Tag: Federacija BiH

  • Rad od kuće u FBiH (2026): Kako riješiti zakonske praznine i zaštititi prava radnika

    Rad od kuće u FBiH (2026): Kako riješiti zakonske praznine i zaštititi prava radnika

    U prvom kvartalu 2026. godine, rad od kuće više nije samo “privremena mjera” ili pogodnost za IT sektor. Rad od kuće je ekonomska realnost hiljada zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, pravni okvir koji bi trebao da prati ovu evoluciju rada ostao je zarobljen u prošlosti. Važeći Zakon o radu FBiH nudi šture smjernice, ostavljajući poslodavce i radnike u opasnoj zoni slobodne procjene. U ovom tekstu analiziramo kako primijeniti postojeće pravne principe na rad od kuće. Posebno se fokusiramo na troškove, zaštitu na radu i pravo na privatnost.

    Sadržaj članka:

    Prirodna kozmetika

    Pravni status rada izvan prostorija poslodavca prema važećem zakonu

    Jedan od problema s kojima se susrećemo u 2026. godini jeste činjenica da Zakon o radu FBiH u svom članu 26. samo površno prepoznaje mogućnost obavljanja poslova izvan prostorija poslodavca.

    Zakonodavac je predvidio da se takav rad može ugovoriti, ali nije detaljno razradio specifičnosti koje nosi rad iz vlastitog doma. To znači da se na rad od kuće supsidijarno primjenjuju sve opće odredbe zakona, što u praksi stvara niz komplikacija.

    Radnik koji obavlja poslove od kuće ima potpuno ista prava kao i radnik u kancelariji. Međutim, mehanizmi ostvarivanja tih prava, poput kontrole radnog vremena ili osiguranja sredstava za rad, postaju predmetom interpretacije. Oni se ne nalaze u okviru jasne zakonske norme.

    Prednacrt Zakona o radu FBiH adresira to pitanje. Po prvi put detaljnije uređuje oblike rada koji su postali dominantni tokom globalnih kriza.

    Prednacrt Zakona o radu FBiH

    U svjetlu aktuelnih demografskih promjena i narušenog srazmjera između broja zaposlenih i korisnika penzija, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH uputilo je u proceduru Prednacrt Zakona o radu FBiH

    Dilema oko naknade troškova: Struja, internet i amortizacija opreme

    Jedno od najčešćih pitanja koje radnici postavljaju jeste ko je dužan snositi troškove? Troškove električne energije, interneta i grijanja tokom radnog vremena provedenog kod kuće.

    Iako naš zakon ne sadrži eksplicitnu odredbu koja obavezuje poslodavca na plaćanje “kućnih režija”, opći pravni princip iz radnog odnosa nalaže da je poslodavac dužan osigurati sredstva za rad.

    Ako radnik koristi sopstveni internet i struju da bi ispunio radne zadatke, on zapravo subvencionira poslodavca iz svog ličnog dohotka.

    Kako bismo izbjegli pravni vakuum, preporuka je da se ovi troškovi rješavaju kroz ugovaranje paušalne naknade. Čak i bez eksplicitnog zakona, logičan je stav da radnik ne smije imati veće troškove samo zato što radi od kuće, te bi se ovi izdaci trebali tretirati kao materijalni troškovi poslovanja.

    Prirodna kozmetika

    Zaštita na radu u privatnom prostoru i odgovornost poslodavca

    Pitanje zaštite na radu kod kuće predstavlja poseban izazov za poslodavce zbog nepovredivosti doma kao ustavne kategorije.

    Član 27. Zakona o radu nameće poslodavcu obavezu da osigura sigurne uslove rada, ali kako to učiniti u nečijem dnevnom boravku? U 2026. godini praksa pokazuje da inspekcija rada ne može direktno kontrolisati stanove zaposlenika bez njihovog pristanka, ali to ne oslobađa poslodavca odgovornosti u slučaju povrede na radu.

    Rješenje ovog problema leži u pisanoj izjavi radnika o ispunjavanju minimalnih uslova zaštite na radu i ergonomske ispravnosti radnog mjesta.

    Poslodavac mora biti svjestan da se povreda radnika tokom kuhanja kafe u kuhinji može, pod određenim okolnostima, smatrati povredom na radu ako je u ugovoru nejasno definisano kretanje i radni prostor unutar stana.

    Pravo na isključenje i definisanje radnog vremena u digitalnom okruženju

    Digitalna transformacija rada donijela je fenomen “stalne dostupnosti” koji ozbiljno ugrožava mentalno zdravlje radnika.

    Pravo na isključenje, iako još uvijek nije postalo dio federalnog zakona kao u nekim zemljama EU, proizilazi iz ustavnog prava na odmor i ograničeno radno vrijeme. Poslodavci u 2026. godini često griješe šaljući e-mailove i poruke putem platformi kao što su Slack ili Viber izvan radnog vremena, smatrajući da su radnici “svakako kod kuće”.

