Brzina učenja je zaista individualna i varira od osobe do osobe. Neki ljudi mogu savladati gradivo brže od drugih, dok su drugi sposobni bolje razumjeti i zapamtiti gradivo ako su strpljiviji i pažljiviji u učenju. Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit?
Koliko učenja je potrebno da se položi pravosudni ispit
Koliko učenja je potrebno da se položi Pravosudni ispit nije jednostavno pitanje i zavisi o vašim početnim znanjima i vještinama. Međutim, u pravilu je potrebno mnogo učenja i vježbanja da bi se uspješno položio Pravosudni ispit.
U pisanju članka u kojem smo vam prenijeli iskustva u polaganju Pravosudnog ispita i koji vam obavezno preporučujemo da pročitate, napisali smo da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze.
Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.
Vrijeme potrebno za spremanje Pravosudnog ispita
Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.
Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.
Da bi ste se dobro pripremili za Pravosudni ispit, trebali bi redovno učiti i vježbati gradivo koje će biti na ispitu. To može uključivati čitanje knjiga i udžbenika i skripti, rješavanje zadataka i vježbi, kao i slušanje predavanja i ispita na kojima kolege polažu Ispit.
Preporučljivo je da počnete učiti što ranije, kako bi ste imali dovoljno vremena da se detaljno pozabavite svim dijelovima gradiva. Potrebno je posvetiti dovoljno vremena da bi se savladalo sve što je potrebno za polaganje ispita prije nego što počnete ići na ispite drugih kolega kako biste dobili sliku o tome kako ispit izgleda, te kako sam proces polaganja funkcioniše.
Ukoliko se odlučite za stručnu pomoć, razmislite o tome da se priključite grupi za učenje ili da se prijavite na seminar za polaganje Pravosudnog ispita. To vam može pomoći da se bolje pripremite i da efikasnije učite.
Motivacija za učenje Pravosudnog ispita može biti izazovna, ali postoje neki koraci koje možete poduzeti da biste se motivirali.
Kako da se motivišem za učenje Pravosudnog ispita
Definišite svoj cilj: Razmislite zašto želite položiti Pravosudni ispit i kakve su vam dugoročne želje. To vam može pomoći da se fokusirate i da imate jasnu sliku onoga što želite postići.
Podijelite cilj s nekim: Razgovarajte sa svojim prijateljima, porodicom ili mentorem o svom cilju i podijelite s njima svoje planove. To vam može pomoći da se osjećate odgovornim i da dobijete podršku onih oko sebe.
Pronađite inspiraciju: Potražite primjere ljudi koji su uspješno položili Pravosudni ispit i čitajte njihove priče o tome kako su se motivirali i šta su učinili da bi uspjeli.
Napravite plan: Napravite detaljan plan učenja i pridržavajte se ga. To vam može pomoći da se fokusirate i da se osjećate uspješnim što svaki dan postižete svoje ciljeve.
Premještajte se: Ako vam se učenje čini dosadnim ili teškim, promijenite okruženje ili radite nešto drugačije da bi ste se osvježili. To može biti šetnja ili rad na otvorenom, ili čak samo promjena prostorije u kojoj radite.
Prihvatite da će biti teško: Učenje za Pravosudni ispit će biti izazovan proces, ali to ne znači da nećete uspjeti. Prihvatite da će biti teško i da ćete se morati truditi, ali budite spremni da se suočite s izazovima i da ih prevaziđete.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, najčešća pitanja koja pravnici postavljaju jedni drugima su: Pravosudni ispit iskustva? Je li ispit bio težak? Koja su bila pitanja? Kakvi su članovi Komisije?
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti nemoguć i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Analizirajući odgovore više diplomiranih pravnika koji su položili Pravosudni ispit, bilo na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Pravosudni ispit na državnom nivou ili Pravosudni ispit na federalnom nivou, ono što je zajedničko za sve jeste činjenica da je potrebno određeno vrijeme da se vrlo obimno gradivo “slegne”.
U skladu s tim, gradivo je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati. Materiju treba pratiti po Programu polaganja Pravosudnog ispita, a po kompletiranom Programu, sve ponoviti.
Pravosudni ispit položen na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini valjan je na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine, tako da možete da radite u svakom dijelu Države.
Za koliko vremena se može spremiti Pravosudni ispit
Realna procjena je da se Pravosudni ispit može spremiti za šest mjeseci redovnog i posvećenog učenja, uz ostale obaveze. Međutim, iako je sve individualno, ne bi trebalo praviti pauze, odnosno “preskakati” dane pri učenju. Bitno je ostati u materiji i kontinuirano čitati. Ako učite pet dana, pa ne učite tri, vrlo je vjerovatno da ćete izgubiti kontinuitet, zaboraviti i ono što ste znali, te se demotivisati za nastavak.
Ukoliko nemate drugih, poslovnih ili privatnih obaveza, iskustvo pokazuje da se Pravosudni ispit može spremiti i u kraćem vremenskom periodu od šest mjeseci.
Generalno, posvećenim kandidatima je potrebno 6 mjeseci svakodnevnog rada i posebno intenzivno učenje posljednji mjesec pred polaganje Pravosudnog ispita.
