Author: admin

  • Motivaciono pismo i propratno pismo

    Motivaciono pismo i propratno pismo

    Jeste li se ikada upitali šta su motivaciono pismo i propratno pismo, te koja je razlika između motivacionog i propratnog pisma?  Motivaciono pismo ili pismo motivacije je uvodno pismo koje se šalje u pratnji drugoga dokumenta, poput biografije ili CV-a. Osnovna svrha motivacionog pisma je da ubijedi osobu zaduženu za ljudske resurse da ste vi najbolji kandidat za određeni univerzitetski program ili neku drugu aktivnost. 

    Sadržaj članka:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Šta je motivaciono pismo, a šta propratno pismo? 

    Motivaciono pismo se obično koristi kada se aplicira za nešto, naprimjer, prijem na univerzitet, program studentske razmjene, na javni poziv nevladine organizacije za volonterski rad, javni oglas za posao i slično tome. To su situacije kada morate objasniti zašto ste zainteresovani za određenu aktivnost, vaše motive, zašto želite da studirate na određenom univerzitetu ili da učestvujete u nekom programu. 

    Proporatno pismo se koristi kada aplicirate za posao. U tom slučaju šaljete i propratno pismo i detaljan CV. U propratnom pismu morate jasno da dovedete u korelaciju određeni posao za koji aplicirate i svoje reference koje vas izdvajaju od drugih kao najpodobnijeg kandidata za određeni posao. Pojednostavljeno rečeno, morate da odgovorite na pitanje „Zašto baš vi?“ 

    Morate imati na umu da propratno pismo treba da akcentira vaše relevantne sposobnosti i iskustvo u odnosu na određeno radno mjesto. Detalje napišite u biografiji i iskoristite šansu da kažete stvari koje ne biste mogli iskazati kroz vaš CV. 

    Uvijek završite propratno pismo nudeći se na raspolaganje za intervju, te ostavite mogućnost da vas kontaktiraju. 

    Uobičajena je praksa da mnogobrojni Europski univerziteti koji nude Master programe od aplikanata traže niz značajnih dokumenata poput CV-a, prijepisa ocjena, Bachelor diplome, certifikata o poznavanju jezika, ali jedan od ključnih dokumenata koji bi mogao da bude odlučujući u procesu odabira željenog Master programa je motivaciono pismo. 

    Motivaciono pismo je dokument koji predstavlja osobnu motivaciju u odnosu na vašu aplikaciju za određenu stvar. To je prilika da prezentujete sebe u najboljem svjetlu uz svoj CV. Zahtjevajući motivaciono pismo, organizacije vam pružaju mogućnost da se dokažete u kratkom dokumentu koji ima oblik pisma u kojem biste trebali da date neke relevantne i interesantne informacije o sebi, te da dokažete da ste prava i najmotivisanija osoba za ono za šta aplicirate. 

    Pisanje takvoga pisma je dokazano teško i izazovno za većinu aplikanata koji se često pitaju kako bi ono trebalo da izgleda, šta bi motivaciono pismo trebalo da sadrži i kako da ubijede one koji biraju da su baš oni osobe koje traže. 

    Internet je pun web stranica koje nude savjete i trikove za pisanje takvih pisama. Jednostavno upisujući „motivaciono pismo“ bićete zasuti bezbrojnim primjerima različitih motivacionih pisama i kada su struktura, ali i sadržaj u pitanju. 

    Ovaj članak će se fokusirati na nekoliko ključnih tačaka izvučenih iz ličnog iskustva koje su dokazano efektivne i za nadati se da će i vama biti korisne. 

    Potrudite se, uradite svoj dio posla! 

    Prije nego što počnete sa pisanjem motivacionog pisma najbolje je da saznate što je više moguće o organizaciji koja nudi određenu aktivnost za koju ste zainteresovani. Obično su web stranice dovoljno informativne i jasno možete zaključiti o misiji i viziji organizacije, njihovim očekivanjima, kvalifikacijama koje zahtjevaju od onih koje angažuju i čemu se nadaju od budućih saradnika. 

    Znanje o zahtjevima, glavnim projektima, aktivnostima i filozofiji organizacije će vam dati ideju na šta biste trebali da obratite najviše pažnje pri pisanju pisma.  

    Ideje i glavne tačke 

    Počnite tako što ćete zapisati nekoliko glavnih ideja, važne tačke koje želite da obradite u pismu. Kasnije ćete sve bazirati na ključnim tačkama, obogatite ih sadržajem: 

    1. Neka vaši ciljevi budu jasni i nedvosmisleni; 
    1. Zašto mislite da je program na univerzitetu ili neka pozicija u određenoj organizaciji prava baš za vas; 
    1. Fokusirajte se na svoje najjače kvalifikacije, prošlo iskustvo, pogotovo internacionalno jer je ono skoro pa uvijek relevantno, te ostale kvalitete; organizujte srednje paragrafe u smislu kvalifikacija koje su najrelevantnije za program, a možete se referisati i na CV za više detalja; 
    1. Zaključite tako što ćete potvrditi svoj interes i pokažite zahvalnost za priliku da se dokažete u pismu (u nekim prilikama možete tražiti i lični intervju) 

    Učinite svoje pismo ličnim i originalnim 

    Potrudite se da upoznate one koji čitaju sa vama kao individuom. Zapamtite da je ovo veoma ličan dokument u kojem se od vas očekuje da dokažete da ste različiti od ostalih aplikanata i da po svojim kvalitetima, sposobnostima i kvalifikacijama više od njih zaslužujete da učestvujete u određenom programu ili aktivnosti. Iako je nekada od koristi imati primjere kako su to radili drugi ljudi, ipak se cijeni ako vaše pismo nije kopija, pokušajte biti originalni, biće vam od koristi! Po svaku cijenu izbjegnite samohvalu koja je svrha sama sebi, referišite se samo na kvalifikacije u odnosu na ono što se od vas traži i očekuje. Niko ne želi pismo u kojem će mu se predstaviti superjunak, već objektivna i realistična osoba. 

