Tag: pravna pomoć

  • Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    U praksi se često zapitamo koga da angažujemo kada nam zatreba pravna pomoć – advokata, notara ili nekog drugog pravnika. U ovom vodiču objasnićemo ulogu prethodno pobrojanih pravnih stručnjaka i dati primjere kada koga da angažujete. Bez obzira da li ste u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori, osnovne karakteristike advokata i notara su slične. Primjeri iz bh. prakse, kupovina stana, ostavinska rasprava, zaključivanje ugovora, pomoći će da bolje razumijete koja je razlika između advokata, notara i pravnika, te koga angažovati i kada?

    Sadržaj članka:

    Šta radi advokat?

    Advokat je specijalizirani pravnik koji ima licencu za zastupanje klijenata. Drugim riječima, advokat je diplomirani pravnik upisan u advokatsku komoru, koji obavlja advokatsku djelatnost pružajući pravnu pomoć i zastupanje.

    U advokatske usluge spadaju: davanje stručnih pravnih savjeta, sastavljanje tužbi, prigovora i drugih podnesaka, izrada ugovora i oporuka, te zastupanje stranaka pred sudovima i državnim organima.

    Imenik advokata

    Naprimjer, ako vas neko tuži ili ako vi trebate tužiti, advokat će sastaviti tužbu i zastupati vaše interese pred sudom. Također, advokat može provjeriti dokumentaciju prilikom kupovine stana i sklopiti ugovor prilagođen vašim potrebama.

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Advokat zastupa i u krivičnim predmetima, ukoliko ga angažujete, braniće optuženog za krivično djelo. Ukratko, advokat je „vaš glasnogovornik“ pred sudom i organima vlasti, te vam pomaže da ostvarite svoja prava kroz pravne postupke. Njegove dužnosti obuhvataju različite pravne poslove.

    Kada vam treba notar?

    Notar (javni bilježnik) je javni službenik koji nezavisno i neutralno sastavlja i ovjerava javne isprave. On ne zastupa ni jednu stranu, već je dužan da ravnopravno i ravnomjerno savjetuje i štiti interese svih učesnika u pravnom poslu.

    Notar je imenovan od strane države i njegovi akti imaju težinu javnih isprava. Naprimjer, isprave koje sačinjava notar (ugovori o prodaji nekretnine, oporuke, statuti društava i dr.) smatraju se javnim ispravama koje su izvršne i imaju veću dokaznu snagu.

    Šta je izvršna isprava

    Među najvažnijim radnjama notara su: provođenje ostavinskog postupka, ovjera potpisa i isprava, provjera identiteta i sposobnosti učesnika, te sastavljanje ugovora i drugih dokumenata u javnoj formi.

    Naprimjer, kod kupovine stana ili vikendice, ugovor o kupoprodaji nekretnina se mora ovjeriti kod notara – zakon propisuje da je takav ugovor valjan samo ako je ovjeren od strane suda ili notara.

    Notar tada provjerava da li su strane vlasnici nekretnine, da li su napravili prethodni uvid u zemljišnu knjigu, da li nekretnina ima terete, te poučava obje strane o pravnim posljedicama ugovora.

    Nakon sastavljanja nekog obligaciono-pravnog ugovora, notarski ugovor postaje izvršna isprava, što znači da se, na primjer, nepodmirena cijena može prinudno naplatiti kao iz sudske presude.

    Notar se savjetuje s obje strane: objašnjava im njihova prava i obaveze, i sklapajući ugovor nastoji spriječiti buduće sporove. Kao što ističu stručnjaci, notarska javna isprava doprinosi većoj pravnoj sigurnosti i vjerodostojnosti pravnih poslova. Notar će zadržati novac ili dokumente ako je dogovoreno, i ima obavezu da ne postupi protivno propisima ili da ne omogućava pravljene činjenično netačnih isprava.

    Cijene notarskih usluga

    Ako samo trebate opšti pravni savjet ili zastupanje u postupku, advokat je izbor za vas, dok je za formalnosti poput ovjere dokumenata i izrade pojedinih ugovora – notar.

    Pravnik, advokat ili notar

    Sada dolazimo do ključnog pitanja: Razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Pojam pravnik mnogo je širi od advokata i notara. Pravnik je svaka osoba sa završenim pravnim fakultetom (prema tome, diplomirani pravnik).

    U praksi, to znači da pravnik može biti advokat, ali i sudija, tužilac. Pravnik može biti i pravobranilac, pravni savjetnik u firmi, državnom organu ili bankarskom sektoru, profesor prava i sl.

    Dakle, svaki advokat jeste pravnik, ali nije svaki pravnik advokat.

