Category: Zaštita ličnih podataka

  • Kako se uskladiti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka

    Kako se uskladiti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka

    U Bosni i Herecegovini je usvojen novi Zakon o zaštiti ličnih podataka koji je objavljen 28.02.2025. godine u službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Zakon stupa na snagu osmog dana od datuma objave u službenom glasniku. Kompanijama i drugim obrađivačima ličnih podataka dat je rok od 210 dana da usklade svoje poslovanje sa ovim zakonom, imajući u vidu složenost postupka implementacije u poslovanje i potpune primjene. Međutim, kako se uskladiti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka?


    Kao gostujući autor na pravniblog.com, Jovan Vlaški pruža stručno tumačenje novog Zakona o zaštiti ličnih podataka i daje smjernice za usklađivanje sa njegovim odredbama. Za detaljnije savjete i stručnu pomoć u primjeni Zakona, posjetite www.vlaski.rs kako biste osigurali da vaše poslovanje ispunjava sve zakonske zahtjeve. Jovan Vlaški je master pravnik i stručnjak za zaštitu ličnih podataka.


    Sadržaj članka:

    Cilj donošenja Zakona o zaštiti ličnih podataka

    Zakonodavac je imao cilj da novi zakon bude usklađen sa GDPR. Daljom analizom možemo videti dosta sličnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti u
    Republici Srbiji.

    Možemo reći da je ovaj zakon mnogo strožiji nego onaj u Republici Srbiji kada se sagleda visina novčanih kazni. Zakonodavac je ovaj deo bliže uskladio sa GDPR-om.

    Postavlja se pitanje da li je 210 dana dovoljno da se kompanije usklade sa ovim zakonom?

    Lično mišljenje autora teksta, jeste da je zakonodavac dao dovoljno vremena kompanijama da u potpunosti primene odredbe ovog zakona. Imamo u vidu da je on najavljen pre nekoliko meseci i da su koraci ka usklađivanju vrlo slični GDPR-u.

    Naravno da to ne znači da imamo 210 dana da zloupotrebljavamo podatke o ličnosti. Agencija za zaštitu podataka o ličnosti (AZLP) može sprovesti kontrolu i izreći mere i pre isteka 210 dana, imajući u vidu da je BIH i pre ovog zakona imala zakon koji je regulisao zaštitu podataka o ličnosti.

    Novine u Zakonu

    Novine koje ovaj zakon donosi:

    • Agencija za zaštitu podataka o ličnosti postaje neovisno nadzorno tijelo s proširenim ovlastima;
    • Obaveza izrade Kodeksa ponašanja (Pravilnik o zaštiti podataka o ličnosti,
      zakonodavac ga u ovom zakonu naziva Kodeksom);
    • Certifikacija;
    • Procjena uticaja na zaštitu podataka o ličnosti (u obavezi su da je izrade prilikom svake obrade osetljivih podataka o ličnosti ili većeg broja podataka);
    • Novčane kazne u iznosu do 40.000 KM za prekršaje.

    Kakve su kazne?

    Agencija izdaje prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu, pored mjera iz člana 103. stav (2) tač. a) do h) i tačke j) ovog zakona, u zavisnosti od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja.

    Za kršenje odredbi ovog zakona možete biti kažnjeni iznosom do 40.000 KM ili u slučaju preduzetnika do 4% ukupnog godišnjeg prometa na svjetskom nivou za prethodnu finansijsku godinu, zavisno od toga koji je iznos viši.

    Certifikacija

    Ovo je, možemo reći, novina koju nismo imali prilike do sada da vidimo u zakonima država u regionu. Agencija preporučuje uspostavljanje postupka certifikacije zaštite ličnih podataka, pečata i oznaka za zaštitu podataka s ciljem dokazivanja poštivanja odredbi ovog zakona, posebno uzimajući u obzir potrebe mikro, malih i srednjih pravnih lica.

    Certifikaciju izdaje certifikacioni organ iz člana 45. ovog zakona na osnovu kriterija koje je odobrila Agencija. Kontrolor podataka ili obrađivač, u postupku certifikacije, certifikacionom organu pruža sve informacije i omogućava pristup aktivnostima obrade koje su potrebne za postupak certifikacije. Ovo je prvi put da vidimo neki vid standardizacije koja se provlači kroz Zakon o zaštiti ličnih podataka. Na taj način kontrolori će imati određeni nadzor i edukaciju prilikom procesa certifikacije. Kako će ovo izgledati u praski ostaje nam da vidimo.

    Pregled koraka za usklađivanje sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka

    Evo kratkog pregleda svih neophodnih koraka i dokumenata koje bi jedna kompanija trebalo da primeni kako bi uskladila svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i GDPR-om :

    1. Mapiranje podataka.
      Kontrolor (obrađivač) treba da uradi popis svih radnji gde se prikupljaju lični podaci kao i njihov pravni osnov i svrhu. Ovo nije u zakonu kao obaveza ali kako bi mogli da sačinite sve potrebne akte i primenite zakonom propisane mere morate prvo znati koje sve podatke o ličnosti prikupljate i u koju svrhu;
    2. Određivanje lica zaduženog za zaštitu podataka o ličnosti (Službenik za zaštitu podataka o ličnosti); Potrebno je donetu odluku o imenovanju; Može biti lice koje je zaposleno kod Kontrora (Obrađivača) , ili lice koje je angažovano eksterno npr kompanija koja pruža te usluge ili advokat. Podatke o službeniku je obavezno dostaviti Agenciji i objaviti;
    3. Kodeks ponašanja ( nekome je ovo poznato pod nazivom: Pravilnik o zaštiti podataka o ličnosti). U skladu sa članom 42. ZZLP Kodeks odgovara na sva najbitnija pitanja: Transparentna obrada, legitimni interesi kontrolora, prikupljanje ličnih podataka, pseudonomizacija i druge mere, spisak prava i ostvarivanje prava, informisanost o merama, prenosu podataka i mehanizmima zaštite.;
    4. Evidencija o obradi podataka.
      Svaki kontrolor podataka i predstavnik kontrolora podataka, ako je primjenjivo, vodi evidenciju aktivnosti obrade za koje je odgovoran. U članu 32. zakona možete videti šta sve evidencija treba da sadrži. Prilikom kontrole koju vrši Agencija potrebno je dostaviti evidenciju o obradi podataka o ličnosti ili deo evidencije; Prilikom kontrole koju vrši Agencija potrebno je dostaviti evidenciju o obradi podataka o ličnosti ili deo evidencije;
    5. Obaveštenja o obradi podataka o ličnosti ( saglasnosti o obradi podataka);
    6. Politika privatnosti (sajt);
    7. Politika kolačića (Cookie Policy);
    8. Procjena uticaja na zaštitu podataka ličnosti (DPIA) služi IDENTIFIKOVANJU RIZIKA. A u cilju SMANJENJA RIZIKA po podatke o ličnosti. Potrebno je da sadrži opis radnji obrade, svrhu obrade, procenu neophodnosti, procenu rizika po prava lica i predviđene mere za smanjenje rizika.
    9. Obuka zaposlenih;
    10. Implementacija dokumentacije i bezbednosnih mera. Svu dokumentaciju možete da bacite ako vaši zaposleni ne postupaju u skladu sa istom. Zaštita ličnih podataka nije mrtvo slovo na papiru.