    Prvi utisak 

    Bez obzira da li se radi o izgledu vašega pisma, načinu na koji je organizovano i struktuirano kada su paragrafi u pitanju, veličina slova, dužina pisma ili čak prvi paragraf, prvi utisak je uvijek bitan! 

    Budite profesionalni i konzistentni 

    Budite profesionalni kada je u pitanju format pisma, stil i gramatika. Provjerite gramatičke greške i budite konzistentni u korištenju veličine slova i sl. 

    Mišljenja drugih i savjeti za dobro i efikasno motivaciono pismo i propratno pismo

    Uvijek je dobra ideja pitati prijatelja, profesora ili nekoga ko je već imao slično iskustvo, za savjet. Obično je veoma lahko stupiti u kontakt sa osobama koje su već prošle proceduru na istom programu ili za rad u istoj organizaciji, te vam oni mogu dati savjet šta da dodate ili oduzmete iz svoga motivacionog pisma. U svakom slučaju, budite originalni i nemojte kopirati druge! 

    Sve prethodno navedeno dokazano efektivno djeluje i može vam pomoći da napišete dobro motivaciono pismo i propratno pismo, ali na kraju, vaša ličnost, iskustvo i znanje su ono što je odlučujuće. Dobro motivaciono pismo će uvijek biti uspješno ako je aplikant zaista zainteresovan i voljan da postigne određeni cilj. Ono što vam je zaista potrebno jeste samopouzdanje i upornost. Ako ne uspijete prvi put, nije kraj, to je samo još jedno iskustvo koje će vas učiniti mudrijima za naredni put. 

    U svakom slučaju, sretno! 

  • Ko su nasljednici preminulog?

    Ko su nasljednici preminulog?

    Tokom svoga života čovjek je učesnik u pravnom prometu, stiče prava i preuzima obaveze, zarađuje, kupuje i prodaje imovinu, stiče je po osnovu nasljedstva. Nakon smrti čovjeka, imovina se raspravlja, odnosno dobija nove vlasnike, u zavisnosti od pravnog osnova za sticanje. Međutim, često se postavlja pitanje ko su nasljednici preminulog?

    Sadržaj članka:

    Osnovi pozivanja na nasljeđe

    Osnovi pozivanja na nasljeđe su zakon i testament.                                                                                                          

    Zakonski nasljednici nasljeđuju na osnovu nasljednih redova. Zakonski nasljedni redovi uređeni su na osnovu parentelarno-linearnog sistema koji se zasniva na prirodnoj strukturi  porodice.

    Svaka porodica se sastoji od vise parentela. One se mogu posmatrati u uzlaznoj liniji prema precima i u silaznoj liniji prema potomcima.

    Krug zakonskih nasljednika čine:

    • Svi potomci ostavioca, djeca, usvojenici,
    • Njegov bračni drug,
    • Roditelji,
    • Njegova braća i sestre i njihovi potomci,
    • Njegovi djedovi i babe i njihova djeca.

    Pravilo je da nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda.

    Prvi nasljedni red

    Zakonski nasljednici I nasljednog reda su djeca, odnosno potomci ostavioca i njegov bračni drug (pod djecom se smatraju i vanbračna i usvojena djeca). Oni nasljeđuju na jednake dijelove.

    Dio zaostavštine koji bi pripao ranije umrlom djetetu, da je nadživilo ostavioca, nasljeđuju njegova djeca (unučad ostavioca), na jednake djelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku smrti ostavioca, naljeđuju njegova djeca (tzv. pravo predstavljanja ili reprezentacije).

    Naprimjer, uzmimo da preminuli ima troje djece i bračnog duga.  Prije oca umre njegovo jedno dijete, koje ima svoju djecu. Smisao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrti umre njegovo djete, tada naljeđuju njegova djeca – princip predstavljanja ili reprezentacije).

    Ako se na osnovu prava predstavljanja, odnosno reprezentacije ne može provesti nasljeđivanje, onda se primjenjuje pravilo da taj dio zaostavštine pripada nasljedniku koji je u tom nasljednom redu najbliži potomku koji nije nasljednio ostavioca. Npr. otac-ostavioc je imao 2 sina, 1 od sinova ne može da nasljedi oca, a nema potomke, pa njegov nasljedni dio ide njegovom bratu (drugom sinu).

    To je takozvano PRAVO PRIRAŠTAJA.

