Author: admin

  • Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    Snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka

    U jednom od prethodnih članaka pisali smo o tome da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju, te konstatovali da je to dozvoljeno ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, te da građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom. U ovome članku, ramzatraćemo da li je dozvoljeno snimanje policijskih službenika i javno objavljivanje snimaka.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    U vezi sa prethodnim, postavlja se i pitanje da li je dozvoljeno fizičkim licima da snimaju policijske službenike prilikom obavljanja poslova na javnim površinama, da li je dozvoljeno objavljivanje takvih snimaka, te korištenje prilikom žalbe na rad policijskih službenika.

    Primjenjivi uslovi za obradu ličnih podataka video snimanjem policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnim mjestima, bez saglasnosti istih, određeni su u tački d) i e) navedenog člana Zakona, odnosno ako je “d) ako je obrada ličnih podataka potrebna za ispunjenje zadatka koji se izvršava u javnom interesu;” i e) ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti vlastiti privatni i lični život.

    S tim u vezi, snimanje policijskih službenika u vršenju službenih radnji na javnom mjestu, opravdano je sa aspekta člana 6. stav (1) tačka d) i e) Zakona, kada je evidentno da radnje istih ukazuju na zloupotrebu ovlaštenja, neprofesionalno postupanje ili bilo koji oblik nezakonitog postupanja.

    Uvjerenje da postoji pravo na snimanje policijskih službenika od strane fizičkih lica zbog pukog razloga da se radi o javnim službenicima, ne može biti opravdanje niti osnov za takvu obradu ličnih podataka, kada ponašanje istih u vršenju službenih radnji ne ukazuje na nezakonito, neprofesionalno ili drugo nekorektno postupanje.

    Promo:

    Ukoliko želite da se spasite optužbi za prekršaje koje niste počinili, najjednostavnije ćete to uraditi tako što ćete koristiti uređaje koji snimaju dok vozite, dashcam.

    Ukoliko izvršite kupovinu sa linka, osiguravate se od neosnovanih optužbi i podržavate rad Pravnog bloga.

    Stoga, ukoliko je ispunjen jedan od primjenjivih uslova iz člana 6. Zakona, te ukoliko se snimanje vrši na način da se ne ometa, odnosno ne sprječava policijski službenik u vršenju službene radnje, ne postoje smetnje da isti bude sniman na javnom mjestu. I u takvom slučaju, potrebno je cijeniti postojanje opravdanog javnog interesa za snimanje, koji ukoliko postoji, svakako nadjačava pravo na privatnost svakog pojedinca, pa tako i policijskog službenika. Naime, zaštita privatnosti ne može nadjačati javni interes za snimanje kada je potrebno dokumentovati nezakonito, neprofesionalno ili drugo neprimjereno postupanje policijskog službenika.

    Nadalje, pravo na privatnost pojedinca koji se nađe na javnom mjestu, ograničeno je drugim pravima kao što je pravo na slobodno izražavanje, pisanje, informisanje i slično. S tim u vezi, u članu 19. stav (1) Zakona, određeno je sljedeće: „obrada ličnih podataka u novinarske svrhe, u svrhe umjetničkog i literarnog izražavanja, vršiće se u skladu sa posebnim propisom i kodeksima ponašanja.“U stavu (2) istog člana Zakona, propisano je da: „na obradu ličnih podataka u svrhe navedene u stavu (1) ovog člana ne odnose se odredbe ovog Zakona, osim odredbi o sigurnosti i povjerljivosti kao i odgovornosti za štetu“.

    Osim toga, članom 32. Zakona utvrđeno je da pojedinac ostvaruje pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne štete nastale zbog povrede privatnosti pred nadležnim sudom.

    Dakle, lice koje snimi i objavi nastali snimak mora voditi računa i o mogućim posljedicama, za koje može odgovarati pred nadležnim sudom. Stoga, potrebno je razmotriti mogućnost da se prilikom objavljivanja snimaka izvrši zamagljivanje lica policijskog službenika, jer njegov identitet nije od javnog interesa, već je potreban nadležnim organima radi preduzimanja radnji na utvrđivanju i otklanjanju nezakonitosti.

    Zaključno, video snimanje policijskih službenika na javnom mjestu prilikom vršenja službenih radnji i objava tako snimljenog video zapisa na internetu gdje ga korisnici mogu slati, gledati i dijeliti, može biti obrada ličnih podataka izvršena isključivo u novinarske svrhe ako kao jedini cilj ima otkrivanje informacija, mišljenja i ideja javnosti, što cijeni sud koji odlučuje u svakom konkretnom slučaju.

  • Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju

    Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06, 76/11 i 89/11). Agencija je, između ostalog, ovlaštena da daje savjete i mišljenja u vezi sa zaštitom ličnih podataka, a jedan od zahtjeva odnosio se i na pitanje da li je dozvoljeno snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju.