    Novi Zakon iziskuje dodatna sredstva kompanijama, ali štiti privatnost svakog pojedinca u društvu.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Da li čitate šta potpisujete? Facebook politika privatnosti i skrivene opasnosti

    Da li čitate šta potpisujete? Facebook politika privatnosti i skrivene opasnosti

    Facebook je postao neizostavan dio svakodnevice milijardi ljudi širom svijeta. Otvaranje naloga je brzo i jednostavno – dovoljno je samo prihvatiti uslove korištenja i politiku privatnosti, što većina korisnika radi bez mnogo razmišljanja. Međutim, ono što većina ljudi ne zna jeste šta zapravo propisuje Facebook politika privatnosti i kakve posljedice to može imati na njihovu privatnost.

    Sadržaj članka:

    Kako Facebook prikuplja podatke o korisnicima

    Od trenutka kada se prijavite, Facebook počinje prikupljati podatke o vama. Nije riječ samo o osnovnim informacijama poput imena, prezimena i e-mail adrese. Platforma kontinuirano prikuplja podatke o svakom lajku, komentaru, objavi i pretrazi koju napravite.

    Čak i vaše ponašanje na drugim web stranicama koje imaju Facebookove alate za praćenje (poput “lajk” dugmadi ili “share” opcija) može biti zabilježeno. Nakon bilježenja, ostaje povezano sa vašim profilom.

    Aplikacija koristi razne metode za identifikaciju vašeg uređaja. Ona bilježi podatke poput IP adrese, operativnog sistema, vrste pretraživača i verzije aplikacije. Osim toga, prikuplja podatke o vašim navikama korištenja uređaja. To uključuje vrijeme provedeno na platformi, učestalost korištenja i interakcije s različitim vrstama sadržaja.

    Facebook prati vašu lokaciju čak i kada ne koristite aplikaciju, koristeći podatke o Wi-Fi mrežama, Bluetooth uređajima, i GPS podacima. To omogućava preciznu identifikaciju vašeg fizičkog mjesta.

    Nadalje, platforma bilježi vaše poruke, pa čak i sadržaj koji je privatno dijeljen unutar razgovora. Time omogućuje algoritmima da bolje razumiju vaše interese i ponašanja.

    Iako Facebook tvrdi da koristi ove podatke za poboljšanje korisničkog iskustva i personalizaciju sadržaja, ovi podaci također služe za izuzetno precizno ciljanje oglasa.

    Na temelju vaših interakcija i podataka koji se prikupljaju u stvarnom vremenu, Facebook kreira detaljan profil. Taj profil se koristi za oglašivačke kampanje koje su specifično prilagođene vašim interesima, preferencijama i ponašanju na internetu. Ova vrsta personalizacije čini oglašavanje na Facebooku vrlo učinkovitim, ali također postavlja pitanja o privatnosti i zaštiti podataka korisnika.

    Dijeljenje podataka s trećim stranama i zloupotrebe

    Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da Facebook ne čuva ove podatke samo za sebe. Umjesto toga, platforma koristi podatke o korisnicima kako bi ih dijelila s oglašivačima, analitičkim kompanijama, poslovnim partnerima i različitim vanjskim organizacijama.

    Ovaj pristup omogućava onima s kojima dijele podatke da bolje ciljaju korisnike i kreiraju efikasnije marketinške kampanje. Međutim, to također podiže ozbiljna pitanja o privatnosti i sigurnosti podataka.

    Najpoznatiji i najkontroverzniji slučaj zloupotrebe podataka dogodio se s kompanijom Cambridge Analytica. Ova firma je neovlašteno prikupila podatke miliona Facebook korisnika, većinom bez njihovog izričitog pristanka. Koristila ih je za manipulaciju političkim kampanjama, uključujući one u SAD-u 2016. godine. Podaci su korišteni za kreiranje psiholoških profila koji su omogućili ciljanje korisnika s političkom propagandom, a sve u cilju utjecanja na njihove odluke na izborima.

    Ovaj skandal nije samo otkrio opasnosti vezane uz neetičko korištenje osobnih podataka, već je i svijest o privatnosti podigao na globalnu razinu. Pokazao je koliko su naši privatni podaci vrijedni, ali i koliko lahko mogu biti iskorišteni bez našeg znanja ili pristanka.

    Biometrijski podaci i prepoznavanje lica

    Još jedan aspekt privatnosti koji je izazvao buru u javnosti jeste prepoznavanje lica. Facebook je ranije imao funkciju automatskog označavanja na fotografijama, koja je koristila biometrijske podatke korisnika, tačnije prepoznavanje lica, kako bi automatski sugerirao oznake prijateljima na slikama.

    Ova tehnologija analizirala je slike i uspoređivala ih s postojećim podacima u korisničkim profilima, omogućujući da se identifikacija vrši gotovo odmah. Iako je ova opcija zvanično ukinuta 2021. godine, ostaje pitanje koliko su naši biometrijski podaci već prikupljeni i u koje svrhe su korišteni, jer se u mnogim slučajevima podaci mogu pohranjivati duže vrijeme nego što smo svjesni.

    Sigurnosni propusti i hakerski napadi nisu rijetkost, a u prošlosti su milioni korisnika već bili žrtve curenja podataka. Ova curenja obuhvataju ne samo osnovne informacije poput imena i e-mail adrese, već i osjetljive biometrijske podatke, uključujući skeniranje lica.

    Takvi incidenti izazivaju opravdanu zabrinutost, jer bi biometrijski podaci, ako se zloupotrijebe, mogli dovesti do ozbiljnih sigurnosnih prijetnji, poput krađe identiteta ili lažnog predstavljanja.

    Zbog ovih i drugih razloga, Facebook je suočen s ogromnim novčanim kaznama, naročito u Europi, gdje su zakoni o privatnosti i zaštiti podataka među najstrožijim u svijetu.

    Prisluškivanje putem mikrofona – mit ili stvarnost?

    Među korisnicima se često postavlja pitanje da li Facebook koristi mikrofone telefona za prisluškivanje razgovora i zatim na osnovu toga plasira oglase. Iako kompanija izričito negira takve tvrdnje, mnogi korisnici su primijetili da im se u oglasima pojavljuju proizvodi ili usluge o kojima su nedavno razgovarali, i to bez da su ih prethodno pretraživali na internetu.

    Ovakvi slučajevi izazivaju sumnje u transparentnost i praksu kompanije, pa je pitanje o stvarnoj namjeni mikrofona postalo predmetom brojnih spekulacija.

    Iako ne postoje čvrsti dokazi da Facebook aktivno koristi mikrofone za prisluškivanje razgovora, jasno je da platforma ima dovoljno drugih izvora informacija, kao što su naši pretrage, lajkanje, interakcije s objavama i podaci o lokaciji, da bi mogla precizno ciljati oglase.

