Tag: radni staz

  • Može li volontirati zaposlena osoba

    Može li volontirati zaposlena osoba

    Volontiranje je aktivnost kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva. Ako ste stekli odgovarajuću stručnu spremu, sigurno se pitate: Gdje mogu volontirati? Međutim, postavlja se i pitanje može li volontirati zaposlena osoba?

    Volontiranje se ne zasniva na ostvarivanju finansijske dobiti. Organizatori volontiranja često imaju veću korist nego štetu, ipak nije lahko dobiti volonterski angažman.

    Sadržaj članka:

    Šta je volontiranje

    Volontiranje je dobrovoljno i besplatno angažovanje pojedinaca u različitim aktivnostima i projektima. To može biti u korist drugih ljudi ili zajednice, a obično bez očekivanja materijalne naknade.

    Osnovna svrha volontiranja je doprinijeti zajednici ili društvu i poboljšati kvalitet života drugih ljudi, životinja ili prirode.

    Međutim, volontiranje se obavlja i radi sticanja radnog iskustva neophodnog za zapošljavanje.

    Volontiranje može biti organizovano kroz različite organizacije, nevladine organizacije, humanitarne organizacije, škole, bolnice, vjerske institucije… Može biti i neformalno, kada pojedinac samoinicijativno pruža pomoć onima kojima je potrebna.

    Volontiranje radi sticanja radnog iskustva podrazumijeva dobrovoljno učešće pojedinaca u različitim projektima i aktivnostima kako bi stekli praktično iskustvo i vještine koje su korisne za buduću karijeru ili zaposlenje. Ova vrsta volontiranja često se kolokvijalno naziva i “volonterski staž”, “stručno osposobljavanje” ili “praksa”.

    Volonteri i volontiranje u BiH

    Šta nije volontiranje

    Volontiranje se ne smije miješati sa obavezama ili uslugama koje su zakonom ili drugim propisima naložene jednom licu prema drugom, izvršavanjem specifičnih sudskih presuda, aktivnostima koje nisu organizovane od strane organizatora volontiranja u skladu sa Zakonom o volontiranju, kao ni sa pružanjem usluga koje su uobičajene u okviru porodičnih, prijateljskih ili komšijskih odnosa.

    Također, volontiranje ne obuhvata besplatno i nepovratno davanje imovine, novca ili davanje pokretne ili nepokretne imovine na korištenje. Volontiranje ne smije biti u suprotnosti sa Ustavom i drugim važećim propisima.

    Može li volontirati zaposlena osoba

    Volonter je fizičko lice sa poslovnom sposobnošću ili umanjenom poslovnom sposobnošću koje volontira u FBiH i zaključuje ugovor o volontiranju u pisanom obliku prije početka volontiranja.

    Ne može se volontirati duže od 40 sati sedmično.

    Imajući u vidu prethodno navedeno, te činjenicu da osim poslovne sposobnosti nisu navedena druga ograničenja za volontere, da se zaključiti da volonter može biti i osoba koja je zaposlena, kao i nezaposlena osoba.

    Ugovor o radu i ugovor o volontiranju su različiti ugovori, te proizvode različite pravne posljedice, prava i obaveze.

    Gdje mogu volontirati

    Osim volontiranja, osoba može, obično nakon završenog većeg stepena obrazovanja, biti primljena i na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, radi sticanja uslova za polaganje stručnog ispita, ako je takav ispit uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja.

    Pročitajte i koja je razlika između radnog iskustva i radnog staža.

    U svakom slučaju, organizator volontiranja je dužan da pazi na svoje obaveze registrovanja, odnosno akreditovanja za organizovanje dugoročnog volontiranja, te prijavljivanja volontera instituciji za evidentiranje volontiranja, kao i druge obaveze koje proizilaze iz pozitivnih zakonskih propisa.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Uspješna godina za Pravni blog

    Uspješna godina za Pravni blog

    Pravni blog je u 2022. godini doživio veliki uspjeh, a to je u velikoj mjeri zahvaljujući vašem entuzijazmu i podršci. Ovo je bila uspješna godina za Pravni blog, a bez vaših komentara, pitanja i povratnih informacija, ovaj blog ne bi bio ono što jeste danas.

    Sadržaj članka:

    Najčitaniji članci u 2022. godini

    Zahvaljujemo vam što ste nam pružili priliku da dijelimo svoja znanja i iskustva sa vama, te što ste nas pratili na ovom putovanju. Bilo nam je veliko zadovoljstvo odgovarati na vaša pitanja i pomagati vam da bolje razumijete složenost našeg pravnog sistema.