    U tom smislu, građani, ali i pravne osobe se Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini obraćaju sa zahtjevima za davanje mišljenja da li se snimanje saobraćajnog prekršaja privatnim telefonom od strane građanina, te dostavljanje tog snimka nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova radi sankcionisanja počinioca, može smatrati povredom ličnih podataka.

    Shodno članu 3. Zakona, pojašnjava Agencija u Mišljenju, obrada ličnih podataka podrazumijeva bilo koju radnju ili skup radnji koje se vrše nad podacima, bilo da je automatska ili ne, a posebno prikupljanje, unošenje, organiziranje, pohranjivanje, prerađivanje ili izmjenu, uzimanje, konsultiranje, korištenje, otkrivanje prenosom, širenje ili na drugi način omogućavanje pristupa podacima, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje.

    U smislu navedene odredbe, snimanje počinjenja prekršaja privatnim mobilnim telefonom predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, ukoliko se putem snimka može utvrditi identitet počinioca prekršaja.

    Prekršaj, njegova obilježja, sankcije i organi koji su nadležni da postupaju u vezi sa prekršajem, definisani su relevantnim zakonom o prekršajima. Jedino zakonom ovlašteni javni organi mogu utvrditi postojanje prekršaja, te preduzimati potrebne službene radnje u cilju osiguranja dokaza i sankcionisanja počinioca prekršaja. Kada su u pitanju prekršaji iz oblasti saobraćaja, utvrđivanje i sankcionisanje prekršaja, uglavnom, je u nadležnosti ministarstava unutrašnjih poslova, u skladu sa njihovom teritorijalnom nadležnošću. Imajući u vidu navedeno, ministarstva unutrašnjih poslova obrađuju lične podatke počinioca prekršaja u skladu sa članom 6. tačka a) Zakona.

    Promo:

    Ukoliko vi želite da se spasite optužbi za prekršaje koje niste počinili, najjednostavnije ćete to uraditi tako što ćete koristiti uređaje koji snimaju dok vozite, dashcam.

    Ukoliko izvršite kupovinu sa linka, osiguravate se od neosnovanih optužbi i podržavate rad Pravnog bloga.

    Ako je neophodna zaštita zakonitih prava i interesa koje ostvaruje kontrolor ili treća strana, i ako ova obrada ličnih podataka nije u suprotnosti sa pravom nosioca podatka da zaštiti sopstveni privatni i lični život, građani mogu prijaviti počinjenje prekršaja nadležnom organu i dostaviti dokaze kojima raspolažu u vezi sa tim, kao što je snimak saobraćajnog prekršaja napravljen privatnim mobilnim telefonom.

    Međutim, to podrazumijeva snimke koji su prikupljeni u pojedinačnim slučajevima, a ne namjerna i obimna snimanja od strane građana, napravljena u cilju prijavljivanja što većeg broja počinioca prekršaja i njihovog sankcionisanja, što je zakonska nadležnost ministarstva unutrašnjih poslova.

    Dakle, snimanje počinioca prekršaja u saobraćaju prilikom činjenja prekršajne radnje i dostavljanje takvog snimka nadležnom ministarstvu unutrašnjih poslova na nadležno postupanje predstavlja obradu ličnih podataka počinioca prekršaja, koja je prihvatljiva u slučaju ispunjenja uslova iz člana 6. tačka e) Zakona.

        

  • Kako postati advokatski pripravnik

    Kako postati advokatski pripravnik

    Zakon o advokaturi u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/02, 29/03, 18/05, 68/05 i 42/11) propisuje da se advokatski pripravnik osposobljava za samostalno obavljanje advokatske djelatnosti i stručno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita, radom na pravnim poslovima u advokatskoj kancelariji, zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu. Ono što pravnike zanima jeste kako postati advokatski pripravnik.

    Sadržaj članka:

    Kako se stiče svojstvo advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik ima advokata – principala koji je upisan u Imenik advokata i koji ima najmanje pet godina radnog iskustva poslije položenog pravosudnog ispita.

    Svojstvo advokatskog pripravnika stiče se upisom u Imenik advokatskih pripravnika Federalne advokatske komore, po istom postupku predviđenim za upis u Imenik advokata.

    Ko ima pravo na upis u Imenik advokatskih pripravnika

    Pravo na upis ima ona osoba koja ispunjavaju slijedeće uvjete:

    1. da je državljanin Bosne i Hercegovine;
    2. da je diplomirao na pravnom fakultetu na teritoriji Bosne i Hercegovine ili da je diplomirao na bilo kojem pravnom fakultetu u bivšoj Socjalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji do 22. maja 1992. godine, a ako je diplomirao na pravnom fakultetu u nekoj stranoj državi shodno se primjenjuje član 18, stav 1, tačka 3. Zakona o advokaturi u FBiH.
    3. da posjeduje dokaz da će se zasnovati radni odnos sa advokatom koji ispunjava uslove iz Zakona

    Radno pravni status advokatskog pripravnika

    Advokatski pripravnik zasniva radni odnos i ima ista prava i dužnosti kao i pripravnik zaposlen u pravosudnim i upravnim organima.