Iz koje literature se sprema Pravosudni ispit
Za materiju Pravosudnog ispita postoje priručnici i oni su sveobuhvatni, iako se u obzir mora uzeti činjenica da često dolazi do izmjene i dopune propisa na što se mora obratiti posebna pažnja.
Priručnici u najvećem dijelu doslovno prepisuju zakone, te nema mnogo posebnih pojašnjanja od kojih možete da imate dodatnu vrijednost .
Nezamjenjivi za kvalitetno spremanje Ispita su i zakoni iz kojih dopunjavate i pojašnjavate stvari koje vam u priručnicima nisu jasne.
U skladu sa iskustvima kolega, priručnici u nekim dijelovima mogu biti obimniji od onoga što Komisija za polaganje Pravosudnog ispita inače traži, posebno kada je u pitanju Građansko pravo.
Iako ne trebaju da budu osnovni materijal za spremanje ispita, skripte su veoma korisne ako se koriste za podsjećanje ili brzo ponavljanje gradiva.
Skripte često nisu ažurne, a nekada se stiče utisak da ih nisu pisali pravnici, te da su pisani nabrzinu i iz komercijalnih razloga.
Pismeni dio Pravosudnog ispita
Pismeni dio Pravosudnog ispita slovi za jednostavniji od dva dijela polaganja.
Potrebno je naučiti kako se piše presuda, a za svaku od presuda postoje primjeri koji vam mogu jasno predstaviti šta se od vas traži, odnosno koji su elementi presude, te kako ona treba da izgleda.
Šumska krađa jedno je od češćih krivičnih djela za koju pišete presudu.
Zablude u spremanju Pravosudnog ispita
Pravosudni ispit, iako je sve individualno, u najvećem broju slučajeva ne može se spremiti za mjesec ili dva. Čak i tri mjeseca intenzivnog učenja su upitna, a stres koji ćete proći vjerovatno ne bi bio vrijedan, odnosno, položeni ispit bi vas vjerovatno koštao zdravlja i društvenog ili profesionalnog života.
Kada dođete na ispit, vjerovatno ćete imati osjećaj da ništa ne znate, ali to traje dok ne počnete odgovarati na prvo pitanje. Tada se stres zamjenjuje sa adrenalinom, te se počinjete sjećati i stvari za koje ste mislili da ne znate.
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita je veoma koristan, a budući da cijena nije zanemariva, te u trenutku pisanja ovoga članka iznosi 980,00 KM, savjetujemo vam da pročitate određeni dio gradiva kako biste dobili osjećaj o kakvoj materiji je riječ.
Svakako da seminar možete pohađati i prije nego što bilo šta pročitate, ali smatramo da je korisnije ako znate o čemu se radi i koja je struktura ispita.
Ukoliko prerano krenete sa seminarom, do trenutka polaganja ispita, zaboravićete mnogo stvari i sve ćete morati proći ponovo.
Slušanje kolega dok polažu Pravosudni ispit
Slušanje ispita također je vrlo korisno, ali u skladu sa iskustvima, savjetujemo vam da ispit slušate tek nakon što pređete gradivo.
Na taj način možete da dobijete predstavu o tome kako su koncipirana pitanja, koji dio od onoga što ste naučili treba da popravite, kako ispit izgleda, koliko temeljito Komisija ispituje i ostale slične stvari.
Bilo bi dobro ako bi se polaganje ispita moglo slušati više puta. Na taj način biste se navikli na okruženje u kojem se ispit polaže, ali i otprilike biste mogli uočiti koja pitanja se eventualno ponavljaju.
Ponavljanje gradiva
Iako zvuči logično, gradivo Pravosudnog ispita je potrebno učiti brzo i stalno ponavljati.
Tokom učenja, često se pojavljuju faze u kojima smatrate da ne znate ništa od onoga što ste ranije učili, što je prilično zastrašujuće i razočaravajuće iskustvo.
Osim toga, vrlo je teško uvijek i u svakom trenutku znati sve, ali je potrebno da se zna osnova, da se razumije logika određenog pravnog rješenja ili pravnog instituta, što Komisija, u skladu sa iskustvima, često zna ocijeniti kao dovoljno.
Čitanje sudskih presuda
Pravosudni ispit je teži za pravnike koji nisu radili u pravosuđu, tako da je korisno da se određeno vrijeme prije ispita čitaju sudske presude, kako bi se naučili elementi presude.
Ukoliko se ispravno napišu svi formalno-pravni elementi presude, te ako se ispravno primjeni pravni osnov, ono kako ćete presuditi i nije toliko bitno.
Međutim, bitno je da znate logiku kojom ste se vodili pri donošenju presude, odnosno da poznajete propise na osnovu kojih ste presudu donijeli.
Komisija za polaganje Pravosudnog ispita
Članovi Komisije za polaganje Pravosudnog ispita na svim nivoima, u skladu sa iskustvima kolega, uglavnom su veoma korektni.