    Tokom prošle godine smo objavili mnoge korisne članke o različitim pravnim temama, a izdvojili bismo neke od najčitanijih: “Šta je regres i ko ima pravo na regres“, “Razlika između radnog staža i radnog iskustva“, “Kako položiti Pravosudni ispit“, “Mora li poslodavac uručiti platnu listu”, “Šta su konkludentne raadnje“, “Kome pripada imovina stečena u braku“, “Problem dana Republike Srpske” i “Spisak advokata“.

    U budućnosti se nadamo da ćemo i dalje biti vaš pouzdan izvor informacija i savjeta, te ćemo nastaviti raditi na poboljšanju sadržaja i pružanju kvalitetne podrške našim čitateljima.

    Zašto su naši članci bili čitani

    Zadovoljstvo nam je što možemo reći da su naši članci u prošloj godini bili izuzetno čitani i da su mnogim ljudima pomogli da bolje razumiju različite pravne teme.

    Postoji nekoliko razloga zašto su naši članci bili tako uspješni. Prvo, trudimo se da budemo što precizniji i jasniji u objašnjavanju pravnih pojmova i procedura. Stalno radimo na tome da naši članci budu lako razumljivi za široku publiku, bez obzira na njihovo pravno znanje ili iskustvo.

    Drugo, stalno pratimo aktualne pravne teme i objašnjavamo ih na način koji je koristan i relevantan za naše čitatelje. Naš cilj je da budemo pouzdani izvor informacija o pravnim pitanjima koja su važna za vas i vašu svakodnevicu.

    Treće, mnogi od naših članaka sadrže korisne savjete i preporuke za rješavanje pravnih problema. Trudimo se da pružimo konkretne informacije i alate koji vam mogu pomoći da se bolje snađete u pravnom svijetu.

    Ukratko, naši članci su čitani zato što se trudimo da budemo kvalitetan izvor informacija i savjeta, te da pružimo pravnu podršku našim čitateljima. Nadamo se da ćemo i dalje biti vaš pouzdan izvor znanja i da ćemo zajedno nastaviti rasti i razvijati se.

    Ostanite sa nama i u 2023. godini

    Ukoliko ste zadovoljni sadržajem koji smo vam pružili i ako želite da i dalje budete informirani o pravnim temama, molimo vas da nam se pridružite i pratite naš rad i ubuduće. Budite uz nas i pratite nas na našem blogu kako biste uvijek bili informisani o aktualnim pravnim pitanjima i trendovima.

    Također, ako poznajete nekoga ko bi mogao biti zainteresiran za pravne teme, pozivamo vas da im preporučite naš blog. Budimo zajedno u razumijevanju i rješavanju pravnih pitanja i izazova.

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Uspješna godina za Pravni blog je iza nas, nadamo se da će svaka naredna biti još uspješnija! Još jednom, hvala vam na vašoj podršci i vjerujemo da ćemo zajedno nastaviti rasti i razvijati se.

    Pravni blog – Vaš prijatelj u pravnom prometu!

  • Šta je radni staž

    Šta je radni staž

    Šta je radni staž? Radni staž je vrijeme koje radnik provodi radeći za nekog poslodavca ili u nekoj profesiji. Radni staž se obično računa od datuma zaposlenja do trenutka u kojem radnik prestaje da radi za određenog poslodavca ili u određenoj profesiji.

    Sadržaj članka:

    Kako se računa radni staž

    Radni staž se može računati u godinama ili mjesecima i može se odnositi na radni odnos u jednom ili više poslodavaca ili u više različitih profesija.

    Radni staž se obično navodi u životopisu ili u radnom spisku i predstavlja važan element pri odabiru radnika za posao ili pri odlučivanju o napredovanju ili povišici.

    Ukoliko radnik ima duži radni staž, to se obično smatra pozitivnim elementom za njegove poslovne sposobnosti i iskustvo. Međutim, radni staž sam po sebi ne garantuje uspjeh na poslu ili bolje plaću, već se uzima u obzir u kombinaciji s drugim elementima poput obrazovanja, vještina i sposobnosti radnika.

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Kako se dokazuje radni staž

    Činjenica je da su u Federaciji Bosne i Hercegovine radne knjižice prestale važiti čime je njihova dokazna snaga, ako potiču iz tog entiteta, znatno smanjena. To, međutim, ne umanjuje dokaznu snagu onoga što je u njima upisano.