    Odredbe ovog zakona o upisu u Imenik advokata, pravima i dužnostima advokata, čuvanju advokatske tajne, o privremenoj zabrani odnosno prestanku prava na vršenje advokatske djelatnosti shodno se primjenjuju i na advokatske pripravnike.

    Advokatski pripravnici obično se primaju u radni odnos putem javnog oglasa za posao.

    Koje poslove radi advokatski pripravnik

    U okviru poslova koje obavlja, između ostalog, advokatski pripravnik:

    • Obavlja jednostavne pravne poslova pod nadzorom advokata.
    • Priprema pravne analize i mišljenja, predlaganje mogućih rješenja.
    • Zastupanje klijenata i njihovo zastupanje pred sudovima i državnim tijelima (pod određenim uslovima)
    • Pohađanje stručnih seminara u organizaciji advokatske komore i fizičkih osoba.

    Plaća advokatskog pripravnika

    U skladu sa informacijama koje su nam bile dostupne i koje smo mogli pronaći na internetu, plaća advokatskih pripravnika i generalno plaće u oblasti prava se kreću u određenom rasponu.

    Svrha instituta advokatski pripravnik

    Advokatski pripravnik se u svom radu bazira na izvore prava poput ustava, zakona, podzakonskih akata, pravnih običaja, pravnih načela, a moguće je i da se specijalizuje za neku od mnogobrojnih grana prava, u skladu sa radnom sredinom u kojoj se nalazi.

    Advokatski pripravnik je pravnik koji će proučavajući način na koji radi advokat, a njegov mentor, doći do zaključka na koji način on tretira zakone relevantne za određeni predmet, kao i ostale slučajeve za koje je potrebno određeno iskustvo u skladu sa pravnom praksom i postupanjem u sličnim situacijama.

    Uz saglasnost stranke, advokatski pripravnik može da prisustvuje i iznošenju podataka koje je advokat prikupio svojim strankama, a i suđenju.

    Većinom se poslovi obavljaju u radnim prostorijama advokata u radnom vremenu koje je ranije određeno. Imajući u vidu prirodu i složenost poslova, radno vrijeme može biti i fleksibilno, a u zavisnosti od potreba predmeta, odnosno stranaka u postupku.

    Osobine potrebne za obavljanje poslova

    Sve osobine koje su korisne za obavljanje drugih poslova, poput kreativnosti, spremnosti za učenje, fleksibilnosti, spremnosti za prihvatanje i prevazilaženje ličnih slabosti, od koristit su i pri obavljanju poslova advokatskog pripravnika.
    Advokatski pripravnik je diplomirani pravnik, ali ne mora imati položen Pravosudni ispit, tako da i oni bez iskustva imaju realnu šansu da se zaposle i dokažu se pri obavljanju poslova, a kasnije eventualno i u smostalnom radu.

    Šta nakon završenog pripravničkog staža

    Nakon što postanu advokatski pripravnici, brišu se iz Imenika advokatskih pripravnika prestankom ugovora o radu, na zahtjev advokatskog pripravnika, izricanjem disciplinske mjere kojom se advokatskom pripravniku zabranjuje obavljanje djelatnosti, smrću advokatskog pripravnika, ako bez opravdanog razloga ne izvršava djelatnost advokatskog pripravnika neprekidno duže od 60 dana, ako ne položi pravosudni ispit ni nakon isteka dvije godine po sticanju uvjeta za polaganje ispita, ili ako se u roku od dvije godine od dana položenog pravosudnog ispita ne upiše u Imenik advokata.

    Advokatski pripravnici se obavezno udružuju u Organizaciju advokatskih pripravnika u okviru Federalne advokatske komore. Organizacija advokatskih pripravnika učestvuje u radu organa Federalne advokatske komore kao i regionalnim komorama sa pravima i obavezama određenim ovim zakonom i važećim Statutima.

    Na zahtjev advokata-principala i advokatskog pripravnika, odgovarajući organ Federalne advokatske komore, ukoliko je zahtjev opravdan, može produžiti trajanja statusa advokatskog pripravnika za još jednu godinu.

    Pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, te ako drugim zakonima nije drugačije određeno, advokatski pripravnici mogu vršiti pružanje pravne pomoći. Ovdje je značajno naglasiti da je u skladu sa članom 377. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine propisano da “Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašćeno za nagradu bavi ukazivanjem pravne pomoći, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.”

    U zastupanju stranke advokata može zamijeniti drugi advokat, a uz uvjete predviđene zakonom i advokatski pripravnik koji radi u njegovoj kancelariji, osim ako se stranka izričito tome protivi.

    Disciplinska odgovornost advokata i advokatskih pripravnika


    Advokati, koji obavljaju djelatnost advokata kao pojedinci, u zajedničkoj advokatskoj kancelariji ili advokatskom društvu kao i advokatski pripravnici individualno su odgovorni za savjesno vršenje svoje djelatnosti i čuvanje ugleda advokature.

    Ko ima pravo pokrenuti disciplinski postupak

    Svako ima pravo pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata podnošenjem prijave disciplinskom tužiocu regionalne komore.