    Advokat je diplomirani pravnik upisan u imenik advokatske komore, ovlašten za neposredno pružanje pravnih usluga i zastupanje klijenata pred sudom. Advokat štiti pravna prava i interese klijenata, piše pravne akte i vodi sudske sporove u njihovo ime.

    Pravnik je opći termin za osobe sa pravnim obrazovanjem. Pravnik može obavljati brojne pravne poslove (pravni savjetnik u firmi, službenik u sudu, radnik u ministarstvu, itd.), ali ne mora zastupati klijente u parnicama kao advokat. Dakle, pravnik obično radi interne ili administrativne poslove vezane uz pravo.

    Notar je po obrazovanju i zanimanju pravnik, ali on ima poseban status javnog službenika i ne spada u advokaturu. Notar ne zastupa stranke pred sudom, već djeluje kao neutralan pred strankama.

    Ugovor kod notara ili advokata?

    Često se javlja dilema: ugovor kod notara ili advokata? Obje struke mogu pomoći pri sklapanju ugovora, ali postoji bitna razlika u vrsti ugovora i pravnoj sigurnosti.

    Kupovina nekretnine

    Uzmimo za primjer ugovorie o kupovini stana, kuće ili zemljišta. U trenutku pisanja ovog članka, svi ti ugovori mogu biti sastavljeni i od strane notara, advokata i pravnika. Međutim, ugovor o prometu nekretnina mora biti ovjeren u sudu ili kod notara.

    Najčešće greške pri kupovini nekretnine – Kako ih izbjeći?

    To znači da sve strane potpisuju ugovor pred notarom koji ovjerava ugovor kao javnu ispravu. Notarski ugovor odmah stiče izvršnu snagu, pa, ako kupac ne plati cijenu, prodavac može odmah pokrenuti prinudnu naplatu kao kod sudske presude. Dakle, za kupovinu stana možete da angažujete notara koji će vam i sastaviti ugovor i ovjeriti ga. S druge strane, advokat može sastaviti ugovor ili samo ispratiti postupak, pripremiti dokumente i savjetovati vas o pravnim detaljima.

    Ostali ugovori

    Ostali ugovori (najam, zajam, ugovor o radu, osnivački akt firme itd.): Advokat može potpuno samostalno sastaviti ugovor prema potrebama stranaka. Advokatski izrađen ugovor između ugovornih strana je pravno važeći, ali nema javnu ovjeru. Ako želite dodatnu sigurnost, advokat može u ovjerenom obliku (kod notara ili nekog drugog nadležnog organa) potvrditi potpis na ugovoru. To je po volji stranaka. Naprimjer, ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u BiH zahtijeva notarsku ili sudsku ovjeru osnivačkog akta, dok sasvim običan ugovor o najmu stana advokat može izraditi sam.

    Ko može praviti ugovore

    Glavna razlika je u funkciji i ovlaštenju: advokat pruža sveobuhvatnu pravnu pomoć i zastupa klijente pred sudovima, dok notar sastavlja i ovjerava javne isprave te ostaje neutralan prema strankama. Pravnik je širi pojam koji obuhvata bilo koga sa pravnim obrazovanjem. Za sudske postupke i pravne savjete obratite se advokatu (članovi advokatske komore u BiH su nadzirani i stručni za sudsku praksu), za javne dokumente i ovjere idite kod notara, a za internu ili administrativnu pravnu podršku često će vam pomoći i pravnik pravnog odjela. Ovaj vodič može vam poslužiti kao polazna tačka za razumijevanje kome se obratiti u različitim pravnim situacijama, a detaljniji savjet uvijek možete potražiti kod stručnjaka iz željene grane prava. Nadamo se da smo pojasnili koja je razlika između advokata, notara i pravnika – koga angažovati i kada?

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    Kako podnijeti tužbu bez advokata: Vodič kroz pravne korake

    U svijetu pravde, gdje se sudnice čine zastrašujućim, troškovi neprihvatljivo visokim, a pravna terminologija nerazumljivom, mnogi se pitaju: “Kako podnijeti tužbu bez advokata?” Ovaj vodič pruža pregled postupka podnošenja tužbe u Federaciji Bosne i Hercegovine, oslanjajući se na odredbe Zakona o parničnom postupku FBiH i drugih relevantnih zakona. Bez obzira na činjenicu da ćete možda biti u mogućnosti da to učinite sami, uvijek savjetujemo da se konsultujete sa advokatom ili da angažujete advokata u slučaju sudskog postupka.

    Sadržaj članka:

    Priprema za podnošenje tužbe

    Prije nego što podnesete tužbu, važno je temeljito se pripremiti kako biste povećali šanse za uspjeh u postupku.

    Prvi korak je jasno definisanje pravnog osnova vašeg zahtjeva, odnosno utvrđivanje da li imate valjan pravni osnov za tužbu u skladu sa Zakonom o parničnom postupku FBiH.