    Budući da nismo bili u mogućnosti identifikovati propise koji predviđaju hijerarhiju dokazne snage javnih isprava, što i nije odlučujuće ako dokazi iz jedne javne isprave ne isključuju dokaze iz druge, to se dokazivanje radnog staža, po našem mišljenju, ravnopravno može vršiti kako uvjerenjem ili potvrdom, tako i radnom knjižicom.

    Kada određeni period radnog staža nije upisan u radnu knjižicu, tada je relevantan radni staž obuhvaćen potvrdom ili uvjerenjem, posebno u slučaju kada u tom periodu u radnu knjižicu ništa nije upisano.

    Ako bi u radnoj knjižici bio upisan drugi poslodavac, ili bi drugi upis u radnoj knjižici pobijao podatke iz potvrde ili uvjerenja (nezaposlenost, zaposlenje u inostranstvu), trebalo bi se provesti dodatno utvrđivanje pribavljanjem dodatne potvrde ili uvjerenja od poslodavca. Radni staž se načelno (iako ne neophodno) podudara sa penzijskim stažom, dok se sa posebnim stažom može ali ne mora podudarati…”

    Više o ovoj temi pisali smo u članku pod nazivom Kako se dokazuje radni staž.

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Budući da se sa pripravnikom zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa.

    Na pripravnika se odnose i odredbe drugih relevantnih propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih propisa koji se odnose na regulisanje prava iz obaveza po osnovu rada.

    U skladu s tim, odgovor na pitanje da li pripravnički staž ulazi u radni staž je da, ulazi.

    Beneficirani radni staž

    Beneficirani radni staž, kako se obično kolokvijalno naziva, ili staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, računa se za radna mjesta, odnosno poslove na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje.

    To su radna mjesta na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika.

    Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, na kojima zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma, odnosno zdravlje, slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno
    obavljanje profesionalne djelatnosti.

    Opširno o ovoj temi pisali smo u članku Beneficirani radni staž.

    Provjera uplate doprinosa

    Na online portalu za provjeru uplaćenih doprinosa i evidentiranog osiguranja, zaposlene osobe mogu provjeriti da li im je i u kojem iznosu poslodavac uplatio doprinose i prijavio kod nadležnog organa počevši od 2011. godine kada je uspostavljen Jedinstveni sistem.

    Saznajte kako možete provjeriti jesu li vam uplaćeni doprinosi.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Pripravnik je lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno lice koje je završilo fakultetsko obrazovanje, te prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je kvalifikovan, a za koje je u skladu sa relevantnim propisom, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Pitanje koje obrađujemo u ovome tekstu je da li pripravnički staž ulazi u radni staž.

    Sadržaj članka:

    Kojim propisom je regulisan pojam pripravnika

    Zakon o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16, 89/18 i 44/22) u članu 32. reguliše pojam pripravnika. Pomenutim Zakonom je propisano da, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

    Ukoliko ste zainteresovani za sadržaj izmjena Zakona o radu, o tome možete čitati u posebnom članku u kojem smo pisali o toj temi.

    Izmjene Zakona o radu FBiH

    Razlika između pripravnika i volontera

    Često se postavlja pitanje o tome koja je razlika između pripravnika i volontera.

    Kao što smo rekli na početku, pripravnik je lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno lice koje je završilo fakultetsko obrazovanje, te prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je kvalifikovan.

    Uz to, da bi neko lice bilo pripravnik, potrebno je da je, u skladu sa relevantnim propisom, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

    Kada je u pitanju volonter, propisano je da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Dakle, razlika između pripravnika i volontera je u tome što pripravnici zasnivaju radni odnos, dok volonteri zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Da li pripravnički staž ulazi u radni staž

    Budući da se sa pripravnikom zasniva radni odnos, odnosno zaključuje ugovor o radu, na njega se odnose sve odredbe Zakona o radu koje se odnose na prava i obaveze iz radnog odnosa.

    Na pripravnika se odnose i odredbe drugih relevantnih propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i drugih propisa koji se odnose na regulisanje prava iz obaveza po osnovu rada.

    Vrste ugovora o radu

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Beneficirani radni staž

    Beneficirani radni staž

    Za radna mjesta, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje radnika staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u narodu poznat kao beneficirani radni staž.

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Uslovi za beneficirani radni staž

    Beneficirani radni staž, kako se obično kolokvijalno naziva, ili staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, računa se za radna mjesta, odnosno poslove na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje.

