Kako postati advokatski pripravnik

Kako postati advokatski pripravnik

Zakon o advokaturi u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/02, 29/03, 18/05, 68/05 i 42/11) propisuje da se advokatski pripravnik osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Ono što pravnike zanima jeste kako postati advokatski pripravnik.


Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.

Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata. Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

  1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
  2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
  3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona

Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

Advokatski pripravnici obično se primaju u radni odnos putem javnog oglasa za posao.

U okviru poslova koje obavlja, između ostalog, advokatski pripravnik:

  • Obavlja jednostavne pravne poslova pod nadzorom advokata.
  • Priprema pravne analize i mišljenja, predlaganje mogućih rješenja.
  • Zastupanje klijenata i njihovo zastupanje pred sudovima i državnim tijelima (pod određenim uslovima)
  • Pohađanje stručnih seminara u organizaciji advokatske komore i fizičkih osoba.

U skladu sa informacijama koje su nam bile dostupne i koje smo mogli pronaći na internetu, plaća advokatskih pripravnika se kreće u određenom rasponu kao u priloženom LINK-u.

Advokatski pripravnik se u svom radu bazira na izvore prava poput ustava, zakona, podzakonskih akata, pravnih običaja, pravnih načela, a moguće je i da se specijalizuje za neku od mnogobrojnih grana prava, u skladu sa radnom sredinom u kojoj se nalazi.

Advokatski pripravnik je pravnik koji će proučavajući način na koji radi advokat, a njegov mentor, doći do zaključka na koji način on tretira zakone relevantne za određeni predmet, kao i ostale slučajeve za koje je potrebno određeno iskustvo u skladu sa pravnom praksom i postupanjem u sličnim situacijama.

Uz saglasnost stranke, advokatski pripravnik može da prisustvuje i iznošenju podataka koje je advokat prikupio svojim strankama, a i suđenju.

Većinom se poslovi obavljaju u radnim prostorijama advokata u radnom vremenu koje je ranije određeno. Imajući u vidu prirodu i složenost poslova, radno vrijeme može biti i fleksibilno, a u zavisnosti od potreba predmeta, odnosno stranaka u postupku.

Sve osobine koje su korisne za obavljanje drugih poslova, poput kreativnosti, spremnosti za učenje, fleksibilnosti, spremnosti za prihvatanje i prevazilaženje ličnih slabosti, od koristit su i pri obavljanju poslova advokatskog pripravnika.
Advokatski pripravnik je diplomirani pravnik, ali ne mora imati položen Pravosudni ispit, tako da i oni bez iskustva imaju realnu šansu da se zaposle i dokažu se pri obavljanju poslova, a kasnije eventualno i u smostalnom radu.

Nakon što postanu advokatski pripravnici, brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika prestankom ugovora o radu, na zahtjev advokatskog pripravnika, izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti, smrću advokatskog pripravnika, ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana, ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.

Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

Pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, te ako drugim zakonima nije drugačije određeno, advokatski pripravnici mogu vršiti pružanje pravne pomoći. Ovdje je značajno naglasiti da je u skladu sa članom 377. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisano da “Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.”

U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.

Disciplinska odgovornost advokata i advokatskih pripravnika


Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.

Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.

Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.

Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito

  • očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
  • bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
  • povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
  • zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

    Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.

About the author