    Disciplinski postupak protiv advokata i advokatskih pripravnika utvrđen opštim aktima Federalne advokatske komore će uključivati pravo da se bude obaviješten o činjeničnom i pravnom sadržaju optužnog akta, pravo na pravičan postupak, pravo na prisustvovanje bilo kojem ročištu, pravo da se brani protiv optužbi sa pravnim zastupnikom po izboru, pravo na pokretanje postupka preispitivanja odluke disciplinskog organa Federalne advokatske komore pred nadležnim sudom.

    Disciplinski postupak mora biti pravičan i transparentan, a pri izricanju disciplinske mjere mora biti uvažen princip proporcionalnosti.

    Šta je teža povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika

    Pod težom povredom dužnosti urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature smatra se svako teže narušavanje dužnosti, ugleda i advokatskog kodeksa etike, a naročito:

    • očigledno nesavjesno obavljanje djelatnosti advokata ili advokatskog pripravnika,
    • bavljenje poslovima koji su nespojivi sa ugledom i nezavisnošću advokature,
    • povreda dužnosti čuvanja advokatske tajne, i
    • zahtijevanje naknade veće od propisane Tarifom ili od ugovorene.

    Šta je lakša povreda dužnosti advokata i advokatskog pripravnika

    Lakše povrede dužnosti urednog izvršavanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature su sve povrede koje u sebi ne sadrže elemente teže povrede urednog obavljanja djelatnosti i čuvanja ugleda advokature.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Ko može polagati Pravosudni ispit

    Ko može polagati Pravosudni ispit

    Pravosudni ispit je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici. Pravosudni ispit se polaže radi sticanja uslova za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uslovljeno Pravosudnim ispitom. Međutim, često se postavlja pitanje ko može polagati Pravosudni ispit.

    Pisali smo i o tome kako položiti Pravosudni ispit, što može biti dobra polazna osnova i motivacija za proces koji jeste izazovan, ali ne mora biti težak i deprimirajući. Možda baš u tom članku pronađete nešto što će vas dodatno motivisati i povesti na put uspjeha.

    Na osnovu člana 2. stav 1. Zakona o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95, 35/98 i 29/03), ispit mogu polagati lica koja su kao diplomirani pravnici radili najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu ili u advokatskoj kancelariji, kao i diplomirani pravnici koji su po ranijim propisima radili najmanje dvije godine u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužilaštvu i javnom ili vojnom pravobranilaštvu.

    Odgovor na jedno od najčešćih pitanja je: u skladu sa posljednjim izmjenama i dopunama zakona, u Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) član 2. mijenja se i glasi:
    “Ispit mogu da polažu lica koja su kao diplomirani pravnici radila najmanje dvije godine na pravnim poslovima.
    Pod uslovom iz stava 1. ovog člana ispit mogu da polažu i pripravnici volonteri.”

    Prijava za polaganje Pravosudnog ispita

    Prijava za polaganje pravosudnog ispita podnosi se neposredno ili poštom Federalnom ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi dokaze o završenom Pravnom fakultetu (ovjerena kopijadiplome) i provedenom radu na pravnim poslovima. Uvjerenje o provedenom radu za pripravnike volontere izdaje predsjednik suda, odnosno advokatska komora kod koje je osoba upisana u imenik kao odvjetnički pripravnik.

    Ispit se polaže u okviru Programa pravosudnog ispita (“Službene novine Federacije BiH”, broj 28/16) koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz člana 4. stav 4. Zakona o pravosudnom ispitu. Ispit se polaže pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača, a imenuje je federalni ministar pravde.

    Programom pravosudnog ispita utvrđeno je gradivo, pravni izvori i literatura na osnovu kojih se polaže pismeni i usmeni dio pravosudnog ispita pred Komisijom za polaganje pravosudnog ispita. Pismeni dio polaže se iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava, a usmeni dio iz krivičnog (materijalnog i procesnog), građanskog (materijalnog i procesnog), porodičnog, privrednog, upravnog i radnog prava, zatim iz ustavnog sistema i organizacije pravosuđa.

    Pravilnikom o naknadama za rad u povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita federalnog ministra pravde broj 01-2-814/17 od 23.02.2017.godine uplaćuje se naknada za polaganje pravosudnog ispita u sljedećim iznosima

    Cijena polaganja Pravosudnog ispita


    880,00 KM – cijeli ispit
    440,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta s JEDNIM PISEMNIM RADOM
    400,00 KM – popravni ispit iz dva predmeta bez pismenog rada
    300,00 KM – popravni ispit iz jednog predmeta s pismenim radom
    250,00 KM – popravni ispiti iz jednog predmeta bez pismenog rada


    Primatelj:  Jedinstveni račun trezora Federacije BiH (Federalno ministarstvo pravde)

    Račun primatelja broj:     102-050-00001066-98 kod Union banke

    Iznos uplate: 880,00 KM

    Svrha doznake:           Polaganje pravosudnog ispita (Komisija za polaganje pravosudnog ispita)
    Vrsta prihoda:               722591
    Općina:                             077
    Proračunska/budžetska organizacija: 1501001
    U polje „poziv na broj“ obavezno upisati broj:  3005224300

    Uplata se vrši nakon što kandidat primi obavijest o terminu polaganja ispita, a dokaz o uplati se predaje sekretaru Komisije neposredno prije pristupanja pismenom dijelu ispita.