    To su radna mjesta na kojima i pored općih i posebnih mjera zaštite zdravlja na radu postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika.

    Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su i radna mjesta, na kojima zbog prirode i težine posla fiziološke funkcije organizma, odnosno zdravlje, slabe u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno
    obavljanje profesionalne djelatnosti.

    Ko ima pravo na beneficirani radni staž

    Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem su radna mjesta koja ispunjavaju propisane uslove, a posebno u sljedećim oblastima:
    a) rudnici,
    b) crna metalurgija – željezare,
    c) namjenska industrija,
    d) kožarsko – prerađivarska industrija,
    e) tekstilna industrija,
    f) livnice i kovačnice,
    g) proizvodnja električne energije,
    h) grafička industrija,
    i) farmaceutska industrija,
    j) saobraćaj,
    k) šumarstvo,
    l) građevinarstvo,
    m) zdravstvo,
    n) umjetnička djelatnost itd.

    Bez sumnje, prethodno pobrojani poslovi i povezana radna mjesta su potencijalno vrlo opasna, a njihovo izdvajanje ilustruje namjeru zakonodavca kao zaštitnika najviših društvenih vrijednosti, u prvom redu zdravlja ljudi, da zaštiti one koji su zasnovali radni odnos na sličnim poslovima.

    Prethodna lista svakako nije konačna, a ostala radna mjesta, odnosno poslovi za koje se računa beneficirani radni staž utvrđuju se u skladu sa članom 33. stav (3) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

    Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta za koje se računa beneficirani radni staž

    Zahtjev za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem podnosi poslodavac Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike putem Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija.

    Prijedlog za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem može podnijeti inspektor rada ili sindikat, a to čine direktno poslodavcu.

    Svaki poslodavac je obavezan da utvrdi osnovanost podnesenog prijedloga, te u ovisnosti od istog podnese zahtjev za utvrđivanje predmetnih radnih mjesta, o čemu je obavezan obavijestiti inspektora rada ili sindikat.

    Stepen uvećanja staža

    Stepen uvećanja staža osiguranja zavisi od težine, štetnosti i opasnosti po zdravlje radnika na odnosnom radnom mjestu, kao i u ovisnosti od radnog mjesta odnosno posla na kojem osiguranik poslije navršenih određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost.

    Uzimajući u obzir prethodno navedeno, uvećanje staža osiguranja utvrđuje se na način da se za svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu na određenom radnom mjestu, može računati kao 14, 15, 16, 17 i 18 mjeseci staža osiguranja.

    Vrijeme provedeno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uračunati će se u staž osiguranja, samo ukoliko su pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem plaćeni i doprinosi srazmjerno stepenu uvećanja staža.

    Osiguranicima kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, pomjeranje starosne granice za sticanje prava na penziju, vrši se prema odredbama Zakona.

    Od kada se računa beneficirani radni staž

    Staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem, računa se od dana od kada su za pojedina radna mjesta ispunjeni propisani uvjeti za priznavavnje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem.

    Revizija

    Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanimm trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji.

    Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža, se vrši na način, u postupku i uz dokumentaciju po kojima se vrši njihovo utvrđivanje.

    Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem kao i revizija stepena uvećanja staža osiguranja vrši se u roku od pet godina od dana donošenja odluke o utvrđivanju radnih mjesta na kojima se staž
    osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

    Vrste odluka u postupku revizije

    U postupku utvrđivanja ili revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo na prijedlog Zavoda može donijeti sljedeće odluke:


    (1) utvrđuju se nova radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem,

    (2) potvrđuju se provjerena radna mjesta na kojima i dalje postoje uvjeti za računanje staža sa uvećanim trajanjem,

    (3) mijenja se stepen uvećanja staža osiguranja na provjeravanom radnom mjestu na kome se staž osiguranja i dalje računa sa uvećanim trajanjem,

    (4) ukida se računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem na provjeravanom radnom mjestu.