Neki od članova Komsije, kao što je to slučaj i sa različitim profesorima na fakultetu, pomažu, pokušavaju da vas navedu na pravi odgovor, međutim, bitno je da u prvim trenucima ostavite utisak osobe koja se iskreno i predano spremala za polaganje Pravosudnog ispita.
Ukoliko su dobro raspoloženi, kolege prenose da će članovi Komisije sa vama i razgovarati, pitanja postavljati sugestivno ili davati određene smjernice za odgovore na pitanja.
Međutim, sve navedeno ne znači da ispit možete položiti ako ste samo dragi i šarmantni, a ne pokažete poznavanje materije.
Budući da se radi o iskusnim profesionalcima, članovi Komisije jasno mogu prepoznati kada se radi o blefiranju, neznanju ili bloku prouzrokovanom stresom.
Pravosudni ispit BiH
Pravosudni ispit Bosne i Hercegovine može polagati osoba koja je prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekla zvanje diplomiranog pravnika, kao i osoba koja je zvanje diplomiranog pravnika stekla u bivšoj SFRJ do 6.4.1992. godine.
Ispit može polagati i osoba koja je po sistemu obrazovanja prema Bolonjskom procesu završila četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je stekla najmanje 240 ECTS bodova i koja je tokom školovanja u nastavnom planu i programu imala sve predmete koji su predmet polaganja Pravosudnog ispita.
Osobe koje ispunjavaju prethodno navedene uslove, ispit mogu polagati ako su najmanje dvije godine nakon završenog školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu, advokatskoj ili notarskoj kancelariji, u organima uprave, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.
Pod ovim uslovima ispit mogu polagati i pripravnici i volonteri.
Ispit može polagati domaći ili strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je diplomu stekla na pravnom fakultetu u inozemstvu, uz dokaz o važenju i priznavanju strane diplome u Bosni i Hercegovini, pod jednakim uslovima kao i državljani Bosne i Hercegovine.
Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde, a uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom pravnom fakultetu (ovjerena kopija diplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao advokatski pripravnik.
Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.
Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Advokatski ispit je uslov za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik advokata Advokatske komore Federacije BIH, a u skladu sa odredbom člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH Upravni odbor na sjednici od 28.09.2002. godine i Vanredna Skupština advokata Advokatske komore Federacije BIHodržana dana 14.12.2002 godine, usvojio je Pravilnik o advokatskom ispitu.
Pravilnik o advokatskom ispitu propisuje uslove za polaganje advokatskog ispita, način polaganja ispita, organ pred kojim se polaže advokatski ispit, rokove mogućeg pristupanja polaganja ispita, izdavanje uvjerenja o ishodu ispita, kao i evidenciju trajnog karaktera o advokatskim ispitima.
Pred kim se polaže advokatski ispit
Advokatski ispit se polaže pred komisijom za polaganje advokatskog ispita koju je saglasno odredbi člana 12 Zakona o advokarturi Federacije BIH i odredbi člana 40 tačka 6 i člana 51 Statuta Advokatske komore Federacije BIH imenovao Upravni odbor.
Iz kojih oblasti se polaže advokatski ispit
Advokatski ispit prijavljeni kandidat polaže provjerom znanja kandidata od strane komisije iz poznavanja:
Zakona o advokaturi Federacije BIH
Statuta Advokatske komore Federacije BIH
Kodeksa advokatske etike
Disciplinskog pravilnika Advokatske komore Federacije BIH
Tarife o naknadama i nagradama za rad advokata u Federaciji BIH
Gdje se priznaje advokatski ispit
Šta ako kandidat ne zadovolji na prvoj provjeri znanja
Ukoliko kandidat pred komisijom nije zadovoljio u poznavanju oblasti iz člana 3 slijedeći ispit može prijaviti po proteku roka najmanje 60 dana od dana predhodnog ispita.
Polaganje ispita kandidat može vršiti u rokovima iz predhodnog stava najviše u tri navrata.
Ukoliko kandidat ne položi advokatski ispit ni treći put, pravo prijave i polaganja advokatskog ispita stiče nakon proteka roka od dvije godine od dana poslijednjeg ispita.
Ko ima pravo polagati Advokatski ispit
Pravo polaganja advokatskog ispita ima kandidat koji je predhodno položio pravosudni ispit u skladu sa Zakonom o pravosudnom ispitu. Ranije smo pisali o tome KO MOŽE POLAGATI PRAVOSUDNI ISPIT.
Sticanje prava na polaganje advokatskog ispita kandidati stiču podnošenjem zahtjeva Advokatskoj komori Federacije BIH:
Uz zahtjev za polaganje advokatskog ispita kandidat je dužan priložiti original ili ovjereni prepis uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.
Uz zahtjev kandidat može navesti i okvirni termin polaganja ispita, ali ne kraći od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva.
Obaveze Komisije za polaganje advokatskog ispita
Komisija za polaganje advokatskog ispita dužna je odmah po prijemu zahtjeva kandidata i u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva sa dokazima odrediti dan polaganja ispita, a obavijest o tome dužna je dostaviti kandidatu na pogodan način najmanje na 8 /osma / dana prije dana određenog za polaganje ispita.