  • Kako položiti Pravosudni ispit

    Kako položiti Pravosudni ispit

    Pripremanje za polaganje i samo polaganje Pravosudnog ispita značajan su korak ka tome da postanete advokat. Ako se to i ne dogodi, činjenica da ste naučili sve ono što je potrebno da položite ispit, govori u prilog tome da ćete biti bolji u poslu koji trenutno radite. Međutim, nameće se pitanje kako položiti Pravosudni ispit?

    Sadržaj članka:

    Ono što pravnike koji namjeravaju da polažu Pravosudni ispit interesuje, jesu iskustva kolega koje su već prošla kroz taj proces.

    Zato smo napisali članak “Pravosudni ispit iskustva” u kojem vam donosimo mnogo zanimljivih i korisnih detalja o polaganju Pravosudnog ispita.

    Odluka

    Činjenica da čitate ovaj članak znači više stvari.

    Prva je da želite da položite Pravosudni ispit i da pokušavate da se motivišete za onaj teži dio-učenje.

    Druga je da ne znate odakle da počnete i da tražite iskustva ljudi koji su u tome uspjeli, u čemu obično provedete više vremena nego u samom učenju.

    Treća je, vjerovali ili ne, mnogo je i takvih, želite ubijediti sebe da niko ne može reći ništa što će vam pomoći, te da je jedini način da počnete učiti i da se natjerate da u tome budete istrajni.

    Ovaj članak, zanemarujući činjenicu da znamo ove sporedne razloge zbog kojih ste ovdje, ipak pokušava da vas dovede korak bliže tome kako se spremiti za Pravosudni ispit.

    Imajući u vidu obimnost materijala i oblasti koje ispit pokriva, priprema je ključna. Pametno učenje daće vam vremena da prođete kroz sve detalje i uz malo sreće, zapamtite ih.

    Nekoliko savjeta koji su vrijednima i sretnicima bili od koristi su:

    Napravite raspored učenja

    Do trenutka kada ste ispunili uslove da polažete Pravosudni ispit, vjerovatno ste već shvatili koje su najefektivnije metode učenja za vas, tako da raspored učenja treba da bude prilagođen vašim navikama i u skladu sa potrebama koje ipak ne treba da nadvladaju želju za učenjem.

    Kako vrijeme bude odmicalo, vjerovatno će plan rada koji ste napravili evoluirati, odnosno, prilagođavati se potrebi da više vremena provodite ponavljajući i razjašnjavajući određene stvari, tako da je fleksibilnost ključ, balans u kojem neće trpiti vaš privatni život, a koji će vam dopustiti da sve ono što trebate naučiti, naučite na vrijeme.

    Eliminišite stvari koje vas ometaju

    U mjeri u kojoj je to moguće, koncentrišite se na predstojeći ispit. Potrebno je da eliminišete sve smetnje koje se nalaze na putu između vas i osobe koja se može pohvaliti položenim Pravosudnim ispitom i još nekoliko stvari uz to… Televizor, mobilni telefon, tablet… Strašni neprijatelji. Čak i kada su vam potrebni da provjerite određeni pravni pojam ili pronađete zakon koji vam baš u tom trenutku treba. Par minuta pretvoriće se u izgubljen dan.

    Ukoliko ste izrazito porodični i privrženi prijateljima, pripremite ih

    Prije nego što počnete spremati Pravosudni ispit, ne bi bila loša ideja obavijestiti o tome one koji su vam najbliži i za koje ne biste željeli da misle da ih ignorišete. Osim toga, oni vam mogu biti izvrsna podrška, a ako su i sami prošli kroz proces i položili ispit, još i bolje! Možete od njih tražiti savjet ili literaturu.

    Koristite pravu literaturu

    Ovo je zaista bitno. Tačni i detaljni materijali su od krucijalnog značaja za polaganje ispita. Ne želite gubiti vrijeme učeći stvari koje se na ispitu ne traže ili ostavljati previse vremena na bespotrebna pojašnjenja koja nikada neće biti predmet ispitivanja.

    Potrebne su vam jasne i informacije koje su dovoljne da vladate određenom temom. Koristite ono što ima smisla i što će vam pomoći da učite efektivnije, a ne ono što će vam oduzeti vrijeme i omesti vas, udaljavajući vas od cilja.

    Fokusirajte se na Program Pravosudnog ispita

    Određene stvari se često ponavljaju na Pravosudnom ispitu, ali je jako značajno pratiti Program Pravosudnog ispita. Kada učite, posvetite se pitanjima za koja se zna da su aktuelna, ali nemojte zapostaviti Program koji jasno naznačava koje oblasti su zastupljene na ispitu. Ipak, ako pokupate da zapamtite svaki član svakoga zakona, usudićemo se garantovati da u tome nećete uspjeti.