    Potrebno je prikupiti sve relevantne dokaze, poput ugovora, računa, prepiske, svjedočenja ili drugih dokumenata koji mogu potkrijepiti vaše tvrdnje. Također, bitno je utvrditi koji sud je nadležan za vaš slučaj, što zavisi od prebivališta tuženog ili prirode spora.

    Dobro pripremljena tužba, koja jasno navodi činjenice i dokaze, povećava vjerovatnoću pozitivnog ishoda i smanjuje rizik od proceduralnih grešaka koje bi mogle dovesti do odbacivanja tužbe.

    Šta je pravni osnov

    Razumijevanje pravnog osnova

    Prije nego što se upustite u pravni postupak, ključno je razumjeti pravni osnov vaše tužbe. Zakon o parničnom postupku FBiH definiše pravila postupka u građanskopravnim sporovima.

    “U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.” Zakon o parničnom postupku FBiH

    To znači da sud razmatra samo one zahtjeve koji su jasno navedeni u tužbi.

    Identifikacija nadležnog suda

    Određivanje nadležnog suda za vaš slučaj je od suštinskog značaja.

    Nadležnost suda može biti određena prema mjestu prebivališta tuženog ili prema prirodi spora.

    Zakon o parničnom postupku FBiH pruža smjernice o mjesnoj i stvarnoj nadležnosti sudova.

    Nadležnost suda u parničnom postupku

    Struktura tužbe

    Tužba je formalni dokument koji se dostavlja tuženom i pokreće se sudski postupak.

    Tužba treba sadržavati:

    1) određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev),
    2) činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,
    3) dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,
    4) naznaku vrijednosti spora,
    5) druge podatke koje u skladu sa odredbama člana 334. ZPP mora imati svaki
    podnesak.

    Podnošenje tužbe

    Nakon što je tužba sastavljena, potrebno je podnijeti nadležnom sudu.

    To se može učiniti lično, predajom na pisarnici suda (obično u tri primjerka radi dostavljanja primjerka tuženom), ili slanjem preporučenom poštom.

    Prilikom podnošenja, važno je obratiti pažnju na rokove zastare, jer sud ne prati rok zastare po službenoj dužnosti. Podnošenje tužbe – Pravo Bosna i Hercegovina

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Priprema za ročište i ročište

    Sudnica nije mjesto za improvizaciju. Svaka riječ, svaki potez, svaki dokument može značiti razliku između uspjeha i neuspjeha. Priprema počinje mnogo prije nego što zakoračite u sudsku zgradu. Znate šta želite postići, ali pitanje je – imate li sve što vam treba da to dokažete?

    Prvi korak je pregled dokaza. Ugovori, prepiske, računi, svjedoci – sve mora biti na dohvat ruke, sistematizovano, jasno i dostupno. Ako nešto nedostaje, bolje da to otkrijete sada nego usred ročišta. Ne postoji gori trenutak za shvatanje da vam nedostaje ključni dokument od onog kada sudija od vas traži određeno izjašnjenje ili dokaz.

    Ali nije dovoljno samo imati papir. Morate znati kako da ga upotrijebite. Kako da ga predstavite. Sud nije zainteresovan za priče bez temelja – on traži činjenice, argumente, povezanost između zakona i onoga što tvrdite. Ako ne znate kako zakon funkcioniše, mogli biste imati savršen slučaj i izgubiti ga jer niste znali kako ga predstaviti.

    U toku ročišta

    A onda dolazi trenutak kada morate stati pred sudiju. U sudnici nema prostora za nesigurnost. Ulazite, sjedate na svoje mjesto i čekate da vas pozovu. Kada to učine, sve što kažete mora biti promišljeno, odmjereno, precizno. Nema mjesta za suvišne riječi, nema prostora za zamuckivanje. Sudija nema vremena za priče koje nemaju poentu.

    Dok iznosite svoj slučaj, svaka rečenica mora imati težinu. Govorite samo ono što je potrebno. Ako vas pitaju pitanje, odgovorite jasno, ne pokušavajte da nadmudrujete sudiju – to nikada ne završava dobro. Ako protivna strana napadne vaše argumente, ne odgovarajte emocijama. Ostanite smireni, zadržite kontrolu. Sud ne donosi odluke na osnovu bijesa ili uvrijeđenosti, već na osnovu činjenica.

    Ali čak i kada mislite da ste sve rekli, suđenje se ne završava dok sudija to ne kaže. Možda će tražiti dodatne dokaze, možda će zakazati novo ročište. Morate biti spremni na sve. Ako odluka bude nepovoljna, imate pravo na žalbu.

    U sudnici nema drugog pokušaja. Zato, ako ulazite u taj prostor, morate znati zašto ste tu, šta tražite i kako to da dobijete.