    Drugi nasljedni red

    II nasljedni red čine:

    • roditelji ostavioca, odnosno, ako oni nisu živi – njihovi potomci tj. braća i sestre ostavioca
    • bračni drug ostavioca u slučaju ostane sam u I nasljednom redu

    Zaostavštinu umrloga koji NIJE ostavio potomke (djecu, unučad, praunučad) nasljeđuje njegov bračni drug i to 1/2, (koji u toj varijanti prelazi iz I u II nasljedni red) i roditelji 1/2, na jednake djelove (dakle svaki roditelj nasljeđuje 1/4).

    Ako iza umrlog nije ostao bračni drug, zaostavštinu u cjelosti nasljeđuju roditelji.

    Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavštine koji bi mu pripao nasljeđuju njegova djeca, a to su u stvari braća i sestre ostavioca, njegova unučad i praunučadi i njegovi daljni potomci.

    Ako su oba roditelja umrla prije ostavioca, a nisu ostavili niti jednog potomka, cijelu zaostavštinu nasljeđuje nadživjeli bračni drug ostavioca.

    Treći nasljedni red

    Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke, ni roditelje, niti su oni ostavili nekog potomka, niti bračnog partnera, nasljeđuju njegovi djedovi i bake, na način da jednu polovinu zaostavštine nasljeđuju djed i baka sa očeve strane, a jednu polovinu  djed i baka sa majčine strane.

    Četvrti nasljedni red

    IV nasljedni red čine pradjedovi i pranane umrlog.

    U slučaju da umrli nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju ­njegovi pradjedovi i pranane.

    Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane.

    Gubitak prava bračnog druga na nasljeđivanje

    Pravo nasljeđivanja na osnovu zakona između bračnih drugova prestaje razvodom braka ili poništenjem braka.

    Bračni drug nema pravo na nasljeđe u slijedećim slučajevima:

    • Ako je ostavilac podnio tužbu za razvod braka, a poslije smrti ostavioca se utvrdi  da je tužba bila osnovana,
    • Ako njegov brak sa ostaviocem bude oglašen za nepostojeći ili bude poništen poslije smrti ostavioca iz razloga za čije je postojanje nadživjeli bračni drug znao u vrijeme zaključenja braka,
    • Ako je njegova zajednica života sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili na osnovu sporazuma sa ostaviocem.

    Nužni nasljednici

    Nužni nasljednici su određeni najbliži srodnici umrlog koji imaju pravo na nužni dio.

    Nužni dio je zakonom predviđeni dio zaostavštine na koji imaju pravo nužni nasljednici, bez obzira na pravila zakonskog i testamentalnog nasljeđivanja.    

    Nužni nasljednici su:

    • djeca umrloga, njegovi usvojenici i njegov bračni drug – njihov nužni dio iznosi 1/2 od zakonskog dijela.
    • ostali potomci umrloga (npr. unuci), njegovi roditelji i njegova braća i sestre su nužni nasljednici u slučajevima:
    1. ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život, i
    2. kada su po zakonskom redu pozvani na nasljeđe (ako nema nasljednika iz I nasljednog reda), kao i bračni partner ako je ostao sam u I nuznom nasljednom redu.

    Njihov nužni dio iznosi 1/3 od zakonskog dijela.

    Ostavilac niti ugovorom o poklonu, niti testamentom NE može povrijediti nužni nasljedni dio.

    Nužni i raspoloživi dio

    Nužni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojim ostavilac ne može raspolagati, a koji se naziva NUŽNI DIO.

    Ostavilac za života NE može raspolagati (poklonom ili testamentom) sa dijelom koji predstavlja nužni dio nasljednika.

    Kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganje testamentom će se smanjiti, a pokloni će se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nužni dio.

    Prvo se namirenje vrši iz onoga što je testamentom dato, pa ako je to dovoljno za namirenje nužnog djela, neće se dirati u poklone. Ako nije, vršit će se povrat poklona do iznosa namirenja nužnog dijela. Vraćanje poklona  se vrši počev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnutom redu kojim su pokloni učinjeni. Pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno.

    Smanjenje raspolaganja testamentom i vraćanje poklona kojima je povrijeđen nužni dio mogu tražiti SAMO nužni nasljednici. Rok za tužbu je 3 godine, a tužba koja se podnosi naziva se ACTIO SUPLETORIA (Akcio supletoria).

    Ugovor o doživotnom izdržavanju nikada ne podliježe reduciranju radi nužnog djela, jer je to dvostrano obvezujući ugovor.

    Nasljeđivanje ostavine bez nasljednika

    Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze.

    Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Federacije.

    Ovo je kratak pregled zakonskog nasljeđivanja u kojem smo na najjednostavniji i pregledan način željeli odgovoriti na pitanje ko su nasljednici preminulog. Ova i sva druga pitanja koja se tiču nasljeđivanja u Federaciji Bosne i Hercegovine regulisana su Zakonom o nasljeđivanju u FBiH.

    Pravni blog donosi vam informacije koje vam mogu biti od koristi i koje možete koristiti kao uputstvo za dalje istraživanje teme, ali je u svakom slučaju uvijek mudrije konsultirati advokata ili stručnjaka iz date oblasti.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Odricanje od prava na godišnji odmor

    Odricanje od prava na godišnji odmor

    Godišnji odmor je izraz kojim se označava razdoblje u toku godine u kojem radnik privremeno prestaje sa redovnim radnim aktivnostima. Godišnji odmor potreban je iz više razloga, a posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Na taj način se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija, što pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. U skladu s tim, nameće se pitanje da li je odricanje od prava na godišnji odmor moguće?

    Radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti se na bilo koji način radniku može uskratiti pravo na godišnji odmor.

    Radniku se također ne može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju prestanka ugovora o radu, kada je poslodavac dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca.

    U skladu sa Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), propisano je da radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godišnji odmor, a o odmorima i odsustvima sa rada smo ranije pisali.

    Kako se pravo na godišnji odmor utvrđuje za svaku kalendarsku godinu, ukoliko ispunjava uslove, radnik pravo na godišnji odmor stiče početkom kalendarske godine.

    Radnik pravo na godišnji odmor koristi u skladu sa planom korištenja istog koji se donosi na niovu poslodavca u skladu sa potrebama posla, uvažavajući realne potrebe radnika.

    Uz pojam godišnjeg odmora, veže se i pojam regres, a ŠTA JE REGRES I KO IMA PRAVO NA REGRES objasnili smo u članku na tu temu.

    Kako smo to već ranije napisali, ako bi se desilo da poslodavac prije nastupanja termina u kojem bi radnik koristio godišnji odmor, ima namjeru da radniku otkaže ugovor o radu, u tom bi slučaju poslodavac morao da isplati  naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, ukoliko je cijeli ili dio godišnjeg odmora ostao neiskorišten krivicom poslodavca.

    U slučaju da poslodavac želi da izbjegne plaćanje naknade zbog neiskorištenog godišnjeg odmora na koji je radnik ostvario pravo, može se desiti da poslodavac izmijeni plan korištenja godišnjih odmora, te radniku kojem namjerava otkazati ugovor o radu, omogući da iskoristi godišnji odmor prije prestanka ugovora o radu.

    Smisao ovih odredbi ogleda se u namjeri zakonodavca da radnika zaštiti od nepravednog i protupravnog postupanja poslodavca, ali i da onemogući radnika da radi protivno interesima svoga zdravlja ili da pod prijetnjom ili iz nekog drugog razloga odluči da ne koristi svoje pravo na godišnji odmor.

    Zbog svega prethodno navedenog, odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Odricanje od odgovornosti/Disclaimer – Pravni blog

  • Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    U jednom od prethodnih članaka pisali smo o tome da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju, te konstatovali da je to dozvoljeno ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, te da građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom. U ovome članku, ramzatraćemo da li je dozvoljeno snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    U vezi sa prethodnim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljeno fizičkim licima da snimaju policijske službenike prilikom obavljanja poslova na javnim površinama, da li je dozvoljeno objavljivanje takvih snimaka, te korištenje prilikom žalbe na rad policijskih službenika.

    Primjenjivi uslovi za obradu ličnih podataka video snimanjem policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnim mjestima, bez saglasnosti istih, određeni su u tački d) i e) navedenog člana Zakona, odnosno ako je “d) ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu;” i e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti vlastiti privatni i lični život.

    S tim u vezi, snimanje policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnom mjestu, opravdano je sa aspekta člana 6. stav (1) tačka d) i e) Zakona, kada je evidentno da radnje istih ukazuju na zloupotrebu ovlaštenja, neprofesionalno postupanje ili bilo koji oblik nezakonitog postupanja.

    Uvjerenje da postoji pravo na snimanje policijskih službenika od strane fizičkih lica zbog pukog razloga da se radi o javnim službenicima, ne može biti opravdanje niti osnov za takvu obradu ličnih podataka, kada ponašanje istih u vršenju službenih radnji ne ukazuje na nezakonito, neprofesionalno ili drugo nekorektno postupanje.

    Stoga, ukoliko je ispunjen jedan od primjenjivih uslova iz člana 6. Zakona, te ukoliko se snimanje vrši na način da se ne ometa, odnosno ne sprječava policijski službenik u vršenju službene radnje, ne postoje smetnje da isti bude sniman na javnom mjestu. I u takvom slučaju, potrebno je cijeniti postojanje opravdanog javnog interesa za snimanje, koji ukoliko postoji, svakako nadjačava pravo na privatnost svakog pojedinca, pa tako i policijskog službenika. Naime, zaštita privatnosti ne može nadjačati javni interes za snimanje kada je potrebno dokumentovati nezakonito, neprofesionalno ili drugo neprimjereno postupanje policijskog službenika.

    Nadalje, pravo na privatnost pojedinca koji se nađe na javnom mjestu, ograničeno je drugim pravima kao što je pravo na slobodno izražavanje, pisanje, informisanje i slično. S tim u vezi, u članu 19. stav (1) Zakona, određeno je sljedeće: „obrada ličnih podataka u novinarske svrhe, u svrhe umjetničkog i literarnog izražavanja, vršiće se u skladu sa posebnim propisom i kodeksima ponašanja.“U stavu (2) istog člana Zakona, propisano je da: „na obradu ličnih podataka u svrhe navedene u stavu (1) ovog člana ne odnose se odredbe ovog Zakona, osim odredbi o sigurnosti i povjerljivosti kao i odgovornosti za štetu“.

    Osim toga, članom 32. Zakona utvrđeno je da pojedinac ostvaruje pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale zbog povrede privatnosti pred nadležnim sudom.