Iz opravdanih razloga kandidat nakon određivanja dana polaganja ispita može tražiti produženje roka polaganja ispita.Komisija je dužna odmah po prijemu takvog zahtjeva obavijestiti na siguran način kandidata o prihvatanju ili odbijanju zahtjeva.
Nepristupanje kandidata polaganju ispita na određeni dan računa se u rokove iz člana 6 ovog Pravilnika.
Gdje se priznaje advokatski ispit
Ispit položen pred komisijom za polaganje advokatskog ispita Advokatske komore Federacije BIH, priznaje se kao položeni advokatski ispit i u postupku upisa u Imenik advokata Advokatske komore Republike Srpske pod uslovima reciprociteta.
Uvjerenje o položenom advokatskom ispitu
Odmah nakon uspješno položenog advokatskog ispita kandidatu se izdaje uvjerenje o položenom advokatskom ispitu, koje potpisuje predsjednik komisije.
U uvjerenje o položenom advokatskom ispitu unose se podaci:
dan polaganja ispita,
sastav komisije,
osobni podaci kandidata,
označenje da je ispit sa uspjehom položen i
naznačenje da uverenje ima značaj javne isprave.
U slučaju bezuspješnog ishoda advokatskog ispita uvjerenje se izdaje samo na zahtjev kandidata koji je pristupio polaganju ispita, a ishod ispita se upisuje u upisnik.
Napomena
Imajući u vidu složenost pravnog sistema, te prijeko potrebno insistiranje na osnaživanju uloge pravosuđa u društvu u kojem živimo, a čiji su advokati neotuđiv dio, ukoliko imate određeni pravni problem i potrebna vam je pomoć advokata iz druge regije, grada, odnosno općine, u članku SPISAK ADVOKATA pronađite SPISAK ADVOKATA (FBiH) i SPISAK ADVOKATA (RS).
Ako vam je potreban sudski tumač, provjerite članak SPISAK SUDSKIH TUMAČA.
Pisali smo i o tome šta je Imenik advokata, tako da možete pročitati i taj članak.
U društvu zasnovanom na vladavini zakona advokati imaju posebnu ulogu. Advokati moraju služiti interesima pravde kao i onima čija su im prava i slobode povjereni da ih štite i brane. Njihova dužnost nije samo da zastupaju svoju stranku, već da joj budu i savjetnici u najboljem smjeru. Ovakva uloga advokata pred njih postavlja mnoštvo pravnih i moralnih obaveza. Zato se opravdano postavlja pitanje da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci?
Advokat ne smije da stiče klijente na nečastan ili na drugi nedopušten način.
Smatra se da advokat pribjegava nečasnom ili nedopuštenom sticanju klijenata, naročito kada:
daje nerealne procjene i obećava uspjeh ili dovodi klijenta u zabludu u pogledu pravne prirode predmeta,
omalovažava druge advokate,
podstiče ili ne osporava uvjerenje klijenta u efikasnost korupcije, ili predlaže i nagovještava sopstveno sudjelovanje u korupciji,
stupa u kontakt sa klijentima drugih advokata i navodi ih da na njega prenesu zastupanje, ili preuzima klijente drugih advokata na način suprotan ovom Kodeksu,
na raspravama i u drugim javnim istupanjima u svojstvu advokata izaziva incidente i bez opravdanog razloga stvara konfliktne situacije u namjeri da nametne utisak odvažnosti i stekne ličnu popularnost.
Uzmimo situaciju kada advokat ne podnese tužbu u roku, usljed čega stranka izgubi pravo/osnov potraživanja. Na koji način će se u postupku protiv advokata radi naknade štete stranci utvrditi da je potraživanje stranke bilo osnovano? Postoji još mnogo propusta koje advokati mogu napraviti, ali je pitanje, šta vi možete uraditi povodom toga?
Advokati su dužni obavezno se osigurati od odgovornosti za štetu pričinjenu stranci u toku pružanja pravne pomoći. Moraju se osigurati u skladu sa minimalnim iznosom osiguranja i vrste osigurane štete određene opštim aktom Advokatske Komore Federacije BIH.
Kodeks advokatske etike
Kodeks advokatske etike (usvojen na Vanrednoj skupštini 17.09.2005.) možete pronaći na sljedećem LINKU-u.
Advokata preporučuju stručnost, sposobnost, uspjeh, ugled i povjerenje koje je stekao svojim radom i ponašanjem.
Da li advokat odgovara za štetu načinjenu stranci
Da bi postojala odgovornost advokata za štetu počinjenu stranci (klijentu) zbog greške advokata, u tome postupku se mora utvrditi da li je šteta posljedica propusta advokata da poduzme određenu parničnu radnju, odnosno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između štete i radnje ili propuštanja advokata.
Ukoliko se odgovornost advokata utvrdi, tada postoji i odgovornost za štetu.
Da bi došlo do odgovornosti za štetu potrebno je ne samo da je neko lice pretrpi već i da se ostvare i druge pretpostavke i to: postojanje subjekta odgovornog za štetu, štetna radnja, protivpravnost štetne radnje i uzročna veza između štetne radnje i štete.