    Seminar za polaganje Pravosudnog ispita

    Različite institucije organizuju seminare za polaganje Pravosudnog ispita koji se provodi na osnovu i u okviru Zakona o pravosudnom ispitu i Programa pravosudnog ispita. Predavači na seminaru su članovi/ispitivači Komisije za polaganje Provosudnog ispita.

    Seminari obično traju  osam vikenda, a osim materije iz Programa, u okviru seminara realiziraju se i praktične vježbe (pismeni radovi) za polaganje pismenog dijela ispita iz krivičnog i građanskog odnosno porodičnog prava.

    Nakon završetka obuke, polaznicima se uručuje potvrda o pohađanju seminara za pripremanje polaganja Pravosudnog ispita.

    Kotizacija obično iznosi 990,00 KM, po polazniku, a u slučaju organizacije od strane neke institucije, seminar za polaznike može biti i besplatan.

    Ukoliko odlučite pohađati seminar za polaganje pravosudnog ispita, savjetujemo vam da to učinite nakon što prođete fazu učenja, odnosno nakon što se upoznate sa materijom pravosudnog ispita, inače će vam biti veoma teško pratiti program seminara.

    I na kraju, razmišljajte pozitivno!

    Činjenica da ste završili Pravni fakultet govori u prilog tome da ste sposobni da položite Pravosudni ispit i da ćete vjerovatno doći do rješenja kako položiti Pravosudni ispit. (Pisali smo o njemu i ranije. I nama je zanimljiv!)

    Hvala vam što ste vrijeme koje ste mogli provesti učeći proveli uz naš Pravni blog i da ste korak odgovoru na pitanje kako položiti Pravosudni ispit! Nadamo se da će neka informacija koje smo vam prethodno izložili biti od koristi.

    Sretno!

    Važno obavještenje

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo

    Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo

    Da biste mogli emitovati prijenose na Youtube, odnosno stream uživo putem mobilnog uređaja, vaš kanal treba imati najmanje 1000 pretplatnika. Taj se kriterij prihvatljivosti ne odnosi na druge alate za streaming uživo. Autori s manje od 1000 pretplatnika i dalje mogu emitirati streamove uživo putem računara i web kamere. Veoma često zbog neznanja, ali i iz drugih razloga, pojavljuju se problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo.

    U svim direktnim prijenosima, odnosno streamovima uživo provjerava se eventualno narušavanje autorskih prava, odnosno sadržaja trećih strana, uključujući sadržaj zaštićen autorskim pravima u obliku drugog emitiranja uživo.

    Ako se pronađe takav sadržaj koji je zaštićen autorskim pravom, umjesto vašeg streama uživo može se dogoditi da se prikazuje neka zamjenska slika. U svakom slučaju, primićete upozorenje i obavezni ste da prestanete emitirati stream sa tuđim sadržajem . Ako postupite u skladu sa upozorenjem, možete nastaviti s emitovanjem streama.

    Ako zaštićeni sadržaj ostane u vašem streamu, stream koji prenosite uživo će se privremeno zaustaviti ili prekinuti. Isto se može dogoditi i ako dobijete opomenu zbog kršenja autorskih prava ili pravila Youtubea.

    Vraćanje pristupa streamingu uživo

    Ako dođete u situaciju da je vaš stream uživo zaustavljen, na nadzornoj ploči YouTube studija provjerite jeste li dobili opomenu za kršenje autorskih prava ili neko drugo obavještenje koje bi moglo da bude od značaja za situaciju. Ako riješite navedene probleme, može vam se vratiti pristup streamingu uživo.

    Stream uživo s licenciranim sadržajem trećih strana

    Ako ste licencirali sadržaj treće strane za upotrebu u svome streamu, od vlasnika sadržaja zatražite da vaš kanal doda na svoj popis dopuštenih putem Content ID-ja.

    Ako se vaš kanal ne doda na popis dopuštenih, stream uživo možda će biti prekinut, čak i ako ste licencirali sadržaj treće strane. Stream uživo može biti prekinut i ako ste ga ograničili na teritorije u kojima imate sva potrebna prava na sadržaj.

    Polaganja prava na arhivirane streamove uživo putem Content ID-ja

    Polaganja prava putem Content ID-ja aktiviraju se tek kad se stream uživo dovrši, u slučaju da odlučite arhivirati videozapis. Saznajte više o polaganjima prava putem Content ID-ja.

    Problemi sa autorskim pravima u streamovima uživo mogu omesti vaše napore povezivanja sa publikom i prenošenja poruke, te dovesti do ozbiljnijih posljedica i ugrožavanja statusa vašeg kanala.

  • Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Veoma je česta pojava da se kao dokaz o ispunjavanju uslova za obavljanje određenog posla traže radni staž ili radno iskustvo u određenom trajanju. Bez obzira što je etimološki, po samom značenju riječi, moguće utvrditi o čemu se radi, često se postavlja pitanje koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Sadržaj

    Razlika između radnog staža i radnog iskustva

    Nakon uvodnih napomena i razjašnjenja najčešćih nedoumica koji u praksi stvaraju probleme nepravilnom primjenom ili nedovoljnim razumijevanjem, objasnićemo koja je razlika između radnog staža i radnog iskustva.

    Pojmovi radni staž i radno iskustvo se u praksi često izjednačavaju, iako to nisu istoznačni pojmovi.

    Radno iskustvo može steći i putem drugih oblika obavljanja poslova dok se radni staž može ostvariti isključivo osnovom radnog odnosa.

    Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 26/16 i 89/18) propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac može lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Vrijeme stručnog osposobljavanja računa se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički staž.

    O tome da li pripravnički staž ulazi u radni staž pisali smo u posebnom članku.

    Organi državne službe

    Ako govorimo o organima državne službe, gdje najčešće nastaju zabune ove vrste, Uredbom o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici („Službene novine Federacije BiH“, br. 69/05, 29/06 i 65/20), u članu 15. propisani su uslovi koje je potrebno ispunjavati u odnosu na školsku spremu i radni staž namještenika, te uslovi u pogledu minimalne dužine radnog staža za pojedina radna mjesta namještenika.

    Kao radni staž predviđen u članu 15. pomenute Uredbe računa se radni staž ostvaren poslije završene više, odnosno srednje škole, s tim da se u radni staž računa i pripravnički staž, te staž ostvaren kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

    Da li je potrebno posebno radno iskustvo nakon prvog i drugog ciklusa studiranja

    Iz navedenog je očigledno da se u organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine traži radni staž, a ne radno iskustvo. Razlika između radnog staža i radnog iskustva ogleda se u tome što se radni staž stiče samo u radnom odnosu ili za vrijeme obavljanja pripravničkog staža i stručnog osposobljavanja, dok se radno iskustvo može steći kako u radnom odnosu, tako i izvan radnog odnosa, pri čemu se radno iskustvo izvan radnog odnosa ne vezuje samo za volonterski staž nego za sve vrste obavljanja poslova izvan radnog odnosa. Više o volonterskom radu pročitajte na ovome LINK-u.

    Nejedinstvo pravnih rješenja na nivou FBiH

    Imajući u vidu da kantoni ova pitanja mogu različito riješiti, odnosno da kantoni mogu da donose svoje uredbe o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici, u ovoj oblasti postoji pravno nejedinstvo, što se može tretirati kao odstupanje od osnovnih principa državne službe. Tako je, na primjer, Uredbom o dopunskim poslovima temeljne djelatnosti koje obavljaju namještenici i poslovima pomoćne djelatnosti koje obavljaju zaposlenici („Narodne novine Hercegbosanske županije“, broj 6/14), u članu 10. pojam radnog iskustva propisan tako da se kao radno iskustvo podrazumijeva radno iskustvo koje je namještenik ostvario na poslovima svoje struke (prethodno to nije slučaj) nakon završene odgovarajuće stručne spreme, s tim što se u radno iskustvo računa i vježbenički/pripravnički staž.

    Iskustvo pokazuje da je pitanje radnog staža i radnog iskustva relevantnije za organe uprave i državna preduzeća i ustanove nego za privatni sektor, gdje je poslodavcu relevantna vaša sposobnost za kvalitetno obavljanje predmetnih poslova.

    Dokaz o traženoj vrsti radnog iskustva

    Ukoliko se za određeno radno mjesto traži radno iskustvo u određenom trajanju, daćemo vam nekoliko smjernica kako bi vaša dokumentacija bila ispravna. Kako se pod radnim iskustvom podrazumijeva radno iskustvo nakon stečene stručne spreme zahtijevane javnim oglasom, kao dokaz za ispunjavanje tog uslova mogu se dostaviti potvrde ili uvjerenja poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio ili radi, koja moraju biti precizna i detaljna, te sadržavati sve bitne elemente koji nedvosmisleno ukazuju na traženo radno iskustvo. Potvrda ili uvjerenje treba sadržavati podatke o tome na kojim je poslovima kandidat radio-naziv radnog mjesta, zahtijevanu stručnu spremu za obavljanje posla konkretnog radnog mjesta, koliko dugo je obavljao navedene poslove, opis poslova, navesti jasno preciziran period radnog angažovanja na radnim zadacima, dakle što više podataka koji će dokazati potrebno radno iskustvo. 

    Također, Uvjerenjem o činjenicama iz matične evidencije nadležne institucije za penzijsko i invalidsko osiguranje (listing), uz obavezno dostavljanje potvrde koja razjašnjava šifre zanimanja iz uvjerenja (listinga), može se utvrditi da li je kandidat radio na poslovima za koje se traži visoka stručna sprema/visoko obrazovanje, viša ili srednja stručna sprema i koliko dugo, odnosno da posjeduje traženo radno iskustvo.