    Dakle, lice koje snimi i objavi nastali snimak mora voditi računa i o mogućim posljedicama, za koje može odgovarati pred nadležnim sudom. Stoga, potrebno je razmotriti mogućnost da se prilikom objavljivanja snimaka izvrši zamagljivanje lica policijskog službenika, jer njegov identitet nije od javnog interesa, već je potreban nadležnim organima radi preduzimanja radnji na utvrđivanju i otklanjanju nezakonitosti.

    Zaključno, video snimanje policijskih službenika na javnom mjestu prilikom vršenja službenih radnji i objava tako snimljenog video zapisa na internetu gdje ga korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, može biti obrada ličnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe ako kao jedini cilj ima otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što cijeni sud koji odlučuje u svakom konkretnom slučaju.

  • Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06, 76/11 i 89/11). Agencija je, između ostalog, ovlaštena da daje savjete i mišljenja u vezi sa zaštitom ličnih podataka, a jedan od zahtjeva odnosio se i na pitanje da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju.

    U tom smislu, građani, ali i pravne osobe se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini obraćaju sa zahtjevima za davanje mišljenja da li se snimanje saobraćajnog prekršaja privatnim telefonom od strane građanina, te dostavljanje tog snimka nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova radi sankcionisanja počinioca, može smatrati povredom ličnih podataka.

    Shodno članu 3. Zakona, pojašnjava Agencija u Mišljenju, obrada ličnih podataka podrazumijeva bilo koju radnju ili skup radnji koje se vrše nad podacima, bilo da je automatska ili ne, a posebno prikupljanje, unošenje, organiziranje, pohranjivanje, prerađivanje ili izmjenu, uzimanje, konsultiranje, korištenje, otkrivanje prenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje.

    U smislu navedene odredbe, snimanje počinjenja prekršaja privatnim mobilnim telefonom predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, ukoliko se putem snimka može utvrditi identitet počinioca prekršaja.

    Prekršaj, njegova obilježja, sankcije i organi koji su nadležni da postupaju u vezi sa prekršajem, definisani su relevantnim zakonom o prekršajima. Jedino zakonom ovlašteni javni organi mogu utvrditi postojanje prekršaja, te preduzimati potrebne službene radnje u cilju osiguranja dokaza i sankcionisanja počinioca prekršaja. Kada su u pitanju prekršaji iz oblasti saobraćaja, utvrđivanje i sankcionisanje prekršaja, uglavnom, je u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, u skladu sa njihovom teritorijalnom nadležnošću. Imajući u vidu navedeno, ministarstva unutrašnjih poslova obrađuju lične podatke počinioca prekršaja u skladu sa članom 6. tačka a) Zakona.

    Ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    Dakle, snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju prilikom činjenja prekršajne radnje i dostavljanje takvog snimka nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova na nadležno postupanje predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, koja je prihvatljiva u slučaju ispunjenja uslova iz člana 6. tačka e) Zakona.

        

  • Kako postati advokatski pripravnik

    Kako postati advokatski pripravnik

    Zakon o advokaturi u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/02, 29/03, 18/05, 68/05 i 42/11) propisuje da se advokatski pripravnik osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Ono što pravnike zanima jeste kako postati advokatski pripravnik.

    Sadržaj članka:

    Kako se stiče svojstvo advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.

    Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.

    Ko ima pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika

    Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

    1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
    2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
    3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona

    Radno pravni status advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

    Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

    Advokatski pripravnici obično se primaju u radni odnos putem javnog oglasa za posao.

    Koje poslove radi advokatski pripravnik

    U okviru poslova koje obavlja, između ostalog, advokatski pripravnik:

    • Obavlja jednostavne pravne poslova pod nadzorom advokata.
    • Priprema pravne analize i mišljenja, predlaganje mogućih rješenja.
    • Zastupanje klijenata i njihovo zastupanje pred sudovima i državnim tijelima (pod određenim uslovima)
    • Pohađanje stručnih seminara u organizaciji advokatske komore i fizičkih osoba.

    Plaća advokatskog pripravnika

    U skladu sa informacijama koje su nam bile dostupne i koje smo mogli pronaći na internetu, plaća advokatskih pripravnika i generalno plaće u oblasti prava se kreću u određenom rasponu.

    Svrha instituta advokatski pripravnik

    Advokatski pripravnik se u svom radu bazira na izvore prava poput ustava, zakona, podzakonskih akata, pravnih običaja, pravnih načela, a moguće je i da se specijalizuje za neku od mnogobrojnih grana prava, u skladu sa radnom sredinom u kojoj se nalazi.

    Advokatski pripravnik je pravnik koji će proučavajući način na koji radi advokat, a njegov mentor, doći do zaključka na koji način on tretira zakone relevantne za određeni predmet, kao i ostale slučajeve za koje je potrebno određeno iskustvo u skladu sa pravnom praksom i postupanjem u sličnim situacijama.

    Uz saglasnost stranke, advokatski pripravnik može da prisustvuje i iznošenju podataka koje je advokat prikupio svojim strankama, a i suđenju.

    Većinom se poslovi obavljaju u radnim prostorijama advokata u radnom vremenu koje je ranije određeno. Imajući u vidu prirodu i složenost poslova, radno vrijeme može biti i fleksibilno, a u zavisnosti od potreba predmeta, odnosno stranaka u postupku.