    Pravno gledano, svaki kontakt koji zahtijeva reakciju radnika nakon isteka osam radnih sati trebao bi se tretirati kao prekovremeni rad. Kako bi se spriječilo “sagorijevanje” na radu (burnout), neophodno je internim aktima ili ugovorom precizirati vrijeme u kojem radnik nije dužan odgovarati na bilo kakve poslovne upite.

    Prirodna kozmetika

    Kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje

    Mobing i seksualno uznemiravanje su oblici nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu koji mogu imati teške posledice za žrtve, uključujući fizičke, emocionalne i psihološke povrede. Međutim, budući da je to specifičan oblik zlostavljanja, postavlja se pitanje kako dokazati mobing i seksualno uznemiravanje.

    Nužnost Aneksa ugovora o radu kao jedinog instrumenta zaštite

    S obzirom na to da zakon šuti o mnogim gore navedenim pitanjima, jedini pravi instrument zaštite ostaje kvalitetno sastavljen Aneks ugovora o radu.

    Ovaj dokument ne bi trebao biti samo formalnost, već detaljan pravni akt koji precizira lokaciju rada, trajanje radnog odnosa na daljinu, način izvještavanja, te preciznu podjelu troškova. Bez pismenog traga o tome šta su se strane dogovorile, svaka inspekcija rada će u slučaju kontrole polaziti od pretpostavke koja je nepovoljnija za poslodavca.

    S druge strane, radnik bez Aneksa gubi mogućnost da na sudu dokaže potraživanja po osnovu troškova koji su mu nastali tokom obavljanja poslova za firmu iz sopstvenog doma.

    MODEL ANEKSA UGOVORA O RADU ZA RAD OD KUĆE (2026)

    Kako bismo vam olakšali usklađivanje sa trenutnim izazovima i popunili pravne praznine koje zakon još nije regulisao, pripremili smo spreman model Aneksa ugovora o radu. Ovaj dokument je strukturiran tako da štiti interese obje strane, jasno definišući troškove, radno vrijeme i obaveze zaštite podataka.

    Model je u potpunosti prilagodljiv. Dovoljno je da u prazna polja unesete specifične podatke o vašoj firmi i dogovorenim naknadama.

    Napomena: Preporučujemo da prije finalnog potpisivanja dokumenta pročitate priloženu pravnu napomenu (disclaimer) na kraju fajla.

    Prirodna kozmetika
  • Šta je regresna tužba i kako je napisati

    Šta je regresna tužba i kako je napisati

    Regresna tužba predstavlja pravni mehanizam putem kojeg jedno lice, nakon što je isplatilo određeni iznos trećem licu, traži povrat tog iznosa od lica koje je stvarno odgovorno za dug. Regresna tužba zasniva se na više zakonskih propisa, u zavisnosti od toga na šta se predmet spora odnosi.​ U ovom članku pročitajte šta je regresna tužba i kako je napisati.

    Sadržaj članka

    1. Šta je regresna tužba?
    2. Primjeri iz prakse
    3. Postupak podnošenja regresne tužbe
    4. Primjer regresne tužbe
    5. Podržite Pravni blog

    Šta je regresna tužba?

    Regresna tužba predstavlja pravni zahtjev kojim lice koje je ispunilo tuđu obavezu – bilo na osnovu zakona, ugovora ili presude, traži povrat iznosa od onoga ko je zaista odgovoran za nastalu štetu ili dug.

    Ova pravna mjera omogućava pravednu raspodjelu odgovornosti i sprječava neopravdano bogaćenje lica koja su prouzrokovala štetu ili dug.

    Primjeri iz prakse

    Zakon o obligacionim odnosima

    Član 208. Zakona o obligacionim odnosima Federacije BiH propisuje da solidarni dužnik koji plati više nego što odgovara njegovom stvarnom udjelu u zajedničkoj obavezi ima pravo da od ostalih dužnika zahtijeva povrat onog dijela koji je platio umjesto njih.

    Sud prilikom odlučivanja o unutrašnjem odnosu među dužnicima uzima u obzir stepen njihove krivice, ukoliko je šteta u pitanju, konkretne okolnosti nastanka štete, kao i težinu posljedica koje je svaki od njih izazvao.

    Time se obezbjeđuje pravična raspodjela tereta među odgovornim licima.

    Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju

    Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju predviđa obavezu svih vlasnika motornih vozila da zaključe ugovor o obaveznom osiguranju. Ugovor se zaključuje za štetu koju mogu prouzrokovati trećim licima u saobraćajnim nesrećama.

    Ovaj zakon je ključan za osiguranje prava oštećenih lica. On omogućava da se štete nastale u saobraćajnim nesrećama nadoknade putem osiguravajućih društava.

    Međutim, Zakon o obaveznom osiguranju sadrži i odredbe koje omogućavaju osiguravajućim društvima da, nakon isplate štete oštećenoj strani, potražuju povrat tih iznosa od osiguranika, ukoliko je šteta nastala zbog okolnosti koje isključuju osiguranje.

