Tag: pravni lijek

  • Šta je izvršna isprava

    Šta je izvršna isprava

    Izvršna isprava je veoma bitan i koristan pravni dokument koji omogućava povjeriocima da ostvare svoja potraživanja bez potrebe za vođenjem dodatnog sudskog postupka. Ova isprava predstavlja osnov za pokretanje izvršnog postupka, koji omogućava prinudnu naplatu dugovanja putem sudskog izvršenja. Da bi u potpunosti shvatili šta je izvršna isprava, bitno je zapamtiti da se izvršna isprava koristi kada dužnik ne ispuni svoju obavezu dobrovoljno u predviđenom roku, paricionom roku, omogućavajući sudu da donese rješenje o izvršenju.

    Pisali smo šta je vjerodostojna isprava, ali i o tome šta je javna isprava.

    Sadržaj članka:

    • Vrste izvršnih isprava
    • Kako se izvršna isprava koristi u postupku?
    • Potvrda o izvršnosti
    • Da li izvršna isprava ima rok zastare?
    • Šta ako se dužnik ne slaže sa izvršenjem?
    • Podržite Pravni blog

    Vrste izvršnih isprava

    Izvršne isprave mogu biti različite, ali se u pravilu dijele u nekoliko glavnih kategorija:

    • Sudske odluke, gdje spadaju presude i rješenja koja su postala pravosnažna i izvršna.
    • Notarski akti, odnosno ugovori ili druge isprave sačinjene kod notara, koje sadrže klauzulu izvršnosti.
    • Upravni akti, ili odluke nadležnih organa uprave koje su stekle izvršnu snagu.
    • Sporazumi i ugovori, određeni sporazumi mogu imati status izvršne isprave ako su potpisani pred nadležnim organima i sadrže obavezu izvršenja.

    Kako se izvršna isprava koristi u postupku?

    Da bi neka isprava bila izvršna, mora jasno određivati obavezu – šta tačno dužnik duguje i kome.

    Također, mora sadržavati rok do kojeg je obaveza trebala biti ispunjena.

    Sud ili nadležni organ potvrđuje izvršnost dokumenta, čime on postaje pravni osnov za naplatu. Nakon toga, sud donosi rješenje o izvršenju, a prinudna naplata može se sprovesti pljenidbom imovine, blokadom računa ili prodajom nepokretnosti dužnika.

    Potvrda o izvršnosti

    Kada se podnosi prijedlog za izvršenje sudu koji nije donio prvostepenu odluku, uz prijedlog se mora dostaviti izvršna isprava u originalu ili ovjerenom prijepisu sa potvrdom o izvršnosti. Ovu potvrdu izdaje sud ili drugo nadležno tijelo koje je odlučivalo o potraživanju u prvom stepenu.

    Međutim, izvršne isprave notara ne zahtijevaju posebnu potvrdu o izvršnosti. Njihova izvršnost se utvrđuje prema pravilima definisanim Zakonom o notarima.

    U slučajevima kada je potvrda o izvršnosti neosnovano izdata, izvršenik može podnijeti prijedlog za njeno ukidanje. O tome odlučuje isti sud ili organ vlasti koji je potvrdu izdao. Ovaj zahtjev mora biti podnesen u roku od osam dana od dana kada je izvršeniku dostavljeno rješenje o izvršenju.

    Ako se prijedlog za izvršenje temelji na vjerodostojnoj ispravi, uz prijedlog se prilaže original ili ovjereni prijepis te isprave, kako bi se omogućila dalja pravna procedura.

    Da li izvršna isprava ima rok zastare?

    Izvršna isprava ne vrijedi beskonačno. Rokovi zastare variraju zavisno od vrste isprave:

    Sudske presude zastarijevaju u roku od 10 godina od dana pravosnažnosti.

    Akti u upravnom postupku imaju rok zastare u zavisnosti od predmeta obaveze, odnosno posebnog propisa koji se primjenjuje utom slučaju, ali obično iznosi 3 do 10 godina.

    Ako se izvršni postupak ne pokrene u ovom roku, povjerilac gubi pravo na prinudnu naplatu.