    Osobine potrebne za obavljanje poslova

    Sve osobine koje su korisne za obavljanje drugih poslova, poput kreativnosti, spremnosti za učenje, fleksibilnosti, spremnosti za prihvatanje i prevazilaženje ličnih slabosti, od koristit su i pri obavljanju poslova advokatskog pripravnika.
    Advokatski pripravnik je diplomirani pravnik, ali ne mora imati položen Pravosudni ispit, tako da i oni bez iskustva imaju realnu šansu da se zaposle i dokažu se pri obavljanju poslova, a kasnije eventualno i u smostalnom radu.

    Šta nakon završenog pripravničkog staža

    Nakon što postanu advokatski pripravnici, brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika prestankom ugovora o radu, na zahtjev advokatskog pripravnika, izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti, smrću advokatskog pripravnika, ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana, ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

    Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.

    Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

    Pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, te ako drugim zakonima nije drugačije određeno, advokatski pripravnici mogu vršiti pružanje pravne pomoći. Ovdje je značajno naglasiti da je u skladu sa članom 377. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisano da “Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.”

    U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.

    Disciplinska odgovornost advokata i advokatskih pripravnika


    Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

    Ko ima pravo pokrenuti disciplinski postupak

    Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.

    Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.

    Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.

    Šta je teža povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika

    Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:

    • očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
    • bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
    • povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
    • zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

    Šta je lakša povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika

    Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ko može polagati Pravosudni ispit

    Ko može polagati Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, često se postavlja pitanje ko može polagati Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), ispit mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radili najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu ili u advokatskoj kancelariji, kao i diplomirani pravnici koji su po ranijim propisima radili najmanje dvije godine u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužilaštvu i javnom ili vojnom pravobranilaštvu.

    Odgovor na jedno od najčešćih pitanja je: u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi:
    “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima.
    Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”

    Prijava za polaganje Pravosudnog ispita

    Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom Pravnom fakultetu (ovjerena kopijadiplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao odvjetnički pripravnik.

    Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. Zakona o pravosudnom ispitu. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.

    Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Pravilnikom o naknadama za rad u povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima

    Cijena polaganja Pravosudnog ispita


    880,00 KM – cijeli ispit
    440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM
    400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada
    300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom
    250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada


    Primatelj:  Jedinstveni račun trezora Federacije BiH (Federalno ministarstvo pravde)

    Račun primatelja broj:     102-050-00001066-98 kod Union banke

    Iznos uplate: 880,00 KM

    Svrha doznake:           Polaganje pravosudnog ispita (Komisija za polaganje pravosudnog ispita)
    Vrsta prihoda:               722591
    Općina:                             077
    Proračunska/budžetska organizacija: 1501001
    U polje „poziv na broj“ obavezno upisati broj:  3005224300

    Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.

  • Kako položiti Pravosudni ispit

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?

    Sadržaj članka:

    Ono što pravnike koji namjeravaju da polažu Pravosudni ispit interesuje, jesu iskustva kolega koje su već prošla kroz taj proces.

    Zato smo napisali članak “Pravosudni ispit iskustva” u kojem vam donosimo mnogo zanimljivih i korisnih detalja o polaganju Pravosudnog ispita.

    Odluka

    Činjenica da čitate ovaj članak znači više stvari.

    Prva je da želite da položite Pravosudni ispit i da pokušavate da se motivišete za onaj teži dio-učenje.

    Druga je da ne znate odakle da počnete i da tražite iskustva ljudi koji su u tome uspjeli, u čemu obično provedete više vremena nego u samom učenju.

    Treća je, vjerovali ili ne, mnogo je i takvih, želite ubijediti sebe da niko ne može reći ništa što će vam pomoći, te da je jedini način da počnete učiti i da se natjerate da u tome budete istrajni.

    Ovaj članak, zanemarujući činjenicu da znamo ove sporedne razloge zbog kojih ste ovdje, ipak pokušava da vas dovede korak bliže tome kako se spremiti za Pravosudni ispit.

    Imajući u vidu obimnost materijala i oblasti koje ispit pokriva, priprema je ključna. Pametno učenje daće vam vremena da prođete kroz sve detalje i uz malo sreće, zapamtite ih.

    Nekoliko savjeta koji su vrijednima i sretnicima bili od koristi su:

    Napravite raspored učenja

    Do trenutka kada ste ispunili uslove da polažete Pravosudni ispit, vjerovatno ste već shvatili koje su najefektivnije metode učenja za vas, tako da raspored učenja treba da bude prilagođen vašim navikama i u skladu sa potrebama koje ipak ne treba da nadvladaju želju za učenjem.

    Kako vrijeme bude odmicalo, vjerovatno će plan rada koji ste napravili evoluirati, odnosno, prilagođavati se potrebi da više vremena provodite ponavljajući i razjašnjavajući određene stvari, tako da je fleksibilnost ključ, balans u kojem neće trpiti vaš privatni život, a koji će vam dopustiti da sve ono što trebate naučiti, naučite na vrijeme.

    Eliminišite stvari koje vas ometaju

    U mjeri u kojoj je to moguće, koncentrišite se na predstojeći ispit. Potrebno je da eliminišete sve smetnje koje se nalaze na putu između vas i osobe koja se može pohvaliti položenim Pravosudnim ispitom i još nekoliko stvari uz to… Televizor, mobilni telefon, tablet… Strašni neprijatelji. Čak i kada su vam potrebni da provjerite određeni pravni pojam ili pronađete zakon koji vam baš u tom trenutku treba. Par minuta pretvoriće se u izgubljen dan.