    Takve okolnosti mogu uključivati:

    1. Na primjer, korištenje vozila u svrhu koja nije predviđena ugovorom o osiguranju, kao što je vožnja u taksi ili komercijalne svrhe bez odgovarajuće pokrivenosti.
    2. Ako vozač nije posjedovao važeću vozačku dozvolu za upravljanje vozilom koje je izazvalo nesreću, osiguravajuće društvo ima pravo na regresnu naplatu od osiguranika.
    3. Vozač koji upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, droge ili drugih opojnih sredstava može biti lišen osiguravajuće zaštite, čime osiguranje ima pravo da potražuje povrat isplaćenog iznosa.
    4. U situacijama kada vozač pobjegne sa mjesta nesreće i time učini proces utvrđivanja odgovornosti za štetu težim, osiguranje može tražiti regres od osiguranika ukoliko se utvrdi da je on izazvao nesreću.

    Ove odredbe omogućavaju da osiguravajuće društvo, kao isplatilac štete, vrati iznos koji je isplaćen oštećenoj strani. Time se osigurava pravičnost i smanjuje teret na društva koja su obavezana da naknade štetu.

    U praksi, regresne tužbe se često pokreću od strane osiguravajućih društava protiv osiguranika koji su prouzrokovali štetu pod okolnostima koje isključuju pokriće osiguranja.

    Naprimjer, ako vozač upravlja vozilom pod utjecajem alkohola i izazove saobraćajnu nesreću, osiguravajuće društvo koje je isplatilo štetu oštećenoj strani može podnijeti regresnu tužbu protiv tog vozača radi povrata isplaćenog iznosa. ​

    Postupak podnošenja regresne tužbe

    U praksi, podnošenje regresne tužbe započinje pažljivom pripremom tužbenog zahtjeva. Tužilac mora jasno obrazložiti pravni osnov svog potraživanja. Mora precizirati iznos koji traži na ime regresne naknade, te priložiti relevantne dokaze koji potvrđuju osnovanost njegovog zahtjeva.

    Tužba se podnosi stvarno i mjesno nadležnom sudu.

    Nakon zaprimanja tužbe, sud pokreće parnični postupak u kojem provodi dokazni postupak, saslušava stranke i svjedoke, te na osnovu provedenih dokaza donosi presudu kojom odlučuje da li tužilac ima pravo na regres i u kojem iznosu.

    Cijeli proces je uređen pravilima parničnog postupka, koja osiguravaju ravnotežu prava i obaveza obje strane.

    Primjer regresne tužbe

    Regresna tužba predstavlja važan pravni instrument kojim lice koje je podmirilo tuđu obavezu može zaštititi svoja prava i tražiti povrat isplaćenog iznosa od stvarnog dužnika. Ispravno razumijevanje zakonskih osnova i postupka vođenja regresne parnice ključno je za uspješno ostvarivanje ovog prava pred sudom.

    Ukoliko planirate podnijeti regresnu tužbu, preporučujemo da se dodatno informišete ili savjetujete sa stručnjakom iz oblasti prava.

    Za vašu praktičnu pomoć, pripremili smo i besplatan obrazac regresne tužbe, koji možete preuzeti klikom na sljedeći link:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je obrazac JS3100

    Šta je obrazac JS3100

    S početkom primjene izmjena Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, svaki poslodavac dužan je podnijeti prijavu nadležnoj poreznoj ispostavi najkasnije dan prije početka rada zaposlenika. Pišemo o tome šta je obrazac JS3100.

    Sadržaj članka:

    Šta je obrazac JS3100

    Obrazac JS3100 je zvanični dokument koji se koristi za prijavu zaposlenika u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa u Federaciji BiH. Njime poslodavci prijavljuju novozaposlene radnike nadležnoj poreznoj ispostavi najkasnije dan prije početka rada.

    Korištenjem ovog obrasca, Porezna uprava FBiH evidentira zaposlenika i omogućava obračun i uplatu obaveznih doprinosa, uključujući penziono i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.

    Ko je dužan prijaviti zaposlenike?

    Prema novim zakonskim odredbama, svi obveznici uplate doprinosa, odnosno poslodavci, moraju izvršiti prijavu radnika prije nego što on stupi na radno mjesto.

    Cilj ovih izmjena je suzbijanje rada na crno i osiguranje prava zaposlenika na zdravstveno i penziono osiguranje.

    Kako izvršiti prijavu zaposlenika?

    Prijava zaposlenika vrši se putem obrasca JS3100, koji je dostupan na zvaničnoj web stranici Porezne uprave FBiH. Nakon što se obrazac popuni, predaje se u nadležnu poreznu ispostavu, koja se određuje prema:

    • sjedištu poslodavca ili poslovne jedinice,
    • prebivalištu zaposlenika ako radi u institucijama BiH,
    • poslovnoj jedinici u FBiH ako je poslodavac iz Republike Srpske, Brčko Distrikta ili inostranstva.

    Poštivanje ove procedure ključno je za izbjegavanje sankcija i dodatnih troškova koje mogu nastati zbog neprijavljenog rada.

    Provjera uplaćenih doprinosa putem interneta

    Zaposlenici imaju mogućnost da putem web stranice Porezne uprave FBiH provjere iznos uplaćenih doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti. Unosom pristupnih podataka, mogu brzo dobiti uvid u svoje evidencije, počevši od 1. januara 2011. godine.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.