često mogu zahtijevati veće plaće od onih s manje radnog iskustva, jer se pretpostavlja da su oni više stručni i sposobni da obave poslove.
    4. Razvoj osobnosti i ličnosti: Radno iskustvo može pomoći ljudima da razviju osobnost i ličnost, jer se u procesu rada susreću s različitim izazovima i situacijama koje ih prisiljavaju da se razviju i prilagode.
    5. Stjecanje novih kontakata: Radno iskustvo omogućuje ljudima da steknu nove kontakte i mrežu poznanstava koja im mogu biti od koristi u budućnosti.

    Nadamo se da ste čitajući ovaj članak stekli predstavu o tome šta je radno iskustvu i kako se radno iskustvo razlikuje od radnog staža.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je radni staž

    Šta je radni staž

    Šta je radni staž? Radni staž je vrijeme koje radnik provodi radeći za nekog poslodavca ili u nekoj profesiji. Radni staž se obično računa od datuma zaposlenja do trenutka u kojem radnik prestaje da radi za određenog poslodavca ili u određenoj profesiji.

    Sadržaj članka:

    Kako se računa radni staž

    Radni staž se može računati u godinama ili mjesecima i može se odnositi na radni odnos u jednom ili više poslodavaca ili u više različitih profesija.

    Radni staž se obično navodi u životopisu ili u radnom spisku i predstavlja važan element pri odabiru radnika za posao ili pri odlučivanju o napredovanju ili povišici.

    Ukoliko radnik ima duži radni staž, to se obično smatra pozitivnim elementom za njegove poslovne sposobnosti i iskustvo. Međutim, radni staž sam po sebi ne garantuje uspjeh na poslu ili bolje plaću, već se uzima u obzir u kombinaciji s drugim elementima poput obrazovanja, vještina i sposobnosti radnika.

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Kako se dokazuje radni staž

    Činjenica je da su u Federaciji Bosne i Hercegovine radne knjižice prestale važiti čime je njihova dokazna snaga, ako potiču iz tog entiteta, znatno smanjena. To, međutim, ne umanjuje dokaznu snagu onoga što je u njima upisano.

    Budući da nismo bili u mogućnosti identifikovati propise koji predviđaju hijerarhiju dokazne snage javnih isprava, što i nije odlučujuće ako dokazi iz jedne javne isprave ne isključuju dokaze iz druge, to se dokazivanje radnog staža, po našem mišljenju, ravnopravno može vršiti kako uvjerenjem ili potvrdom, tako i radnom knjižicom.

    Kada određeni period radnog staža nije upisan u radnu knjižicu, tada je relevantan radni staž obuhvaćen potvrdom ili uvjerenjem, posebno u slučaju kada u tom periodu u radnu knjižicu ništa nije upisano.

    Ako bi u radnoj knjižici bio upisan drugi poslodavac, ili bi drugi upis u radnoj knjižici pobijao podatke iz potvrde ili uvjerenja (nezaposlenost, zaposlenje u inostranstvu), trebalo bi se provesti dodatno utvrđivanje pribavljanjem dodatne potvrde ili uvjerenja od poslodavca. Radni staž se načelno (iako ne neophodno) podudara sa penzijskim stažom, dok se sa posebnim stažom može ali ne mora podudarati…”

    Više o ovoj temi pisali smo u članku pod nazivom Kako se dokazuje radni staž.

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Budući da se sa pripravnikom zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa.

    Na pripravnika se odnose i odredbe drugih relevantnih propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih propisa koji se odnose na regulisanje prava iz obaveza po osnovu rada.

    U skladu s tim, odgovor na pitanje da li pripravnički staž ulazi u radni staž je da, ulazi.

    Beneficirani radni staž

    Beneficirani radni staž, kako se obično kolokvijalno naziva, ili staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, računa se za radna mjesta, odnosno poslove na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje.

    To su radna mjesta na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika.

    Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, na kojima zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma, odnosno zdravlje, slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno
    obavljanje profesionalne djelatnosti.

    Opširno o ovoj temi pisali smo u članku Beneficirani radni staž.

    Provjera uplate doprinosa

    Na online portalu za provjeru uplaćenih doprinosa i evidentiranog osiguranja, zaposlene osobe mogu provjeriti da li im je i u kojem iznosu poslodavac uplatio doprinose i prijavio kod nadležnog organa počevši od 2011. godine kada je uspostavljen Jedinstveni sistem.