    Algoritmi koji upravljaju reklamama analiziraju ove podatke kako bi korisnicima prikazali proizvode i usluge koji odgovaraju njihovim interesima i ponašanjima. S obzirom na količinu podataka koja se prikuplja, lahko je moguće da oglasi postanu izuzetno relevantni, što može izazvati osjećaj da su na neki način “prisluškivani”.

    Kako zaštititi svoju privatnost na Facebooku

    Ono što korisnici mogu učiniti kako bi zaštitili svoju privatnost jeste da prilagode postavke na Facebooku.

    Poželjno je ograničiti ko može vidjeti naše objave, isključiti praćenje lokacije, zabraniti aplikaciji pristup mikrofonu i povremeno brisati historiju aktivnosti.

    Također, korisnici bi trebali redovito pregledati aplikacije i web stranice povezane s njihovim Facebook računom te ukloniti one koje im nisu potrebne. Dodatno, moguće je ograničiti informacije koje se dijele u biografiji, kao što su datum rođenja, obrazovanje, i radna iskustva, čime se smanjuje količina podataka koja je dostupna trećim stranama.

    Na kraju, ključna stvar je da budemo svjesni da je svaki podatak koji podijelimo na internetu potencijalno dostupan ne samo našim prijateljima, već i kompanijama koje od toga ostvaruju profit.

    Facebook je moćna platforma koja omogućava povezivanje s ljudima širom svijeta, ali njegova politika privatnosti krije mnogo toga što korisnici ne primijete na prvi pogled.

    Prije nego što sljedeći put bez razmišljanja prihvatimo uslove korištenja, vrijedi se zapitati – da li zaista znamo šta potpisujemo? Svaka naša interakcija na platformi stvara digitalni trag, a razmišljanje o privatnosti i sigurnosti na internetu postaje nužno kako bi se očuvala naša prava i lični podaci podaci u digitalnom okruženju.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka

    Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka

    Bosna i Hercegovina je usvojila novi Zakon o zaštiti ličnih podataka, koji je usklađen s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) Europske unije. Ovaj zakon donosi značajne promjene u načinu obrade i zaštite ličnih podataka građana, postavljajući strožije standarde za institucije i kompanije koje rukuju takvim podacima.

    Sadržaj članka:

    Usklađivanje s europskim standardima

    Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini donesen je s ciljem usklađivanja s najvišim europskim standardima zaštite privatnosti.

    Konkretno, zakon je usklađen s Uredbom (EU) 2016/679 Evropskog parlamenta i Vijeća od 27. aprila 2016. godine. Ta uredba je poznata kao Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Ona reguliše obradu ličnih podataka i slobodno kretanje takvih podataka unutar Europske unije.

    Ovim usklađivanjem Bosna i Hercegovina nastoji modernizirati svoj pravni okvir. Na ovaj način će se povećati nivo zaštite ličnih podataka građana, te stvoriti pravno sigurnije okruženje za poslovne subjekte koji rukuju podacima.

    Uvođenjem strožijih pravila obrade i čuvanja podataka, novi zakon doprinosi boljoj zaštiti privatnosti pojedinaca. Smanjuju se rizici zloupotrebe podataka i omogućava građanima veću kontrolu nad informacijama koje dijele. Usklađivanje s GDPR-om otvara put za jaču međunarodnu saradnju i olakšava poslovanje kompanijama koje posluju na tržištu Europske unije.

    Ključne odredbe zakona

    Prema novom zakonu, lični podaci su svi podaci koji se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

    To znači da bilo koja informacija, poput imena, adrese, broja telefona, IP adrese ili čak podataka o fizičkim, psihološkim, genetskim, ekonomskim ili društvenim karakteristikama osobe, spada u kategoriju ličnih podataka.

    Obrada ovih podataka obuhvata niz aktivnosti, bilo da se radi o ručnim ili automatizovanim procesima. U praktičnom smislu, to podrazumijeva:

    • prikupljanje i evidentiranje podataka,
    • organizaciju i strukturiranje,
    • čuvanje i prilagođavanje,
    • pretragu i korištenje,
    • dijeljenje ili prenos podataka,
    • usklađivanje i kombinovanje,
    • ograničavanje pristupa,
    • brisanje ili uništavanje podataka.

    Ove aktivnosti su strogo regulisane zakonom. To znači da svaki subjekt koji obrađuje podatke mora imati jasan pravni osnov za njihovu obradu i poštovati principe zakonitosti, transparentnosti i sigurnosti.

    Obaveze za rukovaoce podataka

    Rukovaoci podataka, uključujući institucije i kompanije koje prikupljaju i obrađuju lične podatke građana, imaju niz zakonskih obaveza. Sve to kako bi osigurali zaštitu privatnosti i sigurnost podataka.

    Prije svega, svaka obrada podataka mora biti zakonita, poštena i transparentna. To znači da građani moraju biti jasno informisani o tome ko obrađuje njihove podatke, u koju svrhu i na koji način.

    Podaci se smiju prikupljati isključivo u određene, izričite i zakonite svrhe. Ni pod kojim uslovima ne smiju se koristiti na način koji nije u skladu s tim svrhama.

    Osim toga, rukovaoci podataka su dužni:

    • osigurati tačnost i ažurnost podataka, kako bi se izbjegle greške koje mogu negativno uticati na pojedince,
    • implementirati odgovarajuće tehničke i organizacione mjere zaštite kako bi se spriječili neovlašten pristup, curenje, gubitak ili zloupotreba podataka,
    • osigurati da podaci ne budu čuvani duže nego što je potrebno za svrhu zbog koje su prikupljeni,
    • omogućiti građanima ostvarivanje njihovih prava u vezi s ličnim podacima, uključujući pravo na ispravku, brisanje i prigovor na obradu.

    Ove obaveze imaju ključnu ulogu u osiguravanju visokog standarda zaštite podataka i povjerenja građana u institucije i kompanije koje s njima posluju.

    Prava građana

    Građani imaju pravo na:

    • Informisanost o obradi njihovih ličnih podataka, što uključuje pravo da budu jasnije obaviješteni o tome kako i u koju svrhu se njihovi podaci koriste.
    • Pristup svojim ličnim podacima, što omogućava građanima da saznaju koji podaci o njima postoje u određenim bazama podataka i ko ih koristi.
    • Ispravku netačnih ili nepotpunih podataka, kako bi se osigurala tačnost i ažurnost svih podataka koji se čuvaju.
    • Brisanje svojih podataka, poznato kao “pravo na zaborav”, koje omogućava uklanjanje podataka kada za to ne postoji opravdanje ili ako nisu više potrebni.
    • Ograničenje obrade, što znači da građani mogu zahtijevati da se njihovi podaci obrade samo u određenim slučajevima i pod određenim uslovima.
    • Prenosivost podataka, koje im omogućava da prenesu svoje podatke od jednog nosioca obrade ka drugom, u strukturiranom i uobičajenom formatu.
    • Pravo na prigovor na obradu, što omogućava građanima da se usprotive određenim vrstama obrade podataka koje se vrše bez njihovog pristanka.