    Evidencija o radnim mjestima za koja je utvrđen beneficirani radni staž

    Poslodavac kod koga su utvrđena radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uspostavlja evidenciju o tim radnim mjestima i radnicima na tim radnim mjestima, koja sadrži podatke o:


    a) radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem,

    b) radnom vremenu koje se prema općem aktu poslodavca, u skladu sa Zakonom, smatra punim radnim vremenom na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem,

    c) broju radnika koji redovno rade i koji su ranije radili na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (poimenični spisak radnika), vrijeme provedeno na radu na tim poslovima,

    d) kalendarskoj godini, danu, mjesecu i godini od kada bez prekida ili sa prekidima radnik obavlja poslove na radnom mjestu na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem,

    e) o svim promjenama koje se odnose na utvrđena radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem,

    f) o pojedinačnim aktima o raspoređivanju radnika na radno mjesto na kojem se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

  • Kako se dokazuje radni staž

    Kako se dokazuje radni staž

    Budući da je radni staž često uslov u oglasima za posao, kako se dokazuje radni staž? Kako nismo bili u mogućnosti pronaći propis kojim se reguliše materija koja se odnosi na rangiranje dokazne snage javnih isprava kojima se dokazuje radni staž, mišljenja smo da se ravnopravno može dokazivati kako uvjerenjem ili potvrdom, tako i radnom knjižicom. Razlika između radnog staža i radnog iskustva je zanimljiva tema, a o tome smo pisali ranije.

    Sadržaj članka:

    Radni staž

    Radni staž kao pojam dugo nije bio zakonski regulisan, te se i danas različito definiše u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Šta je radni staž kao pojam, očitovalo se Ministarstvo pravde BIH, broj (09-U02-4-10441/19 od 10.12.2019. godine.

    U skladu sa Mišljenjem Ministarstva, radni staž je vrijeme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca i kao takav je institut radnog prava (za razliku od penzijskog staža i staža osiguranja koji su instituti socijalnog prava). Za postojanje radnog staža nisu od značaja radno mjesto na kojem je lice radilo (što je značajno za radno iskustvo), ni prijava nadležnim organima (što je od značaja za penzijski staž), niti uplata doprinosa (što je od značaja za staž osiguranja). Za postojanje radnog staža samo je od značaja da je određeni period preveden na radu i u radnom odnosu kod određenog poslodavca, a za njegovo dokazivanje da je o tome izdata javna isprava.Radni staž za zaposlene u institucijama je bitan za ostvarivanje određenih prava iz radnog odnosa, kao što su dodatak na platu, naknadu za prekobrojnost i raspolaganje, uvećanje godišnjeg odmora, itd.

    Uz pojam godišnjeg odmora, veže se i pojam regres, a ŠTA JE REGRES I KO IMA PRAVO NA REGRES objasnili smo u članku na tu temu.

    Potreba za definisanjem pojma radnog staža

    Agencija za državnu službu Bosne i Hercegovine u određenom trenutku imala je potrebu za razjašnjenjem pojmova radnog staža, penzijskog staža, staža osiguranja i posebnog staža.

    Ova Agencija, ali i druge institucije Bosne i Hercegovine u svom radu susreću se sa pojmovima radnog staža, penzijskog staža i staža osiguranja kao i njihovog priznavanja, od kojih neki nisu na odgovarajući način definisani ili postoje nedoumice u definisanju istog.

    Agencija je do sada dala samo pojašnjenje radnog iskustva, ali ne i ostalih pojmova, s obzirom da isti služe u različite svrhe. Radno iskustvo služi samo u svrhu prijave na oglas i postavljenja na radno mjesto. U skladu s tim, je potrebno pojasniti pojmove radnog staža, penzijskog staža i staža osiguranja, kao i način njihovog dokazivanja, a ovo pojašnjenje je zasnovano na mišljenjima i drugim aktima Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, Federalnog zavoda za penzijsko – mirovinsko i invalidsko osiguranje (P10-M10), te Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS.

    Javna isprava

    Kada su u pitanju javne isprave kojima se dokazuje radni staž, ranije se radni staž dokazivao radnom knjižicom, a ukoliko je to traženo i potvrdom ili uvjerenjem. Naime, uvjerenja ili potvrde koja izdaju poslodavci, a posebno kada je poslodavac državni organ ili javnopravno tijelo, imaju značaj javne isprave i dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje, uz mogućnost dokazivanja da podaci u njima nisu tačni, ali u odsustvu jačih protudokaza, podaci iz njih se moraju uzeti kao istiniti.

    Radna knjižica, uvjerenje i potvrda

    Činjenica je da su u Federaciji Bosne i Hercegovine radne knjižice prestale važiti čime je njihova dokazna snaga, ako potiču iz tog entiteta, znatno smanjena. To, međutim, ne umanjuje dokaznu snagu onoga što je u njima upisano.