    Saznajte kako možete provjeriti jesu li vam uplaćeni doprinosi.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Budući da se stečeni godišnji odmor kod novog poslodavca može koristiti kao da ste ostali kod prethodnog poslodavca, da bi se dokazala činjenica o sticanju prava na godišnji odmor, odnosno da se godišnji odmor nije iskoristio, potrebno je da se poslodavcu dostavi potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru.

    Sadržaj članka:

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Potvrda je dokument koji se izdaje kako bi se potvrdila istinitost neke informacije ili činjenice. Potvrde se obično izdaju od strane nekog ovlaštenog službenika ili institucije i sadrže informacije koje su relevantne za neki slučaj ili potrebu.

    Potvrde se mogu izdavati u različitim situacijama i za različite svrhe, poput potvrđivanja nečijeg identiteta, mjesta boravka, radnog iskustva, obrazovanja, stanja računa, stanja vozila i slično. Potvrde se obično izdaju na zahtjev osobe koja ih traži i trebale bi biti ovjerene od strane ovlaštenog službenika ili institucije.

    Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru je dokument koji potvrđuje da je radnik imao pravo na godišnji odmor, ali da ga nije iskoristio.

    Šta sadrži Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Potvrda se obično izdaje na zahtjev radnika ili njegovog poslodavca i sadrži informacije o radniku, njegovom poslodavcu, vremenu rada i neiskorištenom godišnjem odmoru.

    Potvrda može sadržavati i ostale relevantne podatke o čemu trebate razgovarati sa trenutnim poslodavcem, odnosno osobom koja radi na personalnim, poslovima upravljanja ljudskim resursima.

    Za šta se koristi Potvrda o neiskorištenom godišnjem odmoru

    Ova Potvrda se može koristiti u različite svrhe, poput dokazivanja neiskorištenog godišnjeg odmora u slučaju sporova oko plaćanja ili za potrebe obračuna plaće.

    Ona također može biti korisna ako radnik želi da prenese neiskorišteni godišnji odmor u sljedeću godinu ili ako želi da ga iskoristi u obliku dodatnog slobodnog dana ili novčane naknade.

    Ukoliko je potrebno izdati potvrdu o neiskorištenom godišnjem odmoru, radnik bi trebao zatražiti od svojeg poslodavca da mu izda takvu potvrdu.

    Poslodavac je dužan izdati potvrdu o neiskorištenom godišnjem odmoru ukoliko radnik ima pravo na takav odmor i ako nije iskoristio svoje pravo.

    Potvrda bi trebala bi sadržavati sve relevantne informacije o radniku, poslodavcu i neiskorištenom odmoru te bi trebala biti potpisana i ovjerena od strane poslodavca ili nadležnog službenika.

    Uslovi za sticanje prava na godišnji odmor

    Godišnji odmor je period vremena koji radnik ima pravo da provede na odmoru i koji mu se obračunava kao plaćen odmor. Godišnji odmor je važan za zdravlje i dobrobit radnika i omogućava mu da se odmori i regenerira nakon perioda rada.

    Odredbom člana 48. stav 1. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), propisano je da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

    Odredbom člana 52. stav 4. navedenog Zakona propisano je da je poslodavac, u slučaju prestanka ugovora o radu, dužan radniku koji nije koristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor nije iskoristio krivicom poslodavca.

    Ako je godišnji odmor ostao neiskorišten iz objektivnih razloga, u tom bi slučaju radnik mogao koristiti godišnji odmor i kod novog poslodavca, na osnovu izdate potvrde prethodnog poslodavca.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Pravo na odmor nakon prvog zaposlenja

    Pravo na odmor nakon prvog zaposlenja

    Godišnji odmor je vrijeme na koje radnik ima pravo da provede van radnog mjesta i odmori se. Odmor je važan za radnike jer im omogućava da se opuste i odmore od svakodnevnih obaveza i stresa na poslu, što može da poveća njihovu produktivnost i zadovoljstvo na poslu. Međutim, kada se stiče pravo na odmor nakon prvog zaposlenja?

    Sadržaj članka:

    Pravo na odmor nakon prvog zaposlenja

    Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

    Ako radnik nije stekao pravo na godišnji odmor, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

    Odsustvo sa rada zbog privremene spriječenosti za rad, materinstva i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom radnika, ne smatra se prekidom rada.