    Kaznene odredbe

    Nepoštivanje odredbi zakona može rezultirati značajnim kaznama.

    Zakon propisuje kazne za kontrolore koji prekrše pravila obrade ličnih podataka. Kazna za kontrolora može biti između 50.000 i 100.000 KM ako obrade posebne kategorije podataka ili prenosi podatke u inostranstvo bez ispunjavanja zakonskih uslova. Odgovorna lica i zaposleni u kontroloru mogu biti kažnjeni manjim iznosima, od 1.000 do 15.000 KM za odgovorna lica i 500 do 10.000 KM za zaposlene.

    Predviđene su i kazne za prekršaje koji uključuju nepoštovanje osnovnih pravila zaštite ličnih podataka. One se odnose na obradu podataka bez saglasnosti ili bez potrebne zaštite. Za ove prekršaje kontrolori se kažnjavaju kaznama od 10.000 do 100.000 KM. Odgovorna lica i zaposleni mogu biti kažnjeni manjim iznosima.

    Zbog nepravilnosti u obradi podataka, kao što su nemogućnost dokazivanja saglasnosti ili nepravilna obrada podataka za novinarske i druge specifične svrhe. Kazne za ove prekršaje kreću se od 5.000 do 50.000 KM za kontrolore, a odgovorna lica i zaposleni mogu biti kažnjeni sa manjim iznosima.

    Kazna za lice koje obrađuje lične podatke protivno uslovima definisanim od strane kontrolora ili obrađivača, kazniće se novčanom kaznom od 500 do 5.000 KM.

    Odgovorna lica u javnim organima koja ne donesu potrebne propise za sprovođenje zakona ili ne pruže podršku Agenciji za zaštitu podataka, kazniće se kaznama od 500 do 5.000 KM.

    Usvajanje novog Zakona o zaštiti ličnih podataka predstavlja značajan korak ka jačanju zaštite privatnosti građana Bosne i Hercegovine. Institucije i kompanije koje obrađuju lične podatke trebaju se upoznati s novim obavezama i osigurati usklađenost svog poslovanja s ovim zakonom. Tako bi izbjegle potencijalne sankcije i osigurale povjerenje svojih korisnika.

    Primjer primjene zakona u svakodnevnom životu

    U današnjem digitalnom dobu, vrlo je lahko zaboraviti da svaka interakcija na internetu može uključivati prikupljanje osobnih podataka. Mnoge web stranice, usluge i aplikacije koje koristimo svakodnevno automatski prikupljaju podatke, a često nismo ni svjesni toga. Kada posjetimo web stranicu i prihvatimo kolačiće (cookies), često ne razmišljamo o tome što to znači za naše lične podatke. Kolačići mogu pratiti našu aktivnost na internetu. Oni bilježe koje stranice posjećujemo, koliko vremena provodimo na njima, pa čak i informacije o našoj lokaciji.

    Pored toga, prijavljivanje na newslettere je još jedan način na koji pružatelji usluga prikupljaju naše osobne podatke. Pri tome često dajemo pristup našim email adresama. Nismo ni svjesni u kojoj se mjeri oni mogu koristiti za ciljanje specifičnih oglasa ili za daljnje dijeljenje naših podataka s trećim stranama.

    Mnoge web stranice koriste naše podatke putem formulara za kontakt, anketa, prijava za popuste. Čine to i kroz našu aktivnost na društvenim mrežama koje su povezane s određenim web stranicama. Često se prihvataju uslovi korištenja ili politika privatnosti bez detaljnog čitanja. Zbog toga mnogi korisnici nisu ni svjesni koji se podaci prikupljaju i kako se koriste.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka postavlja jasne smjernice i obveze za sve koji prikupljaju i obrađuju osobne podatke, uključujući web stranice. To znači da su vlasnici tih stranica odgovorni za informisanje korisnika o tome kako se njihovi podaci koriste. Osim toga, moraju dobiti dozvolu korisnika prije nego što dođe do prikupljanja podataka. U svakodnevnom životu, to bi značilo da bi svaki put kada se prijavite za neki servis ili integrišete s web stranicama, trebali biti svjesni koje podatke dijelite i u koje svrhe.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Advokatska tajna

    Advokatska tajna

    Veza između advokata i klijenta je odnos povjerenja i povjerljivosti. Advokat je dužan da štiti interese svog klijenta, da poštuje njegovu privatnost i povjerljivost informacija koje mu se daju u vezi sa slučajem. Advokat je dužan da poštuje profesionalne standarde i da se pridržava etičkih pravila svoje profesije u radu sa svojim klijentima, a ono što mu se saopšti je advokatska tajna.

    Odnos između advokata i klijenta

    Klijent je dužan da advokatu pruži istinite i tačne informacije u vezi sa svojim slučajem, da poštuje njegove preporuke i da izvršava sve obaveze prema advokatu u skladu sa dogovorenim uslovima saradnje.

    Odnos između advokata i klijenta je važan za uspešno rješavanje slučaja i za zaštitu prava i interesa klijenta. Važno je da obje strane poštuju svoje obaveze i da održavaju dobru komunikaciju u toku trajanja odnosa.

    Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci

    Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.

    Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.

    Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.

    “Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“

    U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.

    Advokatska tajna

    Čuvanje advokatske tajne je načelo advokature koje predstavlja bitnu pretpostavku stručnog i savjesnog zastupanja i nezamjenjiv je uslov nezavisnosti i samostalnosti advokatske profesije.

    Obaveza čuvanja advokatske tajne nije vremenski ograničena.

    Advokatsku tajnu predstavlja sve ono što je advokat prilikom pružanja pravne pomoći saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. U naravi ovu tajnu pored saznanja advokata predstavljaju svi spisi, tonski, računalni, slikovni i slični zapisi, te depoziti stranaka koji se nalaze u advokatskoj kancelariji.

    Kada prestaje obaveza čuvanja advokatske tajne

    Dužnost čuvanja advokatske tajne ne prestaje samim prestankom zastupanja ili završetkom postupka u kojem je i povodom kojeg je nastupilo saznanje o činjenicama i okolnostima, koje čine advokatsku tajnu. Dužnost čuvanja tajne postoji i u slučajevima saznanja o činjenicama i okolnostima povjerenim od strane stranke čije zastupanje advokat nije prihvatio.

    Advokat smije saopštiti činjenice i okolnosti, koje predstavljaju advokatsku tajnu, samo u odredjenoj vrsti postupka po pristanku osobe od koje je to saznao, datog u pismenoj formi, ili ako je otkrivanje tajne nu`no u krivičnom postupku ili postupku disciplinske odgovornosti advokata za dokazivanje njegove nevinosti.

    Ko ocjenjuje šta je advokatska tajna

    Advokat sam mora savjesno ocijeniti što stranka želi da bude sačuvano kao advokatska tajna, a što ponekad znači i samu činjenicu da mu se stranka obratila za pravnu pomoć i ne navođenjem koje vrste.

    Advokat je dužan na odgovarajući način sve svoje saradnike u kancelariji upoznati sa obavezom čuvanja advokatske tajne, a tu obavezu u Ugovoru o radu sklopljenim sa svojim saradnicima izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa.