    Kao što smo i na početku naveli, budući da nismo bili u mogućnosti identifikovati propise koji predviđaju hijerarhiju dokazne snage javnih isprava, što i nije odlučujuće ako dokazi iz jedne javne isprave ne isključuju dokaze iz druge, to se dokazivanje radnog staža, po našem mišljenju, ravnopravno može vršiti kako uvjerenjem ili potvrdom, tako i radnom knjižicom.

    Kada određeni period radnog staža nije upisan u radnu knjižicu, tada je relevantan radni staž obuhvaćen potvrdom ili uvjerenjem, posebno u slučaju kada u tom periodu u radnu knjižicu ništa nije upisano.

    Ako bi u radnoj knjižici bio upisan drugi poslodavac, ili bi drugi upis u radnoj knjižici pobijao podatke iz potvrde ili uvjerenja (nezaposlenost, zaposlenje u inostranstvu), trebalo bi se provesti dodatno utvrđivanje pribavljanjem dodatne potvrde ili uvjerenja od poslodavca. Radni staž se načelno (iako ne neophodno) podudara sa penzijskim stažom, dok se sa posebnim stažom može ali ne mora podudarati…”

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Nakon završenog studija, obično je osnovni cilj pronaći zaposlenje. Ranije smo pisali o temi zaposlenja, tako da na ovome LINK-u možete pronaći mnogo korisnih savjeta. Ukoliko se radi o zaposlenju u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, potrebno je ispuniti zakonom propisane uslove. Jedan od uslova je radni staž, odnosno pripravnički ili volonterski staž, nakon čega kandidat stiče uslove za polaganje Ispita općeg znanja za rad u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, ukoliko se pripravnički ili volonterski staž završi nakon prvog ciklusa studiranja po Bolonjskom sistemu, nakon čega je osoba stekla godinu dana radnog staža ili volonterskog iskustva, te nakon toga završi i master studij, postavlja se pitanje da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja?

    Sadržaj članka:

    Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta zauzela je načelni stav da sva tri ciklusa visokog obrazovanja spadaju u istu – visoku stručnu spremu.

    Kako i prvi i drugi ciklus visokog obrazovanja jesu visoko obrazovanje, nakon kojih se stiče visoka stručna sprema, to obaveza i mogućnost obavljanja pripravničkog ili volonterskog staža postoji samo jednom u visokoj stručnoj spremi.

    Osoba koja je završila prvi ciklus visokog obrazovanja stekla je visoku stručnu spremu.

    Ako je nakon toga završila pripravnički ili volonterski staž i stekla jednu godinu radnog staža, odnosno iskustva u struci, završetkom drugog ciklusa visokog obrazovanja ne mijenja stepen stručne spreme.

    Svo radno iskustvo stečeno nakon sticanja visoke stručne spreme je, u skladu sa prethodno navedenim, u skladu s našim mišljenjem i shvatanjem važeće, te se po osnovu njega mogu ostvarivati prava, te se i ispunjavaju uslovi vezani za radno iskustvo u struci.

    Pojam pripravnika, ko je pripravnik

    Pojam pripravnika je regulisan Zakonom o radu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), kojim je u članu 32. propisano da, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, poslodavac može zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom, pri čemu se pripravnikom smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.

    Propis koji reguliše pitanje volontiranja

    Volontiranje je regulisano članom 34. Zakona o radu, kojim je propisano da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, pri čemu se vrijeme stručnog osposobljavanja računa u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    Volontiranje je bliže uređeno Zakonom o volontiranju FBiH.

    Više o volontiranju pisali smo u jednom od posebnih članaka.

    Volonteri i volontiranje u BiH

    Kojim propisom se određuju uslovi za vršenje poslova u državnoj službi

    Uredba o poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju državni službenici, uslovima za vršenje tih poslova i ostvarivanju određenih prava iz radnog odnosa koja, kako joj i ime kaže, propisuje poslove osnovne djelatnosti iz nadležnosti federalnih, kantonalnih, gradskih i općinskih organa državne službe i propisuje se i na kantonalnim nivoima vlasti, reguliše kako je jedan od uslova za obavljanje poslova osnovne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe propisana i visoka stručna sprema određene vrste.