    Šta ako se dužnik ne slaže sa izvršenjem?

    Dužnik ima pravo da uloži prigovor na rješenje o izvršenju, ali samo u određenim slučajevima, kao što su:

    • Ako obaveza već nije bila ispunjena.
    • Ako postoji zastara potraživanja.
    • Ako je došlo do greške u obračunu duga.

    Međutim, sam prigovor ne odlaže izvršenje osim ako sud ne odluči drugačije.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta su pravni lijekovi

    Šta su pravni lijekovi

    Pravni lijekovi su neizostavan dio svakog pravnog sistema. Oni su sredstvo za zaštitu prava i ispravljanje nepravilnosti u pravnim postupcima. Bez obzira na to da li se radi o krivičnom, parničnom ili upravnom postupku, pravni lijekovi omogućavaju strankama da ospore odluke za koje smatraju da su nepravedne ili nezakonite. Ova mogućnost nije samo tehnička procedura, već temeljno pravo svakog pojedinca. To pravo doprinosi transparentnosti i pravednosti pravnog sistema. U ovom članku pišemo o tome šta su pravni lijekovi.

    Šta su pravni lijekovi

    U zakonodavnom okviru većine zemalja na svijetu, pravni lijekovi su jasno definisani u raznim zakonima, uključujući Zakon o krivičnom postupku, Zakon o parničnom postupku i Zakon o upravnom postupku. Iako svaki od ovih zakona reguliše pravne lijekove na specifičan način, zajednički cilj im je osigurati zaštitu prava stranaka i pružiti mogućnost za ispravljanje eventualnih grešaka.

    U krivičnom postupku, pravni lijekovi poput žalbe omogućavaju preispitivanje presuda, dok u parničnom postupku stranke mogu tražiti reviziju odluka koje smatraju nepravičnim. U upravnom postupku, pravni lijekovi omogućavaju građanima da ospore rješenja donijeta od strane upravnih organa, što je ključno za osiguranje zakonitosti u javnoj upravi i radu državnih organa.

    Funkcija pravnih lijekova

    Pravni lijekovi imaju višestruku funkciju u jednom pravnom sistemu. Prije svega, oni osiguravaju da se prava stranaka u postupku zaštite na odgovarajući način. Osim toga, pravni lijekovi doprinose i uspostavljanju pravne sigurnosti, jer omogućavaju ispravljanje grešaka u sudskim i upravnim odlukama.

    Važno je naglasiti da pravni lijekovi nisu samo puko proceduralno sredstvo. Oni su mehanizam koji osigurava da se pravda sprovede na najvišem mogućem nivou. Pravo na žalbu ili prigovor, koje je garantovano zakonima, omogućava svakome da traži ponovnu procjenu činjenica i pravnih aspekata svog slučaja.

    Primjena pravnih lijekova u praksi

    Korištenje pravnih lijekova zavisi od vrste postupka i specifičnih pravila koja važe za svaki pravni lijek. Naprimjer, u krivičnim postupcima Žalba na presudu obično se mora podnijeti u roku od 15 dana od dana prijema odluke. U parničnom postupku rokovi za podnošenje pravnih lijekova različiti zavisno od vrste odluke.

    Postupak podnošenja pravnog lijeka uključuje jasnu i preciznu argumentaciju. Stranka mora navesti razloge zbog kojih smatra da je odluka pogrešna. Može da se radi o povredi zakona, pogrešnoj ocjeni činjenica ili proceduralnim greškama. Također, važno je dostaviti sve relevantne dokaze koji podržavaju navode iz pravnog lijeka.

    Pravo na pravni lijek kao temelj demokratskog društva

    Pravo na pravni lijek nije samo pravna procedura, to je temeljno ljudsko pravo koje osigurava jednakost pred zakonom. Ovo pravo omogućava svakom građaninu da se bori protiv nepravičnih odluka i da traži pravdu kroz legalne kanale.

    U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, pravo na pravni lijek garantovano je i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što dodatno naglašava njegovu važnost. Bez ovog prava, pravni sistem bi bio sklon greškama koje bi ostajale neispravljene, što bi ugrozilo povjerenje građana u pravne institucije.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.