    Obaveza čuvanja advokatske tajne proteže se na sve advokate u zajedničkoj advokatskoj kancelariji, na sve advokate u Advokatskom društvu i na sve zaposlenike.

    Odavanje advokatske tajne predstavlja svakako najtežu povreda dužnosti i ugleda advokature, ako je to učinjeno izvan uslova odredjenih u Kodeksu advokatske etike.

    Za potpuno razumjevanje advokatske etike, upućujemo vas da pročitate Kodeks advokatske etike.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Fotografisanje zaposlenika radi evidencije prisustva

    Fotografisanje zaposlenika radi evidencije prisustva

    Imajući u vidu analizu zakonskih propisa iz ove oblasti, a što ćemo obrazložiti u nastavku, smatramo da fotografisanje zaposlenika radi evidencije prisustva u svrhu evidentiranja prisustva na radnom mjestu nije u skladu sa zakonskim odredbama, budući da se navedeni vid kontrole može uspostaviti na drugi manje invazivan način kao što je uvođenje uobičajenih organizacionih mjera i primjena kartične kontrole. O zaštiti privatnosti u svakodnevnom životu smo pisali i ranije.

    Sadržaj članka:

    Informacione tehnologije i praćenje prisustva na poslu

    Sa razvojem informacionih tehnologija, te sve dostupnijim uređajima za snimanje i pohranjivanje podataka, sve češće se postavlja pitanje zakonitosti uvođenja sistema evidencije radnog vremena na način da se zaposlenik pri rijavi fotografiše.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka

    Zakon o zaštiti ličnih podataka  osnovni je propis obradu ličnih podataka, sa ciljem da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose.

    Kontrolor, odnosno osoba koja prikuplja i obrađuje lične podatke, u obavezi je da lične podatke obrađuje na pravičan i zakonit način, što podrazumijeva obradu ličnih podataka ukoliko je ona propisana zakonom ili je obrada neophodna za ostvarivanje svrhe koja se želi postići takvom obradom.

    U kojoj mjeri se smiju obrađivati lični podaci

    Lični podaci obrađuju samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe. Ovaj princip znači da ukoliko zakon ili na osnovu zakona doneseni podzakonski akti ne propisuju koji podaci se obrađuju, onda se uzima minimalan obim ličnih podataka koji je potreban da bi se postigla svrha takve obrade.

    Kako je regulisana obrada ličnih podataka zaposlenika

    Obrada ličnih podataka zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana propisima iz oblasti radnih odnosa, a jedan od tih propisa je Zakon o radu (“Sl. novine FBiH”, br. 26/2016, 89/2018 i 23/2020 – odluka US) koji u članu 30. propisuje da se lični podaci zaposlenika ne mogu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim licima, osim ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa. Ova pravna norma je ograničavajuća i pretpostavlja zakonski osnov ili neophodnost, odnosno stvarnu potrebu, kao uslov za obradu ličnih podataka.

    Dakle, pravo i obaveza…, kao poslodavca, je da kontroliše prisustvo zaposlenika na radnom mjestu, te je shodno navedenoj normi, a u nedostatku zakonskog osnova, dužan koristiti način i sredstva koja su primjerena i neophodna za izvršenje takve obaveze.

    Da li je fotografisanje zaposlenika opravdano

    Prema tome, fotografisanje zaposlenika u svrhu evidentiranja prisustva na radnom mjestu može biti opravdano samo ukoliko poslodavac nema drugog načina i sredstva da kontroliše radno vrijeme. Međutim, teško bi se u stvarnom životu moglo opravdati fotografisanje zaposlenih kao jedini efikasan i nužan način evidentiranja prisustva na radnom mjestu, jer je način postizanja te svrhe nesrazmjeran sa vrstom podataka koji se obrađuju i rizikom zbog obrade istih.

    Stoga, mišljenja smo da je obrada ličnih podataka zaposlenika putem fotografisanja u svrhu evidentiranja prisustva na radnom mjestu suprotna principu iz člana 4. tačka c) Zakona, kojim je propisna obaveza kontrolora da lične podatke obrađuje samo u mjeri i obimu koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe, jer se efikasnost sistema kontrole može uspostaviti na drugi manje invazivan način kao što je uvođenje uobičajenih organizacionih mjera i primjena kartične kontrole.”

    (U skladu sa Mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, br. službeno od 16.7.2020. godine)

  • Kleveta na Youtube

    Kleveta na Youtube

    Zakoni o kleveti razlikuju se u svakoj zemlji, no obično se odnose na neistinit sadržaj koji šteti ugledu druge osobe ili kompanije. Kleveta na Youtube je veliki problem i mi želimo da vam pomognemo da zaustavite klevetnika!

    O tome šta je kleveta i kako se zaštititi od klevete, pisali smo i ranije.

    Šta je kleveta

    Iako se definicija klevete razlikuje u različitim dijelovima svijeta, kleveta općenito podrazumijeva svaku neistinitu izjavu koja narušava nečiji ugled ili čija je posljedica društveno izopćenje ili izbjegavanje oklevetane osobe. Kleveta na Youtube je veoma česta i zato je veoma značajno da znate kako da se zaštitite.

    Šta će Youtube uraditi u slučaju prijave klevete

    U postupku blokiranja sadržaja s klevetom Youtube će razmotriti zakonske propise iz navedene oblasti, a u nekim slučajevima će se radi utvrđivanja istine posegnuti i za sudskim odlučivanjem. Kako bi Youtube mogao obraditi zahtjev za blokiranje sadržaja zbog klevete, žalba koju podnesete na OVOME OBRASCU mora biti tačno određena i dokazana legitimnim i istinitim dokaznim sredstvima. To podrazumjeva da ste u obavezi da objasnite zašto vjerujete da izjave koje je neko objavio, a tiču se vas, nisu istinite i kako štete vašem ugledu.

    Uklanjanje štetnog sadržaja

    U nekim slučajevima doći će od uklanjanja štetnog sadržaja jer je kleveta na Youtube veoma ozbiljan problem. Budući da procesi koji povodom ovih žalbi mogu da budu dugotrajni i komplikovani, Youtube savjetuje da se prvo obratite onima koji su objavili sporni sadržaj.

    Šta ako ne možete stupiti u kontakt sa klevetnikom

    Ako ne možete stupiti u kontakt s tom osobom, provjerite ispunjava li sporni videozapis uvjete za uklanjanje zbog kršenja pravila o privatnosti ili uznemiravanju.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    U jednom od prethodnih članaka pisali smo o tome da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju, te konstatovali da je to dozvoljeno ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, te da građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom. U ovome članku, ramzatraćemo da li je dozvoljeno snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    U vezi sa prethodnim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljeno fizičkim licima da snimaju policijske službenike prilikom obavljanja poslova na javnim površinama, da li je dozvoljeno objavljivanje takvih snimaka, te korištenje prilikom žalbe na rad policijskih službenika.