    Ukoliko ste izrazito porodični i privrženi prijateljima, pripremite ih

    Prije nego što počnete spremati Pravosudni ispit, ne bi bila loša ideja obavijestiti o tome one koji su vam najbliži i za koje ne biste željeli da misle da ih ignorišete. Osim toga, oni vam mogu biti izvrsna podrška, a ako su i sami prošli kroz proces i položili ispit, još i bolje! Možete od njih tražiti savjet ili literaturu.

    Koristite pravu literaturu

    Ovo je zaista bitno. Tačni i detaljni materijali su od krucijalnog značaja za polaganje ispita. Ne želite gubiti vrijeme učeći stvari koje se na ispitu ne traže ili ostavljati previse vremena na bespotrebna pojašnjenja koja nikada neće biti predmet ispitivanja.

    Potrebne su vam jasne i informacije koje su dovoljne da vladate određenom temom. Koristite ono što ima smisla i što će vam pomoći da učite efektivnije, a ne ono što će vam oduzeti vrijeme i omesti vas, udaljavajući vas od cilja.

    Fokusirajte se na Program Pravosudnog ispita

    Određene stvari se često ponavljaju na Pravosudnom ispitu, ali je jako značajno pratiti Program Pravosudnog ispita. Kada učite, posvetite se pitanjima za koja se zna da su aktuelna, ali nemojte zapostaviti Program koji jasno naznačava koje oblasti su zastupljene na ispitu. Ipak, ako pokupate da zapamtite svaki član svakoga zakona, usudićemo se garantovati da u tome nećete uspjeti.

    Seminar za polaganje Pravosudnog ispita

    Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.

    Seminari obično traju  osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.

    Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.

    Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.

    Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.

    I na kraju, razmišljajte pozitivno!

    Činjenica da ste završili Pravni fakultet govori u prilog tome da ste sposobni da položite Pravosudni ispit i da ćete vjerovatno doći do rješenja kako položiti Pravosudni ispit. (Pisali smo o njemu i ranije. I nama je zanimljiv!)

    Hvala vam što ste vrijeme koje ste mogli provesti učeći proveli uz naš Pravni blog i da ste korak odgovoru na pitanje kako položiti Pravosudni ispit! Nadamo se da će neka informacija koje smo vam prethodno izložili biti od koristi.

    Sretno!

    Važno obavještenje

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo

    Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo

    Da biste mogli emitovati prijenose na Youtube, odnosno stream uživo putem mobilnog uređaja, vaš kanal treba imati najmanje 1000 pretplatnika. Taj se kriterij prihvatljivosti ne odnosi na druge alate za streaming uživo. Autori s manje od 1000 pretplatnika i dalje mogu emitirati streamove uživo putem računara i web kamere. Veoma često zbog neznanja, ali i iz drugih razloga, pojavljuju se problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo.

    U svim direktnim prijenosima, odnosno streamovima uživo provjerava se eventualno narušavanje autorskih prava, odnosno sadržaja trećih strana, uključujući sadržaj zaštićen autorskim pravima u obliku drugog emitiranja uživo.

    Ako se pronađe takav sadržaj koji je zaštićen autorskim pravom, umjesto vašeg streama uživo može se dogoditi da se prikazuje neka zamjenska slika. U svakom slučaju, primićete upozorenje i obavezni ste da prestanete emitirati stream sa tuđim sadržajem . Ako postupite u skladu sa upozorenjem, možete nastaviti s emitovanjem streama.

    Ako zaštićeni sadržaj ostane u vašem streamu, stream koji prenosite uživo će se privremeno zaustaviti ili prekinuti. Isto se može dogoditi i ako dobijete opomenu zbog kršenja autorskih prava ili pravila Youtubea.

    Vraćanje pristupa streamingu uživo

    Ako dođete u situaciju da je vaš stream uživo zaustavljen, na nadzornoj ploči YouTube studija provjerite jeste li dobili opomenu za kršenje autorskih prava ili neko drugo obavještenje koje bi moglo da bude od značaja za situaciju. Ako riješite navedene probleme, može vam se vratiti pristup streamingu uživo.

    Stream uživo s licenciranim sadržajem trećih strana

    Ako ste licencirali sadržaj treće strane za upotrebu u svome streamu, od vlasnika sadržaja zatražite da vaš kanal doda na svoj popis dopuštenih putem Content ID-ja.

    Ako se vaš kanal ne doda na popis dopuštenih, stream uživo možda će biti prekinut, čak i ako ste licencirali sadržaj treće strane. Stream uživo može biti prekinut i ako ste ga ograničili na teritorije u kojima imate sva potrebna prava na sadržaj.

    Polaganja prava na arhivirane streamove uživo putem Content ID-ja

    Polaganja prava putem Content ID-ja aktiviraju se tek kad se stream uživo dovrši, u slučaju da odlučite arhivirati videozapis. Saznajte više o polaganjima prava putem Content ID-ja.

    Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo mogu omesti vaše napore povezivanja sa publikom i prenošenja poruke, te dovesti do ozbiljnijih posljedica i ugrožavanja statusa vašeg kanala.

  • Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Veoma je česta pojava da se kao dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje određenog posla traže radni staž ili radno iskustvo u određenom trajanju. Bez obzira što je etimološki, po samom značenju riječi, moguće utvrditi o čemu se radi, često se postavlja pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Nakon uvodnih napomena i razjašnjenja najčešćih nedoumica koji u praksi stvaraju probleme nepravilnom primjenom ili nedovoljnim razumijevanjem, objasnićemo koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Organi državne službe

    Ako govorimo o organima državne službe, gdje najčešće nastaju zabune ove vrste, Uredbom o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici („Službene novine Federacije BiH“, br. 69/05, 29/06 i 65/20), u članu 15. propisani su uslovi koje je potrebno ispunjavati u odnosu na školsku spremu i radni staž namještenika, te uslovi u pogledu minimalne dužine radnog staža za pojedina radna mjesta namještenika.

    Kao radni staž predviđen u članu 15. pomenute Uredbe računa se radni staž ostvaren poslije završene više, odnosno srednje škole, s tim da se u radni staž računa i pripravnički staž, te staž ostvaren kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Iz navedenog je očigledno da se u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine traži radni staž, a ne radno iskustvo. Razlika između radnog staža i radnog iskustva ogleda se u tome što se radni staž stiče samo u radnom odnosu ili za vrijeme obavljanja pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja, dok se radno iskustvo može steći kako u radnom odnosu, tako i izvan radnog odnosa, pri čemu se radno iskustvo izvan radnog odnosa ne vezuje samo za volonterski staž nego za sve vrste obavljanja poslova izvan radnog odnosa. Više o volonterskom radu pročitajte na ovome LINK-u.

    Nejedinstvo pravnih rješenja na nivou FBiH

    Imajući u vidu da kantoni ova pitanja mogu različito riješiti, odnosno da kantoni mogu da donose svoje uredbe o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici, u ovoj oblasti postoji pravno nejedinstvo, što se može tretirati kao odstupanje od osnovnih principa državne službe. Tako je, na primjer, Uredbom o dopunskim poslovima temeljne djelatnosti koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj 6/14), u članu 10. pojam radnog iskustva propisan tako da se kao radno iskustvo podrazumijeva radno iskustvo koje je namještenik ostvario na poslovima svoje struke (prethodno to nije slučaj) nakon završene odgovarajuće stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i vježbenički/pripravnički staž.

    Iskustvo pokazuje da je pitanje radnog staža i radnog iskustva relevantnije za organe uprave i državna preduzeća i ustanove nego za privatni sektor, gdje je poslodavcu relevantna vaša sposobnost za kvalitetno obavljanje predmetnih poslova.

    Dokaz o traženoj vrsti radnog iskustva

    Ukoliko se za određeno radno mjesto traži radno iskustvo u određenom trajanju, daćemo vam nekoliko smjernica kako bi vaša dokumentacija bila ispravna. Kako se pod radnim iskustvom podrazumijeva radno iskustvo nakon stečene stručne spreme zahtijevane javnim oglasom, kao dokaz za ispunjavanje tog uslova mogu se dostaviti potvrde ili uvjerenja poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio ili radi, koja moraju biti precizna i detaljna, te sadržavati sve bitne elemente koji nedvosmisleno ukazuju na traženo radno iskustvo. Potvrda ili uvjerenje treba sadržavati podatke o tome na kojim je poslovima kandidat radio-naziv radnog mjesta, zahtijevanu stručnu spremu za obavljanje posla konkretnog radnog mjesta, koliko dugo je obavljao navedene poslove, opis poslova, navesti jasno preciziran period radnog angažovanja na radnim zadacima, dakle što više podataka koji će dokazati potrebno radno iskustvo. 

    Također, Uvjerenjem o činjenicama iz matične evidencije nadležne institucije za penzijsko i invalidsko osiguranje (listing), uz obavezno dostavljanje potvrde koja razjašnjava šifre zanimanja iz uvjerenja (listinga), može se utvrditi da li je kandidat radio na poslovima za koje se traži visoka stručna sprema/visoko obrazovanje, viša ili srednja stručna sprema i koliko dugo, odnosno da posjeduje traženo radno iskustvo.

    Dokumenti koji ne mogu poslužiti kao dokaz

    Dokumenti koji obično ne mogu poslužiti kao valjan dokaz o traženoj vrsti i dužini radnog staža:

    • radna knjižica ne može dokazati tekstom konkursa traženi radni staž te ne predstavlja dokaz o radnom stažu u struci,
    • Ugovor o radu,
    • Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
    • Ugovor o djelu
    • Rješenje ili odluku o zasnivanju radnog odnosa (isti nesporno dokazuju samo početak radnog angažmana i naziv radnog mjesta, ali ne i kontinuitet istog)
    • Sporazum, rješenje ili odluka o prestanku radnog odnosa (dokazuju samo momenat prestanka radnog angažmana)

    U svakom slučaju, prije nego aplicirate za određenu poziciju radnog mjesta, poželjno je da utvrdite da li je dokumentacija koju planirate priložiti valjana. Idealno bi bilo da kod onoga ko je raspisao javni oglas provjerite da li može poslužiti kao dokaz za ispunjavanje uslova za obavljanje poslova predmetnog radnog mjesta.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.