“Protivpravnom radnjom prvotuženog (advokata) koja se sastoji u pasivnom držanju u situaciji koja je tražila njegovu aktivnost (nevršenje dužnosti u zakonskom roku) prvotuženi je štetnom radnjom prouzrokovao štetu tužitelju za koju odgovara zbog svoje krivnje.“
U svakom slučaju, ukoliko smatrate da ste oštećeni ili onemogućeni u ostvarivanju svojih prava, savjetujemo vam da se obratite advokatu kojem vjerujete, a ukoliko ne poznajete nijednog advokata, na ovoma linku možete naći SPISAK ADVOKATA.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Zakon o advokaturi u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/02, 29/03, 18/05, 68/05 i 42/11) propisuje da se advokatski pripravnik osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Ono što pravnike zanima jeste kako postati advokatski pripravnik.
Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.
Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.
Ko ima pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika
Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:
da je državljanin Bosne i Hercegovine;
da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona
Radno pravni status advokatskog pripravnika
Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.
Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.
Advokatski pripravnik se u svom radu bazira na izvore prava poput ustava, zakona, podzakonskih akata, pravnih običaja, pravnih načela, a moguće je i da se specijalizuje za neku od mnogobrojnih grana prava, u skladu sa radnom sredinom u kojoj se nalazi.
Advokatski pripravnik je pravnik koji će proučavajući način na koji radi advokat, a njegov mentor, doći do zaključka na koji način on tretira zakone relevantne za određeni predmet, kao i ostale slučajeve za koje je potrebno određeno iskustvo u skladu sa pravnom praksom i postupanjem u sličnim situacijama.
Uz saglasnost stranke, advokatski pripravnik može da prisustvuje i iznošenju podataka koje je advokat prikupio svojim strankama, a i suđenju.
Većinom se poslovi obavljaju u radnim prostorijama advokata u radnom vremenu koje je ranije određeno. Imajući u vidu prirodu i složenost poslova, radno vrijeme može biti i fleksibilno, a u zavisnosti od potreba predmeta, odnosno stranaka u postupku.
Osobine potrebne za obavljanje poslova
Sve osobine koje su korisne za obavljanje drugih poslova, poput kreativnosti, spremnosti za učenje, fleksibilnosti, spremnosti za prihvatanje i prevazilaženje ličnih slabosti, od koristit su i pri obavljanju poslova advokatskog pripravnika. Advokatski pripravnik je diplomirani pravnik, ali ne mora imati položen Pravosudni ispit, tako da i oni bez iskustva imaju realnu šansu da se zaposle i dokažu se pri obavljanju poslova, a kasnije eventualno i u smostalnom radu.
Šta nakon završenog pripravničkog staža
Nakon što postanu advokatski pripravnici, brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika prestankom ugovora o radu, na zahtjev advokatskog pripravnika, izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti, smrću advokatskog pripravnika, ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana, ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.
Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.
Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.
Pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, te ako drugim zakonima nije drugačije određeno, advokatski pripravnici mogu vršiti pružanje pravne pomoći. Ovdje je značajno naglasiti da je u skladu sa članom 377. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisano da “Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.”
U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.
Disciplinska odgovornost advokata i advokatskih pripravnika
Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.
Ko ima pravo pokrenuti disciplinski postupak
Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.
Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.
Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.
Šta je teža povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika
Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:
očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.
Šta je lakša povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika
Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.
Podržite Pravni blog
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom.Međutim, često se postavlja pitanje ko može polagati Pravosudni ispit.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), ispit mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radili najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu ili u advokatskoj kancelariji, kao i diplomirani pravnici koji su po ranijim propisima radili najmanje dvije godine u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužilaštvu i javnom ili vojnom pravobranilaštvu.
Odgovor na jedno od najčešćih pitanja je: u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi: “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima. Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”
Prijava za polaganje Pravosudnog ispita
Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom Pravnom fakultetu (ovjerena kopijadiplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao odvjetnički pripravnik.
Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. Zakona o pravosudnom ispitu. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.
Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Pravilnikom o naknadama za rad u povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima
Cijena polaganja Pravosudnog ispita
880,00 KM – cijeli ispit 440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM 400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada 300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom 250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada
Primatelj: Jedinstveni račun trezora Federacije BiH (Federalno ministarstvo pravde)
Račun primatelja broj: 102-050-00001066-98 kod Union banke
Iznos uplate: 880,00 KM
Svrha doznake: Polaganje pravosudnog ispita (Komisija za polaganje pravosudnog ispita) Vrsta prihoda: 722591 Općina: 077 Proračunska/budžetska organizacija: 1501001 U polje „poziv na broj“ obavezno upisati broj: 3005224300
Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.
Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?
Ono što pravnike koji namjeravaju da polažu Pravosudni ispit interesuje, jesu iskustva kolega koje su već prošla kroz taj proces.
Zato smo napisali članak “Pravosudni ispit iskustva” u kojem vam donosimo mnogo zanimljivih i korisnih detalja o polaganju Pravosudnog ispita.
Odluka
Činjenica da čitate ovaj članak znači više stvari.