    Primjenjivi uslovi za obradu ličnih podataka video snimanjem policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnim mjestima, bez saglasnosti istih, određeni su u tački d) i e) navedenog člana Zakona, odnosno ako je “d) ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu;” i e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti vlastiti privatni i lični život.

    S tim u vezi, snimanje policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnom mjestu, opravdano je sa aspekta člana 6. stav (1) tačka d) i e) Zakona, kada je evidentno da radnje istih ukazuju na zloupotrebu ovlaštenja, neprofesionalno postupanje ili bilo koji oblik nezakonitog postupanja.

    Uvjerenje da postoji pravo na snimanje policijskih službenika od strane fizičkih lica zbog pukog razloga da se radi o javnim službenicima, ne može biti opravdanje niti osnov za takvu obradu ličnih podataka, kada ponašanje istih u vršenju službenih radnji ne ukazuje na nezakonito, neprofesionalno ili drugo nekorektno postupanje.

    Stoga, ukoliko je ispunjen jedan od primjenjivih uslova iz člana 6. Zakona, te ukoliko se snimanje vrši na način da se ne ometa, odnosno ne sprječava policijski službenik u vršenju službene radnje, ne postoje smetnje da isti bude sniman na javnom mjestu. I u takvom slučaju, potrebno je cijeniti postojanje opravdanog javnog interesa za snimanje, koji ukoliko postoji, svakako nadjačava pravo na privatnost svakog pojedinca, pa tako i policijskog službenika. Naime, zaštita privatnosti ne može nadjačati javni interes za snimanje kada je potrebno dokumentovati nezakonito, neprofesionalno ili drugo neprimjereno postupanje policijskog službenika.

    Nadalje, pravo na privatnost pojedinca koji se nađe na javnom mjestu, ograničeno je drugim pravima kao što je pravo na slobodno izražavanje, pisanje, informisanje i slično. S tim u vezi, u članu 19. stav (1) Zakona, određeno je sljedeće: „obrada ličnih podataka u novinarske svrhe, u svrhe umjetničkog i literarnog izražavanja, vršiće se u skladu sa posebnim propisom i kodeksima ponašanja.“U stavu (2) istog člana Zakona, propisano je da: „na obradu ličnih podataka u svrhe navedene u stavu (1) ovog člana ne odnose se odredbe ovog Zakona, osim odredbi o sigurnosti i povjerljivosti kao i odgovornosti za štetu“.

    Osim toga, članom 32. Zakona utvrđeno je da pojedinac ostvaruje pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale zbog povrede privatnosti pred nadležnim sudom.

    Dakle, lice koje snimi i objavi nastali snimak mora voditi računa i o mogućim posljedicama, za koje može odgovarati pred nadležnim sudom. Stoga, potrebno je razmotriti mogućnost da se prilikom objavljivanja snimaka izvrši zamagljivanje lica policijskog službenika, jer njegov identitet nije od javnog interesa, već je potreban nadležnim organima radi preduzimanja radnji na utvrđivanju i otklanjanju nezakonitosti.

    Zaključno, video snimanje policijskih službenika na javnom mjestu prilikom vršenja službenih radnji i objava tako snimljenog video zapisa na internetu gdje ga korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, može biti obrada ličnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe ako kao jedini cilj ima otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što cijeni sud koji odlučuje u svakom konkretnom slučaju.

  • Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06, 76/11 i 89/11). Agencija je, između ostalog, ovlaštena da daje savjete i mišljenja u vezi sa zaštitom ličnih podataka, a jedan od zahtjeva odnosio se i na pitanje da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju.

    U tom smislu, građani, ali i pravne osobe se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini obraćaju sa zahtjevima za davanje mišljenja da li se snimanje saobraćajnog prekršaja privatnim telefonom od strane građanina, te dostavljanje tog snimka nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova radi sankcionisanja počinioca, može smatrati povredom ličnih podataka.

    Shodno članu 3. Zakona, pojašnjava Agencija u Mišljenju, obrada ličnih podataka podrazumijeva bilo koju radnju ili skup radnji koje se vrše nad podacima, bilo da je automatska ili ne, a posebno prikupljanje, unošenje, organiziranje, pohranjivanje, prerađivanje ili izmjenu, uzimanje, konsultiranje, korištenje, otkrivanje prenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje.

    U smislu navedene odredbe, snimanje počinjenja prekršaja privatnim mobilnim telefonom predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, ukoliko se putem snimka može utvrditi identitet počinioca prekršaja.

    Prekršaj, njegova obilježja, sankcije i organi koji su nadležni da postupaju u vezi sa prekršajem, definisani su relevantnim zakonom o prekršajima. Jedino zakonom ovlašteni javni organi mogu utvrditi postojanje prekršaja, te preduzimati potrebne službene radnje u cilju osiguranja dokaza i sankcionisanja počinioca prekršaja. Kada su u pitanju prekršaji iz oblasti saobraćaja, utvrđivanje i sankcionisanje prekršaja, uglavnom, je u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, u skladu sa njihovom teritorijalnom nadležnošću. Imajući u vidu navedeno, ministarstva unutrašnjih poslova obrađuju lične podatke počinioca prekršaja u skladu sa članom 6. tačka a) Zakona.

    Ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    Dakle, snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju prilikom činjenja prekršajne radnje i dostavljanje takvog snimka nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova na nadležno postupanje predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, koja je prihvatljiva u slučaju ispunjenja uslova iz člana 6. tačka e) Zakona.

        

  • Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Na internetu, televiziji i ostalim medijima sve je više emisija koje se bave snimanjem i emitovanjem, ne samo specijalnih policijskih akcija, već i svakodnevnih policijskih aktivnosti. Kao posljedica toga, logičnim se nameće pitanje da li mediji i snimanje policijskih aktivnosti narušavaju prava građana na zaštitu ličnih podataka i identiteta u policijskim akcijama? Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu nameće se kao realno i sve aktuelnije pitanje na koje će se morati dati konkretan i zadovoljavajući odgovor.

    U vršenju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način i vođen je javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima i rukovoditi se općim interesom, te naročito služiti i pomagati javnosti.

    Zakon o policijskim službenicima

    Zakonom o policijskim službenicima propisuju se policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene, radnopravni status policijskog službenika, te ostala bitna pitanja za rad policijskih službenika.

    U Bosni i Hercegovini postoji više zakona koji regulišu policijska ovlaštenja i radnopravni status uključujući njihove dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa policijskih službenika, ali su principi na kojima se zasnivaju isti i za cilj imaju zaštitu ustavom, zakonima i drugim propisima zagarantovana prava građana.

    Radi spriječavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti, Uprava policije može na javnim mjestima vršiti audio i video snimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.

    Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši Uprava policije radi spriječavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda, kao i za obavljanje drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.

    U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.) lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Nosilac podataka je fizičko lice čiji identitet može da se ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Osim toga, Kontrolor podataka ne može da daje lične podatke trećoj strani prije nego što o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri da se daju lični podaci, oni ne mogu da se otkriju trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu.

