Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

Nakon završenog studija, obično je osnovni cilj pronaći zaposlenje. Ranije smo pisali o temi zaposlenja, tako da na ovome LINK-u možete pronaći mnogo korisnih savjeta. Ukoliko se radi o zaposlenju u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je ispuniti zakonom propisane uslove. Jedan od uslova je radni staž, odnosno pripravnički ili volonterski staž, nakon čega kandidat stiče uslove za polaganje Ispita općeg znanja za rad u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, ukoliko se pripravnički ili volonterski staž završi nakon prvog ciklusa studiranja po Bolonjskom sistemu, nakon čega je osoba stekla godinu dana radnog staža ili volonterskog iskustva, te nakon toga završi i master studij, postavlja se pitanje da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja?

Pojam pripravnika je regulisan Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), kojim je u članu 32. propisano da, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom, pri čemu se pripravnikom smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

Volontiranje je regulisano članom 34. Zakona o radu, kojim je propisano da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, pri čemu se vrijeme stručnog osposobljavanja računa u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž. Više o volontiranju pisali smo na ovome LINK-u.

Uredba o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uslovima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa koja, kako joj i ime kaže, propisuje poslove osnovne djelatnosti iz nadležnosti federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih organa državne službe i propisuje se i na kantonalnim nivoima vlasti, reguliše kako je jedan od uslova za obavljanje poslova osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe propisana i visoka stručna sprema određene vrste.

Također je propisano da visoka stručna sprema podrazumijeva stečenu diplomu visokog obrazovanja ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja.

Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta zauzela je načelni stav da sva tri ciklusa visokog obrazovanja spadaju u istu – visoku stručnu spremu.

Kako i prvi i drugi ciklus visokog obrazovanja jesu visoko obrazovanje, nakon kojih se stiče visoka stručna sprema, to obaveza i mogućnost obavljanja pripravničkog ili volonterskog staža postoji samo jednom u visokoj stručnoj spremi.

Osoba koja je završila prvi ciklus visokog obrazovanja stekla je visoku stručnu spremu. Ako je nakon toga završila pripravnički ili volonterski staž i stekla jednu godinu radnog staža, odnosno iskustva u struci, završetkom drugog ciklusa visokog obrazovanja ne mijenja stepen stručne spreme. Svo radno iskustvo stečeno nakon sticanja visoke stručne spreme je, u skladu sa prethodno navedenim, u skladu s našim mišljenjem i shvatanjem važeće, te se po osnovu njega mogu ostvarivati prava, te se i ispunjavaju uslovi vezani za radno iskustvo u struci.

About the author