Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine, između ostalog, reguliše i pitanje vanbračne zajednice, te pravne učinke vanbračne zajednice žene i muškarca. Međutim, šta je vanbračna zajednica i kako se dokazuje?
Sadržaj članka:
Šta je vanbračna zajednica
Vanbračna zajednica je zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ili vanbračnoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
Kada vanbračni partneri mogu usvojiti dijete
Vanbračni partneri koji žive najmanje pet godina u vanbračnoj zajednici mogu potpuno usvojiti dijete.
Osoba koja nije u braku i vanbračni partneri koji žive u vanbračnoj zajednici koja traje najmanje pet godina, mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naročito opravdani razlozi.
Nepotpuno usvojenje
Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18 godine života. Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina potreban je njegov pristanak.
Izdržavanje vanbračnih partnera
Međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika njihova je dužnost i pravo kada je to predviđeno Porodičnim zakonom.
U slučajevima u kojima se međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika ne može ostvariti u cijelosti ili djelimično, društvena zajednica pruža, pod uvjetima određenim zakonom, neosiguranim članovima porodice sredstva neophodna za izdržavanje.
Odricanje od prava i dužnosti izdržavanja nema pravnog učinka.
Bračni partner koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od svog bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima.
Pravo na izdržavanje prestaje ako izdržavani razvedeni bračni partner, ili bračni partner iz poništenog braka sklopi novi brak, ili zasnuje vanbračnu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako više ne postoji neki od prethodno pomenutih uvjeta.
Vanbračni partner koji ispunjava uvjete za izdržavanje ima pravo na izdržavanje od drugog vanbračnog partnera nakon prestanka vanbračne zajednice.
Tužba za izdržavanje vanbračnog partnera može se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbračne zajednice, a sud može odbiti zahtjev za izdržavanje vanbračnog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog vanbračnog partnera grubo ili nedolično ponašao u vanbračnoj zajednici, ili ako bi obaveza izdržavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog vanbračnog partnera.
Izdržavanje majke vanbračnog djeteta
Troškove izazvane trudnoćom i porođajem vanbračnog djeteta snose majka i otac u skladu sa svojim imovinskim mogućnostima.
Otac vanbračnog djeteta dužan je, srazmjerno svojim mogućnostima, izdržavati majku svog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije porođaja i jednu godinu nakon porođaja, ako se majka stara o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.
Imovina vanbračnih partnera
Imovina koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici smatra se njihovom vanbračnom stečevinom.
Na ovu imovinu primjenjuju se odredbe ovog Zakona o bračnoj stečevini.
Kako se dokazuje vanbračna zajednica
Imajući u vidu prethodno napisano, činjenica je da se prava i obaveze vanbračnih partnera formalno-pravno izjednačavaju.
Međutim, ne možemo govoriti o potpunoj ravnopravnosti, budući da se vanbračna zajednica mora dokazivati sudskim putem, u slučaju kada je potrebno ostvariti neko pravo, obično u ostavinskom postupku.
Praksa pokazuje da od svih dokaza, najveću pravnu snagu imaju pisane isprave, zatim svjedoci, a potom saslušanje parničnih stranaka.
To mogu biti dokazi koji se odnose na prijavu mjesta prebivališta, odnosno boravišta, iskazi komšija, kućne liste ili neka druga dokumentacija koja je nastala za vrijeme trajanja vanbračne zajednice.
Nakon materijalnih dokaza, relevantni su i iskazi svjedoka, te svi ostali relevantni dokazi koji mogu poslužiti kako bi se nedvojbeno utvrdilo da je vanbračna zajednica postojala.
Podržite Pravni blog
Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.