    Video sadržaji koji se mogu pratiti na televiziji ili na internetu, gdje snimateljske i novinarske ekipe prate i snimaju policijske službenike u izvršavanju redovnih poslova i zadataka, često više nego očigledno otkrivaju identitet lica, odnosno, omogućavaju da se identitet lica ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, pomoću jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica.

    Štaviše, u pojedinim situacijama, oni koji takve sadržaje serviraju u javni medijski prostor propuštaju i da “zamagle” lica koje je predmet policijskih aktivnosti.

    To ima višestruke posljedice za kontrolisana lica i vodi njihovoj stigmatizaciji. Često se stiče utisak da su aktivnosti “isforsirane” iz potrebe da se određeni sadržaj snimi, ne uzimajući u obzir interes lica, njegovu privatnost i štetu koja mu se insceniranim djelovanjem može proizvesti.

    Podržite Pravni blog, podijelite naše sadržaje i pomozite nam da dopremo do što većeg broja čitaoca, a mi nastavljamo obrađivati ovu temu u narednim člancima, gdje ćemo dati odgovore na pitanja kako tražiti zaštitu svojih ličnih podataka, šta uraditi u slučaju protivpravnog korištenja ličnih podataka i ostala aktuelna pitanja.

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu mora se shvatiti ozbiljno kao i zaštita života i bilo kojeg drugog prava svakog građanina i građanke bilo koje države.

  • Kako napisati CV, šta je CV 

    Kako napisati CV, šta je CV 

    Kako napisati CV, šta je CV i kakav uticaj imaju i šta su motivaciono pismo i propratno pismo, pitanja su koja se često postavljaju. CV je skraćenica za latinski izraz Curriculum Vitae. Curriculum znači tok, a riječ Vitae život. U prilagođenom prijevodu bi značenje moglo biti životopis. U ovom članku dajemo odgovore na pitanja kako napisati CV, šta je CV.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Šta je CV

    Šta je CV i kako napisati CV, napisati kvalitetan životopis, biografiju, opisati stvari koje ste do sada radili i kvalifikacije koje ste stekli… Na našim jezicima izraz životopis zvuči mnogo jednostavnije, zar ne, čak je odmah i jasnije šta zapravo treba da uradite? 

    Kao što možete da pretpostavite, iskustvo je pokazalo da je ovo jedno od pitanja koje se veoma često postavlja, te da je u uslovima tržišne ekonomije, ali i mogućnosti pristupa akademskim institucijama širom svijeta, sve aktuelnije. Mnogo je briljantnih primjera napisanih životopisa, ali i katastrofalnih koji su više odmogli, nego pomogli u traženju posla ili pri apliciranju za stipendiju ili na neki akademski program. 

    Postoji izreka da imate samo 6 sekundi da pridobijete pažnju poslodavca.  

    Uzmimo situaciju kada pišete CV za posao. Zamislite da ste vi poslodavac, naravno, pod uslovom da zaista želite da izaberete najboljeg kandidata… Prvi kontakt sa tom osobom će biti upravo posredstvom CV-a koji vam je poslala.

    Želite osobu kojoj ćete vjerovati, koja je dokazana u poslovima koje je radila, koja je obrazovana i ima jasno definisanu sferu i grupu interesa stručnih vještina i kvalifikacija, koja će biti dobar i zahvalan radnik, koja će biti odgovorna i na vrijeme i u skladu sa pravilima struke ispunjavati sve svoje radne zadatke.  

    Da utvrdimo, CV je zapravo skraćenica od latinskog izraza Curriculum Vitae, engleski Resume ili biografija, životopisSvrha je da u kratkom pismenom pregledu poslodavcu predstavite sebe i svoje stručne kvalifikacije. To je način da komunicirate sa onim ko odlučuje o tome koju osobu će pozvati na razgovor i u konačnici primiti u radni odnos. Tu veliku ulogu imaju i motivaciono pismo i propratno pismo.

    CV i Rezime

    Na neki način, CV je blisko povezan i jedna je vrsta rezimea, biografije. Oba dokumenta sadrže vaše lične podatke, podatke o obrazovanju, formalnom i neformalnom i profesionalnim dostignućima. Međutim, ipak postoje razlike između ova dva dokumenta.

    Kako se CV i Rezime razlikuju

    Za razliku od CV-a, rezime ne sadrži cjelokupno profesionalno iskustvo. On je samo kratak pregled vještina i iskustava i ne piše se za cjelokupnu karijeru, odnosno “od početka”.

    Budući da je rezime obično kratak, i nije sveobuhvatan kao CV, sastoji se od jedne do dvije stranice. Rezime bi trebao biti pisan strateški, uzimajući u obzir i naglašavajući one stvari koje bi mogle da budu od koristi za dobijanje posla za koji aplicirate.

    Kome je potreban CV

    Generalno, onima koji traže posao CV je manje potreban nego onima koji imaju ambiciju da se dalje usavršavaju i grade akademsku karijeru. CV je obično jedan od osnovnih alata odnosno dokumenata koje koriste osobe koje nastavljaju fakultetsko obrazovanje ili rade naučno-istraživačke radove, i to prilikom apliciranja za grantove i stipendije.

    Šta CV treba da sadrži

    Budući da je CV jako detaljan, većina njegovog sadržaja odnosi se na profesionalna i akademska dostignuća. Ovo su stvari koje CV treba da sadrži;

    • Kontakt informacije
    • Podatke o obrazovanju
    • Nagrade i počasti
    • Stipendije i grantovi
    • Radno iskustvo
    • Istraživačko iskustvo i interesi
    • Publikacije i prezentacije
    • Povezana iskustva
    • Licence i certifikati
    • Druge sposobnosti (jezici i druge vještine)
    • Članstva u organizacijama
    • Aktivnosti kojima se bavite
    • Ostale relevantne podatke

    Kako napisati CV

    Dakle, vi ste poslodavac ili odlučujete o onima koje ćete stipendirati i primili ste gomilu dokumenata koji opisuju životna dostignuća kandidata… Budući da se u CV često stavlja i fotografija, vjerovatno je da ćete najprije pročitati biografije onih za koje smatrate da izgledaju najpristojnije na fotografijama. To je prvi utisak koji ostavljate, tako da je jako bitno da dobro izaberete fotografiju koja odgovara poslu za koji aplicirate. 

    Najviše strpljenja da čitate ono što su ljudi napisali imaćete kod biografija koje su čitko, jasno i precizno napisane. Najveći broj poslodavaca vrši selekciju kandidata najprije na osnovu pristiglih CV-a. To je vaša prva i možda jedina šansa da skrenete pažnju potencijalnog poslodavca na sebe i da se on zainteresuje da zaposli baš vas.

    Da biste bili prepoznati kao ozbiljan kandidat nije dovoljno da imate samo tražene kvalifikacije, već i da ih u najboljem mogućem svjetlu predstavite nekome ko vas uopšte ne poznaje. Pisanju CV-a, stoga, treba pristupiti veoma ozbiljno pazeći na svaki njegov detalj.  