    Također je propisano da visoka stručna sprema podrazumijeva stečenu diplomu visokog obrazovanja ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Veoma je česta pojava da se kao dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje određenog posla traže radni staž ili radno iskustvo u određenom trajanju. Bez obzira što je etimološki, po samom značenju riječi, moguće utvrditi o čemu se radi, često se postavlja pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Nakon uvodnih napomena i razjašnjenja najčešćih nedoumica koji u praksi stvaraju probleme nepravilnom primjenom ili nedovoljnim razumijevanjem, objasnićemo koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Organi državne službe

    Ako govorimo o organima državne službe, gdje najčešće nastaju zabune ove vrste, Uredbom o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici („Službene novine Federacije BiH“, br. 69/05, 29/06 i 65/20), u članu 15. propisani su uslovi koje je potrebno ispunjavati u odnosu na školsku spremu i radni staž namještenika, te uslovi u pogledu minimalne dužine radnog staža za pojedina radna mjesta namještenika.

    Kao radni staž predviđen u članu 15. pomenute Uredbe računa se radni staž ostvaren poslije završene više, odnosno srednje škole, s tim da se u radni staž računa i pripravnički staž, te staž ostvaren kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Iz navedenog je očigledno da se u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine traži radni staž, a ne radno iskustvo. Razlika između radnog staža i radnog iskustva ogleda se u tome što se radni staž stiče samo u radnom odnosu ili za vrijeme obavljanja pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja, dok se radno iskustvo može steći kako u radnom odnosu, tako i izvan radnog odnosa, pri čemu se radno iskustvo izvan radnog odnosa ne vezuje samo za volonterski staž nego za sve vrste obavljanja poslova izvan radnog odnosa. Više o volonterskom radu pročitajte na ovome LINK-u.

    Nejedinstvo pravnih rješenja na nivou FBiH

    Imajući u vidu da kantoni ova pitanja mogu različito riješiti, odnosno da kantoni mogu da donose svoje uredbe o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici, u ovoj oblasti postoji pravno nejedinstvo, što se može tretirati kao odstupanje od osnovnih principa državne službe. Tako je, na primjer, Uredbom o dopunskim poslovima temeljne djelatnosti koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj 6/14), u članu 10. pojam radnog iskustva propisan tako da se kao radno iskustvo podrazumijeva radno iskustvo koje je namještenik ostvario na poslovima svoje struke (prethodno to nije slučaj) nakon završene odgovarajuće stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i vježbenički/pripravnički staž.

    Iskustvo pokazuje da je pitanje radnog staža i radnog iskustva relevantnije za organe uprave i državna preduzeća i ustanove nego za privatni sektor, gdje je poslodavcu relevantna vaša sposobnost za kvalitetno obavljanje predmetnih poslova.

    Dokaz o traženoj vrsti radnog iskustva

    Ukoliko se za određeno radno mjesto traži radno iskustvo u određenom trajanju, daćemo vam nekoliko smjernica kako bi vaša dokumentacija bila ispravna. Kako se pod radnim iskustvom podrazumijeva radno iskustvo nakon stečene stručne spreme zahtijevane javnim oglasom, kao dokaz za ispunjavanje tog uslova mogu se dostaviti potvrde ili uvjerenja poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio ili radi, koja moraju biti precizna i detaljna, te sadržavati sve bitne elemente koji nedvosmisleno ukazuju na traženo radno iskustvo. Potvrda ili uvjerenje treba sadržavati podatke o tome na kojim je poslovima kandidat radio-naziv radnog mjesta, zahtijevanu stručnu spremu za obavljanje posla konkretnog radnog mjesta, koliko dugo je obavljao navedene poslove, opis poslova, navesti jasno preciziran period radnog angažovanja na radnim zadacima, dakle što više podataka koji će dokazati potrebno radno iskustvo. 

    Također, Uvjerenjem o činjenicama iz matične evidencije nadležne institucije za penzijsko i invalidsko osiguranje (listing), uz obavezno dostavljanje potvrde koja razjašnjava šifre zanimanja iz uvjerenja (listinga), može se utvrditi da li je kandidat radio na poslovima za koje se traži visoka stručna sprema/visoko obrazovanje, viša ili srednja stručna sprema i koliko dugo, odnosno da posjeduje traženo radno iskustvo.