Prva je da želite da položite Pravosudni ispit i da pokušavate da se motivišete za onaj teži dio-učenje.
Druga je da ne znate odakle da počnete i da tražite iskustva ljudi koji su u tome uspjeli, u čemu obično provedete više vremena nego u samom učenju.
Treća je, vjerovali ili ne, mnogo je i takvih, želite ubijediti sebe da niko ne može reći ništa što će vam pomoći, te da je jedini način da počnete učiti i da se natjerate da u tome budete istrajni.
Ovaj članak, zanemarujući činjenicu da znamo ove sporedne razloge zbog kojih ste ovdje, ipak pokušava da vas dovede korak bliže tome kako se spremiti za Pravosudni ispit.
Imajući u vidu obimnost materijala i oblasti koje ispit pokriva, priprema je ključna. Pametno učenje daće vam vremena da prođete kroz sve detalje i uz malo sreće, zapamtite ih.
Nekoliko savjeta koji su vrijednima i sretnicima bili od koristi su:
Napravite raspored učenja
Do trenutka kada ste ispunili uslove da polažete Pravosudni ispit, vjerovatno ste već shvatili koje su najefektivnije metode učenja za vas, tako da raspored učenja treba da bude prilagođen vašim navikama i u skladu sa potrebama koje ipak ne treba da nadvladaju želju za učenjem.
Kako vrijeme bude odmicalo, vjerovatno će plan rada koji ste napravili evoluirati, odnosno, prilagođavati se potrebi da više vremena provodite ponavljajući i razjašnjavajući određene stvari, tako da je fleksibilnost ključ, balans u kojem neće trpiti vaš privatni život, a koji će vam dopustiti da sve ono što trebate naučiti, naučite na vrijeme.
Eliminišite stvari koje vas ometaju
U mjeri u kojoj je to moguće, koncentrišite se na predstojeći ispit. Potrebno je da eliminišete sve smetnje koje se nalaze na putu između vas i osobe koja se može pohvaliti položenim Pravosudnim ispitom i još nekoliko stvari uz to… Televizor, mobilni telefon, tablet… Strašni neprijatelji. Čak i kada su vam potrebni da provjerite određeni pravni pojam ili pronađete zakon koji vam baš u tom trenutku treba. Par minuta pretvoriće se u izgubljen dan.
Ukoliko ste izrazito porodični i privrženi prijateljima, pripremite ih
Prije nego što počnete spremati Pravosudni ispit, ne bi bila loša ideja obavijestiti o tome one koji su vam najbliži i za koje ne biste željeli da misle da ih ignorišete. Osim toga, oni vam mogu biti izvrsna podrška, a ako su i sami prošli kroz proces i položili ispit, još i bolje! Možete od njih tražiti savjet ili literaturu.
Koristite pravu literaturu
Ovo je zaista bitno. Tačni i detaljni materijali su od krucijalnog značaja za polaganje ispita. Ne želite gubiti vrijeme učeći stvari koje se na ispitu ne traže ili ostavljati previse vremena na bespotrebna pojašnjenja koja nikada neće biti predmet ispitivanja.
Potrebne su vam jasne i informacije koje su dovoljne da vladate određenom temom. Koristite ono što ima smisla i što će vam pomoći da učite efektivnije, a ne ono što će vam oduzeti vrijeme i omesti vas, udaljavajući vas od cilja.
Fokusirajte se na Program Pravosudnog ispita
Određene stvari se često ponavljaju na Pravosudnom ispitu, ali je jako značajno pratiti Program Pravosudnog ispita. Kada učite, posvetite se pitanjima za koja se zna da su aktuelna, ali nemojte zapostaviti Program koji jasno naznačava koje oblasti su zastupljene na ispitu. Ipak, ako pokupate da zapamtite svaki član svakoga zakona, usudićemo se garantovati da u tome nećete uspjeti.
Seminar za polaganje Pravosudnog ispita
Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.
Seminari obično traju osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.
Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.
Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.
Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.
I na kraju, razmišljajte pozitivno!
Činjenica da ste završili Pravni fakultet govori u prilog tome da ste sposobni da položite Pravosudni ispit i da ćete vjerovatno doći do rješenja kako položiti Pravosudni ispit. (Pisali smo o njemu i ranije. I nama je zanimljiv!)
Hvala vam što ste vrijeme koje ste mogli provesti učeći proveli uz naš Pravni blog i da ste korak odgovoru na pitanje kako položiti Pravosudni ispit! Nadamo se da će neka informacija koje smo vam prethodno izložili biti od koristi.
Sretno!
Važno obavještenje
Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.
Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.
Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.
Pravosudni ispit FBiH – Porodično pravo (“Službene novine FBiH” 84/18) polaže se u skladu sa Programom koji utvrđuje gradivo, pravne izvore i literaturu po kojima se polažu pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje.
Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore iz oblasti Porodičnog prava u skladu sa Programom.
NAPOMENA: Dužni ste pratiti izmjene i dopune zakona. Pravniblog.com ne odgovara za štetu nastalu primjenom bilo kojeg dijela stranice.