    Sjećam se prilike kada sam pisao CV za jedno studijsko putovanje (svejedno je za koju svrhu pišete CV, zapravo je poenta ista, želite reći da ste najbolji od svih i da su svi čekali baš vas), bilo je to prilično intenzivno iskustvo iz kojeg sam mnogo naučio. Mnogo mi je jasnije na koji način proces zapravo funkcioniše.

    Oni koji odlučuju o tome koliko kvalitetno ste potrebe radnog mjesta potkrijepili svojim životnim iskustvom i referencama, žele da ih ubijedite svojom odlučnošću. 

    Da li će neko odabrati upravo vas zavisi od toga koliko kvalitetno uspijete da izrazite svoju želju da učite i pokažete pravi stav. 

    Dobar CV je samo prvi korak koji vam dozvoljava da pokucate na vrata uspjeha i dobijete šansu da zasjate na intervjuu uživo i na taj način sebi obezbijedite posao. To je važan prvi korak iako ljudi veoma često zaborave da osvježavaju svoj životopis i rade ga kampanjski. Evo nekoliko stvari na koje biste trebali da obratite pažnju kako biste napisali savršen CV: 

    Izgled 

    Vaš cilj je da učinite da onaj ko čita, vaš CV pročita do kraja, ili barem veći njegov dio… 

    Čitljivost

    Ovo je nedvosmisleno jedna od najznačajnijih stvari i uključuje dizajn, razmake, veličinu slova i ukupno uređenje sadržaja. Neorganizovani dijelovi CV-a, nekonzistentni razmaci, margine koje su preuske… Koliko god se vama to činilo sitnim detaljima, mogu biti značajan pokazatelj vaše ozbiljnosti,  predanosti i profesionalnosti.

    Podsvjesno to u kazuje na činjenicu da niste uložili dovoljno pažnje u izradu svoga profesionalnog rezimea, i ako niste u mogućnosti da napravite pristojnu verziju toga, kako ćete tek obavljati posao za koji se prijavljujete?! Jasan, uredan i koncizan CV prilagođen potrebama posla koji želite da dobijete je upravo ono što mudri menadžeri traže! 

    Ostavite utisak na samom početku

    Imajte na umu da će to biti prva stvar koja će biti pročitana! Dobro razmislite o tome koje su najbitnije informacije o vama, a da mogu stati u par rečenica koje će unijeti dovoljno intrige i zainteresovati čitaoca da nastavi sa vašim rezimeom. Iskoristite priliku da opišete svoje trenutne aktivnosti, polje na kojem imate najviše iskustva i zašto ste vi prava osoba za posao. 

    Da, ovo se prilagođava za svaku pojedinačnu prijavu, nisu svi poslovi isti, niti se isti kvaliteti na isti način ocjenjuju u različitim poslovima.  

    Dužina

    CV bi trebao da bude dug najviše dvije do tri stranice, sa normalnim marginama i prikladnom veličinom slova. Potrudite se da budete koncizni, svaka riječ je bitna. Sve što napišete ima za cilj da pokaže kako ste vi savršen kandidat za posao!  

    Edukacija i kvalifikacije 

    Kada su edukacija i kvalifikacije u pitanju, tu ne trebate da budete opširni i previše objašnjavate, više se cijene kratke, jasne i relevantne informacije. Važno je pobrojati profesionalne kvalifikacije, naravno ukoliko ih posjedujete, zatim stepen obrazovanja i naziv obrazovne ustanove u obrnutom hronološkom redu.

    Obično se pobrojavaju tri stavke, tako da je logično da pobrojite tri najsvježije. Najviše prostora vam je potrebno za slijedeću stavku!  

    Iskustvo 

    Na ovome dijelu svoga CV-a biste trebali da ostavite najviše vremena i energije kako biste pobrojali i opisali sve poslove koje ste obavljali i koje trenutno obavljate i šta ste zapravo radili. Problem je što 90% ljudi ovaj dio CV-a napiše suviše formalno koristeći mnogo fraza što može uticati jako negativno na konačan ishod. 

    Umjesto toga, budite od onih rijetkih 10% koji su shvatili kako onim što su napisali doprinose poslu za koji su se prijavili. Morate dokazati da ste sjajan kandidat i to ne samo zbog stvari koje ste postigli, već i zato što su to mjerljivi rezultati koji mogu da projiciraju vaš uspjeh na novom poslu.

    Naravno, to ne znači da treba da izmišljate brojeve ili neke poduhvate koje niste uradili (zapravo, to su laži, to ne trebate da radite nikada, ne samo u pokušaju da nađete posao). 

    I molim vas da izbjegavate fraze poput onih da ste „timski igrač“, da ste izvrsni u kreiranju „strategija koordiniranja“ i sličnih stvari koje zapravo ne znače ništa… 

    Znanja i postignuća 

    Ovo je zadnji dio u kojem možete da opišete i ono što nije direktno vezano za posao za koji aplicirate, ali su pohvalne ljudske osobine i aktivnosti. U konačnici, svi detalji mogu da budu relevantni za vašeg potencijalnog poslodavca. Zapravo, učinite ih relevantnima!

    Svrha ovakvih stvari je da date dodatnu vrijednost radnom iskustvu, ali i da pokažete kako ste zapravo individualac koji ima uspjehe na svim poljima, bilo da se radi o jezicima koje govorite, sportskim iskustvima, odlučite šta može biti od koristi. 

    Svakako, reference su uvijek dobrodošle. Ukoliko ste u mogućnosti, omogućite potencijalnim poslodavcima da komuniciraju sa onima koji su ranije imali radno iskustvo sa vama. 

    Pregledajte, uredite i cjelinu učinite kompaktnom 

    Nemoguće je, ili barem blizu nemogućem, jednu tako bitnu stvar poput CV-a napisati na prvu, bez ispravki i prilagođavanja. Izradite CV tako da savršeno odgovara ulozi koju treba da odigra. Kao i kreativno pisanje i izrada CV-a zahtjeva da artikulišete svoje misli i ideje, dio po dio, prije nego što odlučite idealan oblik u kojem ćete ih napisati. Sve što napišete neka bude relevantno i upečatljivo. 

    Sada je sve do vas… 

    Zapamtite da je dobar CV samo prvi korak. Idealan CV i kvalifikacije vam ne garantuju posao. Mnogo je faktora koji odlučuju, a jedan od njih je i iskustvo. Morate briljirati na intervjuu i povezati sve čarobne sastojke koji će vam donijeti dobre vijesti nakon obavljenog intervjua.  

    Besplatni alati za pisanje CV-a

    Na veoma korisnoj web stranici Europass koja vam nudi mogućnost izrade vlastitog CV-a, možete izraditi, a po potrebi i dorađivati svoj CV. Stranica je jednostavna, dostupna na više jezika i veoma intuitivna. Europass je besplatan skup internetskih alata za upravljanje vašim vještinama te planiranje učenja i karijere u Europi.

    Sada znate kako napisati CV, šta je CV i moć motivacionog pisma. Podržite rad Pravnog bloga i sugerišite nam teme, osim isključivo pravnih, koje mogu biti korisne, a o kojima želite da pišemo.

    Sretno!