    Sudske takse

    Podnošenje tužbe povlači određene troškove, uključujući sudske takse.

    Iznos takse zavisi od vrijednosti spora i propisan je relevantnim zakonima. Koliko košta podnošenje tužbe – Pravni blog

    Koliko košta podnošenje tužbe

    Moguće posljedice

    U slučaju gubitka spora, možete biti obavezani na plaćanje troškova postupka, uključujući troškove druge strane. Stoga je važno realno procijeniti snagu vašeg slučaja prije podnošenja tužbe.

    Podnošenje tužbe bez advokata u Federaciji Bosne i Hercegovine zahtijeva pažljivu pripremu i dobro poznavanje relevantnih zakona i procedura. Iako je moguće samostalno voditi postupak, preporučljivo je, posebno u složenijim slučajevima, konsultovati se s pravnim stručnjakom kako biste osigurali najbolji mogući ishod.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako postati advokatski pripravnik

    Kako postati advokatski pripravnik

    Zakon o advokaturi u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/02, 29/03, 18/05, 68/05 i 42/11) propisuje da se advokatski pripravnik osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Ono što pravnike zanima jeste kako postati advokatski pripravnik.

    Sadržaj članka:

    Kako se stiče svojstvo advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.

    Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.

    Ko ima pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika

    Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

    1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
    2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
    3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona

    Radno pravni status advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

    Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

    Advokatski pripravnici obično se primaju u radni odnos putem javnog oglasa za posao.

    Koje poslove radi advokatski pripravnik

    U okviru poslova koje obavlja, između ostalog, advokatski pripravnik:

    • Obavlja jednostavne pravne poslova pod nadzorom advokata.
    • Priprema pravne analize i mišljenja, predlaganje mogućih rješenja.
    • Zastupanje klijenata i njihovo zastupanje pred sudovima i državnim tijelima (pod određenim uslovima)
    • Pohađanje stručnih seminara u organizaciji advokatske komore i fizičkih osoba.

    Plaća advokatskog pripravnika

    U skladu sa informacijama koje su nam bile dostupne i koje smo mogli pronaći na internetu, plaća advokatskih pripravnika i generalno plaće u oblasti prava se kreću u određenom rasponu.

    Svrha instituta advokatski pripravnik

    Advokatski pripravnik se u svom radu bazira na izvore prava poput ustava, zakona, podzakonskih akata, pravnih običaja, pravnih načela, a moguće je i da se specijalizuje za neku od mnogobrojnih grana prava, u skladu sa radnom sredinom u kojoj se nalazi.

    Advokatski pripravnik je pravnik koji će proučavajući način na koji radi advokat, a njegov mentor, doći do zaključka na koji način on tretira zakone relevantne za određeni predmet, kao i ostale slučajeve za koje je potrebno određeno iskustvo u skladu sa pravnom praksom i postupanjem u sličnim situacijama.

    Uz saglasnost stranke, advokatski pripravnik može da prisustvuje i iznošenju podataka koje je advokat prikupio svojim strankama, a i suđenju.

    Većinom se poslovi obavljaju u radnim prostorijama advokata u radnom vremenu koje je ranije određeno. Imajući u vidu prirodu i složenost poslova, radno vrijeme može biti i fleksibilno, a u zavisnosti od potreba predmeta, odnosno stranaka u postupku.

    Osobine potrebne za obavljanje poslova

    Sve osobine koje su korisne za obavljanje drugih poslova, poput kreativnosti, spremnosti za učenje, fleksibilnosti, spremnosti za prihvatanje i prevazilaženje ličnih slabosti, od koristit su i pri obavljanju poslova advokatskog pripravnika.
    Advokatski pripravnik je diplomirani pravnik, ali ne mora imati položen Pravosudni ispit, tako da i oni bez iskustva imaju realnu šansu da se zaposle i dokažu se pri obavljanju poslova, a kasnije eventualno i u smostalnom radu.

    Šta nakon završenog pripravničkog staža

    Nakon što postanu advokatski pripravnici, brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika prestankom ugovora o radu, na zahtjev advokatskog pripravnika, izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti, smrću advokatskog pripravnika, ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana, ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

    Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.

    Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

    Pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, te ako drugim zakonima nije drugačije određeno, advokatski pripravnici mogu vršiti pružanje pravne pomoći. Ovdje je značajno naglasiti da je u skladu sa članom 377. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisano da “Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.”

    U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.

    Disciplinska odgovornost advokata i advokatskih pripravnika


    Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

    Ko ima pravo pokrenuti disciplinski postupak

    Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.

    Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.

    Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.

    Šta je teža povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika

    Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:

    • očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
    • bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
    • povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
    • zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

    Šta je lakša povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika

    Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.