    Odmori i odsustva sa rada

    Šta se ne smatra prekidom rada

    Odsustvo sa rada je vijreme kada radnik nije prisutan na radnom mjestu i ne obavlja svoje radne obaveze. Međutim, postoje neke aktivnosti koje se ne smatraju odsustvom sa rada, i to su prekidi nastali zbog:

    • godišnjeg odmora;
    • privremene spriječenosti za rad;
    • porođajnog odsustva;
    • odsustva sa rada u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
    • perioda između otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke suda ili drugog organa, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
    • odsustva sa rada uz saglasnost poslodavca;
    • vremenskog perioda do 60 dana između ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvrđen duži vremenski period.

    Odmor za lice na stručnom usavršavanju i volontera

    Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    U skladu sa Zakonom o radu FBiH, licu za vrijeme stručnog osposobljavanja osigurava se odmor u toku rada, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.

    U skladu sa Zakonom o volontiranju FBiH, volonter koji obavlja dugoročno volontiranje ima pravo na odmor u trajanju od najmanje dva radna dana mjesečno.

    Volonteri i volontiranje u BiH

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Ugovor o radu može prestati na više različitih načina, naprimjer, ispunjavanjem uslova za penzionisanje, otkazom ugovora o radu, istekom roka na koji je ugvor o radu zaključen, ali i sporazumom poslodavca i radnika. Šta je sporazum o prestanku ugovora o radu i kako napisati sporazum o prestanku ugovora o radu, o tome govorimo u nastavku uz primjer.

    Sadržaj članka:

    Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanoj formi. Ukoliko poslodavac u radnik sporazum o prestanku ugovora o radu zaključe usmenim putem, odnosno ukoliko Sporazum nije u pismenoj formi, tada Sporazum ne proizvodi pravne učinke i ništavan je.

    Ovo iz razloga da bi se spriječile eventualne zloupotrebe, te da bi se osiguralo da Sporazum odražava pravu i pravno valjanu volju ugovornih strana datu bez prisile, prevare, prijetnje i zablude

    Ovaj Sporazumom mora sadržavati podatke o roku u kojem radni odnos prestaje, te način na koji će se urediti sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz
    prekida radnog odnosa proizilaze.

    Šta ako poslodavac odbije Sporazum o prestanku ugovora o radu

    Ako se dogodi da poslodavac ne želi da zaključi Sporazum o prestanku ugovora o radu, u tom slučaju radnik može podnijeti otkaz ugovora o radu. Tada bi se primjenjivale odredbe Zakona o radu koje se odnose na otkaz ugovora o radu, uključujući i poštivanje otkaznog roka ugovorenog u ugovoru o radu.

    Trajanje otkaznog roka

    Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

    Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

    Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseca kada poslodavac daje otkaz.

    Otkaz ugovora o radu

    Otpremnina u slučaju Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    Zakonom nije propisana obaveza poslodavca na isplatu otpremnine u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu, ali tu obavezu mogu stvoriti ugovorne strane same, sporazumom, jer im to omogućava sloboda ugovaranja.

    Mane Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    U slučaju sporazumnog prestanka  ugovora o radu, radnik nema pravo na naknadu za nezaposlene, kao što bi imao da mu je ugovor o radu otkazan od strane poslodavca.

    Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Federaciji Bosne i Hercegovine izričito je propisano da nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu kada je svjesno doprinijela prestanku radnog odnosa.

    Zaključivanjem sporazuma o prestanku ugovora o radu radnik je svjesno izrazio volju da mu ugovor o radu prestane, odnosno doprinio prestanku radnog odnosa.

    Sadržaj Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    Sporazumom o prestanku ugovora o radu poslodavac i radnik dogovaraju se o svim pitanjima bitnim za prestanak ugovora o radu te sva ostala međusobna prava i obaveze koje iz prestanka radnog odnosa proizilaze.

    Zakon ne propisuje sadržaj Sporazuma o prestanku radnog odnosa.

    Sadržaj Sporazuma o prestanku ugovora o radu može, ali ne mora biti propisan pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, prilikom njegovog zaključivanja.

    U slučaju da nije propisan, sporazumom se neposredno utvrđuju međusobna prava i obaveze.

    Primjer Sporazuma o prestanku ugovora o radu

    Preuzmite Word dokument Sporazuma o prestanku ugovora o radu:

    SPORAZUM O PRESTANKU UGOVORA O RADU

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.