    Dokumenti koji ne mogu poslužiti kao dokaz

    Dokumenti koji obično ne mogu poslužiti kao valjan dokaz o traženoj vrsti i dužini radnog staža:

    • radna knjižica ne može dokazati tekstom konkursa traženi radni staž te ne predstavlja dokaz o radnom stažu u struci,
    • Ugovor o radu,
    • Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
    • Ugovor o djelu
    • Rješenje ili odluku o zasnivanju radnog odnosa (isti nesporno dokazuju samo početak radnog angažmana i naziv radnog mjesta, ali ne i kontinuitet istog)
    • Sporazum, rješenje ili odluka o prestanku radnog odnosa (dokazuju samo momenat prestanka radnog angažmana)

    U svakom slučaju, prije nego aplicirate za određenu poziciju radnog mjesta, poželjno je da utvrdite da li je dokumentacija koju planirate priložiti valjana. Idealno bi bilo da kod onoga ko je raspisao javni oglas provjerite da li može poslužiti kao dokaz za ispunjavanje uslova za obavljanje poslova predmetnog radnog mjesta.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Volonteri i volontiranje u BiH

    Volonteri i volontiranje u BiH

    Volonteri i volontiranje u BiH pojmovi su sa kojima se često susrećemo. Bez obzira na to, u praksi često dolazi do zabune, pogotovo kada je u pitanju odnos između volontera i pripravnika i prava koja im po tom osnovu pripadaju. Na ovome LINK-u saznajte razliku između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj članka:

    Zakon o volontiranju

    Zakon o volontiranju FBiH (Službene novine FBiH br. 110/12) određuje pojmove u vezi s volontiranjem u Federaciji Bosne i Hercegovine, uslove i principe volontiranja, poticajne mjere volontiranja, izvještaje i ugovore o volontiranju, prava i obveze volontera i organizatora volontiranja, uslove zaključivanja ugovora o volontiranju, evidentiranje volontiranja, izvještavanje o volontiranju, upotrebu volonterske knjižice, izdavanje potvrde o volontiranju, te ostale značajne aspekte volontiranja.

    Stručno osposobljavanje

    Zakon o radu FBiH (Službene novine FBiH br. 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa – volontiranje.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uslov za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    Besplatnost kao osnovna odlika volontiranja

    Ugovor o volontiranju zaključuje se u pisanom obliku prije početka volontiranja. Ugovorom  volonter i organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge. Prava na novčane naknade definiraju se ugovorom o volontiranju. Novčane naknade za volontera ne smatraju se dohotkom u smislu Zakona o porezu na dohodak Federacije BiH.

    Volonter ne može volontiranje uslovljavati ispunjenjem neke usluge (davanja, činjenja, propuštanja ili trpljenja) ili stjecanjem imovine, novčane naknade ili koristi.  

    Šta se ne smatra novčanom naknadom za volontere

    Novčanom naknadom ili imovinskom koristi za volontere ne smatraju se sljedeće novčane naknade troškova volontiranja:

    1. računom potvrđene novčane naknade isplaćene za plaćanje radne odjeće, opreme i predmeta za zaštitu potrebnih za volontiranje;
    2. novčane naknade isplaćene u svrhu troškova putovanja, smještaja i ishrane koji nastanu u vezi s volontiranjem;
    3. računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova ishrane, zbrinjavanja i obuke životinje u vlasništvu volontera koja sudjeluje u aktivnostima volontiranja;
    4. novčane naknade isplaćene u svrhu plaćanja medicinskih usluga i cjepiva primljenih u svrhu obavljanja volontiranja;
    5. novčane naknade isplaćene za troškove obuke izvan školskog sistema potrebne za volontiranje;
    6. računom potvrđene novčane naknade isplaćene u svrhu troškova koji nastanu u vezi s izvršavanjem volonterskih usluga i aktivnosti;
    7. novčane naknade isplaćene za premije osiguranja volontera za slučaj smrti, tjelesne ozljede ili profesionalne bolesti tokom volontiranja, odnosno novčane naknade u svrhu osiguranja odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora volontiranja ili treće osobe;
    8. džeparac za putovanja isplaćen volonterima, uz uslovda iznos džeparca ne prelazi iznos od 75% dnevnice propisane za državne službenike;
    9. novčana naknada isplaćena za pribavljanje dokumenata ili plaćanje administrativnih taksi nužnih za omogućavanje volontiranja;
    10. isplaćeni novčani iznosi dobitnicima nagrade za volontiranje

    Zaključak

    Volonteri i volontiranje u BiH pojmovi su sa kojima se često susrećemo, a u budućnosti će imati sve veći značaj, jer je neophodno ulagati u obrazovanje mladih. Ono što bi trebalo popraviti, svakako je njihov status tokom volontiranja, te im treba biti pružena mogućnost za pristojnu i zasluženu novčanu nagradu.