Pravosudni ispit FBiH – Porodično pravo
Gradivo i pravni izvori
1.1. Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine FBiH” br.: 35/05, 41/05, 31/14)
1.2. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (“Službene novine FBiH” br.: 20/13)
NAPOMENA: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore na nivou entiteta ispitivač je dužan pitanja prilagoditi propisima koji su važeći na teritoriji s kojeg dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uvjet za polaganje Pravosudnog ispita.
2. PRIJEDLOG LITERATURE
2.1. Bariša Čolak, Građansko pravo prema Programu pravosudnog ispita “Službeni list BiH” Sarajevo, 2015. godine
2.2. Publikacija “Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine/Obiteljski zakon FBiH – Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, Priređivač Đemaludin Mutapčić, Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo 2005. godine
2.3. Po izboru kandidata
Porodično pravo je grana prava koja se bavi uređenjem porodičnih odnosa između bračnih i vanbračnih drugova, između roditelja i djece i drugih srodnika po krvi i usvojenju, te odnosa starateljstva.
Porodično pravo može odrediti kao skup pravnih normi koje regulišu porodične odnose i porodicu kao cjelinu.
Predmet porodičnog prava su odnosi regulisani i zaštićeni porodičnim pravom. Prvenstveno su to porodičnopravni odnosi i porodica kao cjelina. Međutim, porodica kao cjelina nema pravni subjektivitet, već su samo njeni članovi subjekti prava.
Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo polaže se u skladu sa Programom (“Službene novine FBiH” 28/16) kojim se utvrđuju gradivo, pravni izvore i literatura po kojima se polaže pismeni i usmeni dio Pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje.
Pismeni dio se polaže iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog, porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.
Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pravosudnog ispita, ispitivači su dužni voditi računa da kandidata ispituju samo iz materije koja je utvrđena kao gradivo, odnosno pravni izvori u Programu.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
U nastavku možete pronaći gradivo i pravne izvore iz oblasti Građanskog prava u skladu sa Programom.
NAPOMENA: Dužni ste pratiti izmjene i dopune zakona. Pravniblog.com ne odgovara za štetu nastalu primjenom bilo kojeg dijela stranice.
2.2. Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (Sl. List SRBiH 33/77, 30/90, 7/92), (Sl. List RBiH 3/93, 13/94) koji se primjenjuje kao Federalni Zakon na temelju člana IX.5 Ustava Federacije BiH
Napomena: U dijelu koji se odnosi na gradivo i pravne izvore na nivou entiteta, kako za ostale, tako i za Pravosudni ispit FBiH – Građansko pravo, ispitivač je dužan pitanja prilagoditi propisima koji su važeći na teritoriju s kojeg dolazi kandidat ili gdje je obavio praksu kao uslov za polaganje Pravosudnog ispita.
Prijedlog literature:
Bariša Čolak, Građansko pravo prema programu pravosudnog ispita, “Sl. list BiH”, Sarajevo 2015. godine
Osnovi obligacionih odnosa sa sudskom praksom, Enver Zečević, Logos, 2012. (napomena: u ovoj knjizi nisu obrađeni ugovori, nego samo opći dio obligacionog prava)
Komentar Zakona o stvarnim pravima, autori: Dr. Ilija Babić, Dr. Duško Medić, Dr. Enes Hašić, Dr. Meliha Povlakić i Dr. Larisa Velić, 2013.
Komentar zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH, prof.dr. Jozo Čizmić, “Privredna štampa d.o.o. Sarajevo” Sarajevo 2009.,
Komentar Zakona o parničnom postupku u Federaciji BiH (Drugo dopunjeno izdanje), Enver Zečević, Logos, 2009.
Komentar Zakona o vanparničnom postupku u Federaciji BiH, prof.dr. Jozo Čizmić i Haso Tajić
Komentari zakona o izvršnom postupku u Federaciji BiH i RS, Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, Sarajevo 2005.
Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u BiH, Jorg Weike i Larisa Tajić, Privredna štampa d.d. Sarajevo 2005. godine
Knjiga “Medijacija u pravosudnom sistemu Bosne i Hercegovine”, Prvo izdanje, Đemaludin Mutapčić, 2011. godine
Iako ne preporučujemo da se oslonite isključivo na ova pitanja, te da smatrate da na Pravosudnom ispitu ne možete dobiti neko drugo pitanje iz oblasti Upravnog i Radnog prava, u nastavku možete naći neka od pitanja za Pravosudni ispit iz Upravnog i Radnog prava koja će vam zasigurno biti od koristi u procesu učenja i pripreme za Pravosudni ispit.
Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.
1. Kako se osnivaju organi uprave? 2. Nadležnosti organa uprave? Stvarna nadležnost organa uprave? 3. Funkcija i poslovi organa uprave? 4. Vrste upravnog nadzora? 5. Kako se vrši inspekcijski nadzor i ko ga vrši? 6. Koje propise donose organi uprave? 7. Ko rukovodi organima uprave? 8. Rukovodeći službenici prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH? 9. Čime se uređuje unutrašnja organizacija organa uprave? 10. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji – ko ga donosi? Rukovodilac samostalno ili mu je potrebna nečija saglasnost? 11. Podzakonski propisi i opći akti? 12. Povjeravanje javnih ovlaštenja? 13. Koji se poslovi povjeravaju, a koji se ne mogu povjeriti? 14. Uloga organa uprave koji je prenio javna ovlaštenja? 15. Državljanstvo BiH – kako se stiče? Sticanje državljanstva BiH olakšanom naturalizacijom? 16. Načela Zakona o upravnom postupku? 17. Nadležnost u upravnom postupku? 18. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a? 19. Načelo dvostepenosti? 20. Načelo saslušanja stranaka? 21. Načelo pomoći neukoj stranci? 22. Načelo pravosnažnosti rješenja u Upravnom postupku? 23. Šta je to formalna, a šta materijalna pravosnažnost? 24. Načelo efikasnosti? 25. Pojam stranke u Upravnom postupku? 26. Kako se pokreće Upravni postupak? 27. Kada se pokreće po službenoj dužnosti? 28. Posebni ispitni postupak? Rok za provođenje? Skraćeni upravni postupak? Rok za provođenje? 29. Zapisnik u UP-u? 30. Postoji li u UP-u poravnanje? Hoće li se ono uvijek odobriti? Kada se smatra da je ono zaključeno? Kakav je njegov karakter u smislu izvršnosti? 31. Izuzeće službene osobe? 32. Vrste rokova? 33. Povrat u prijašnje stanje? Rok? 34. Odustanak od zahtjeva? Do kada stranka može odustati od zahtjeva? 35. Uvjerenja? 36. Svjedoci? Ko može, a ko ne može biti svjedok? Kako se saslušavaju? 37. Oblik i sastavni dio rješenja? 38. Šta sadrži uvod rješenja? 39. Šta sadrži izreka rješenja, kako se formuliše? 40. Kakvo je to djelimično rješenje? Na osnovu čega se donosi? Kakav mu je karakter u smislu izvršnosti? 41. Kakvo je to složeno rješenje? 42. Kakvo je to usmeno rješenje? 43. Šutnja administracije? Može li se javiti u II st. postupku? Šta radi II stepeni organ? 44. Žalba u Upravnom postupku? Rok? Kome se podnosi, a kome predaje? 45. Šta sadrži žalba na rješenje? 46. Razlika žalbe u Upravnom postupku u odnosu na žalbe u ostalim postupcima? 47. Postupak II stepenog organa po žalbi? 48. Od čega zavisi nadležnost drugostepenog organa u Upravnom postupku? 49. Konačno rješenje u Upravnom postupku? 50. Kada se može pristupiti izvršenju rješenja? Postoji li mogućnost da se izvrši rješenje koje nije izvršno? 51. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja rješenja? 52. Vanredni pravni lijekovi u Upravnom postupku? 53. Obnova postupka? Postupak nadležnog organa organa po prijedlogu za obnovu postupka? 54. Kada će po obnovi rješavati I stepeni organ? 55. Poništavanje rješenja po pravu nadzora? 56. Oglašavanje rješenja ništavim? 57. Šta je to upravni spor? Kako se pokreće? Ko ga pokreće? 58. Protiv kojih akata se ne može voditi upravni spor? 59. Ko su stranke u upravnom sporu? Ko je tužitelj, a ko tuženi? 60. Šta se prilaže uz tužbu? 61. Postupak suda po tužbi u upravnom sporu? 62. Postupanje suda po neurednoj tužbi? 63. Mogu li se u tužbi iznositi nove činjenice i dokazi? 64. Spor prave jurisdikcije u smislu upravnog spora? 65. Kada će sud zakazati usmenu raspravu u upravnom sporu? 66. Kakav je odnos organa uprave prema sudskoj odluci iz upravnog spora? 67. Pravni lijekovi u upravnom sporu?
RADNO PRAVO
68. Kojim propisima su regulisani radni odnosi? 69. Opći uslovi za zasnivanje radnog odnosa? Gdje su propisani? 70. Elementi ugovora o radu? 71. Ugovor o radu na određeno vrijeme? 72. Prestanak ugovora o radu? 73. Vrste radnog vremena? 74. Otkazni rokovi? 75. Probni rad? 76. Noćni rad? 77. Zaštita maloljetnih osoba u smislu Zakona o radu? 78. Pravo na naknadu plaće? 79. Vijeće zaposlenika? 80. Šta su to privremeni i povremeni poslovi? 81. Postupak ostvarivanja prava radnika iz radnog odnosa? 82. Gdje se nalaze odredbe o disciplinskoj odgovornosti? 83. Mjere disciplinske komisije? 84. Šta traži u tužbi iz radnog spora? 85. Šta su to volonteri? 86. Otpremnina? 87. Arbitraža? 88. Prava osiguranika iz PIO? Vrste staža? Pojam svakog? 89. Opći uslovi za postavljenje državnog službenika? 90. Popunjavanje upražnjenog radnog mjesta državnog službenika? 91. Odsustvo i godišnji odmori državnih službenika? 92. Prestanak radnog odnosa državnog službenika? 93. Šta su to namještenici? Kako se primaju na rad? Razlika u odnosu na državne službenike? 94. Radna knjižica?