    Dokumenti koji ne mogu poslužiti kao dokaz

    Dokumenti koji obično ne mogu poslužiti kao valjan dokaz o traženoj vrsti i dužini radnog staža:

    • radna knjižica ne može dokazati tekstom konkursa traženi radni staž te ne predstavlja dokaz o radnom stažu u struci,
    • Ugovor o radu,
    • Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova,
    • Ugovor o djelu
    • Rješenje ili odluku o zasnivanju radnog odnosa (isti nesporno dokazuju samo početak radnog angažmana i naziv radnog mjesta, ali ne i kontinuitet istog)
    • Sporazum, rješenje ili odluka o prestanku radnog odnosa (dokazuju samo momenat prestanka radnog angažmana)

    U svakom slučaju, prije nego aplicirate za određenu poziciju radnog mjesta, poželjno je da utvrdite da li je dokumentacija koju planirate priložiti valjana. Idealno bi bilo da kod onoga ko je raspisao javni oglas provjerite da li može poslužiti kao dokaz za ispunjavanje uslova za obavljanje poslova predmetnog radnog mjesta.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Besplatna pravna pomoć

    Besplatna pravna pomoć

    U Federaciji Bosne i Hercegovine, zavodi za besplatnu pravnu pomoć su samostalne upravne organizacije kantona, koji osiguravaju pružanje besplatne pravne pomoći u skladu sa Zakonom. Za osobe koji nisu u mogućnosti priuštiti pravnog zastupnika, besplatna pravna pomoć jako je značajan institut koji može biti od izrazite koristi za njihovu sigurnost u pravnom prometu.

    Sadržaj članka:

    Šta je besplatna pravna pomoć

    Besplatna pravna pomoć je oblik ostvarivanja prava fizičkog lica na pravično suđenje i jednak pristup pravdi pred sudom i drugim organima, čije troškove u cijelosti, ili djelimično snosi nadležni organ za pružanje besplatne pravne pomoći. Pravo na besplatnu pravnu pomoć obuhvata i pravo na oslobađanje od taksi, koje se ostvaruje u skladu sa propisima o taksama.

    Lice koje ostvari pravo na besplatnu pravnu pomoć pred nadležnim organom u mjestu svog prebivališta, odnosno boravišta, uživa to pravo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

    Kako se ostvaruje besplatna pravna pomoć

    OKablici ostvaSadr besplatne pravne

    Besplatna pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na:

    • opće informacije o pravima i obavezama,
    • pomoć pri popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć,
    • pravne savjete,
    • pravnu pomoć pri sastavljanju svih vrsta pismena,
    • zastupanje pred organima uprave i drugim organima i institucijama,
    • zastupanje na sudu,
    • sačinjavanje apelacija,
    • pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija) i
    • sačinjavanje podnesaka međunarodnim tijelima za zaštitu ljudskih prava.

    Prava na opće informacije o pravima, obavezama i pomoći u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć imaju sva lica bez obzira na ispunjavanje uslova propisanih ovim zakonom.

    Pravni savjet je detaljno informisanje o načinu i mogućnostima rješavanja određenog pravnog pitanja u konkretnoj pravnoj stvari.

    Pravna pomoć pruža se bez naknade, ako zakonom nije drugačije propisano.

    Postupci u kojima se pruža pravna pomoć

    • upravni postupak,
    • upravni spor,
    • prekršajni postupak,
    • parnični postupak,
    • vanparnični postupak,
    • izvršni postupak i
    • krivični postupak, u skladu sa zakonom o krivičnom postupku u FBiH.

    Besplatna pravna pomoć ne pruža se u sljedećim postupcima:

    • postupak pred privrednim odjeljenjima nadležnih sudova,
    • postupak upisa u registar privrednih subjekata,
    • postupak registracije obrtničke djelatnosti,
    • postupak registracije udruženja ili fondacija,
    • postupak pred nadležnim poreznim organima i
    • sastavljanje privatnih isprava i ugovora.

    Ko može biti korisnik besplatne pravne pomoći

    Korisnik besplatne pravne pomoći je lice kojem se na teritoriji kantona pruža besplatna pravna pomoć u skladu sa zakonom, i to:

    • državljanin BiH koji ima prebivalište, odnosno boravište na teritoriji kantona i drugo fizičko lice koje ima boravište na teritoriji BiH,
    • fizičko lice koje se nalazi na teritoriji BiH pod međunarodnom zaštitom u skladu s međunarodnim standardom, a naročito tražilac azila, izbjeglica, lice pod supsidijarnom ili privremenom zaštitom, apatrid, žrtva trgovine ljudima, u skladu sa obavezama koje BiH ima prema međunarodnim konvencijama i
    • lice čija su prava zaštićena odredbama Konvencije o građansko-pravnim aspektima međunarodne otmice djece i Konvencije o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inozemstvu.

    Zabrana diskriminacije

    Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na njegovu rasu, boju kože, jezik, vjeru, etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, veze s nacionalnom manjinom, političko ili drugo uvjerenje, članstvo u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanje, spol, spolno izražavanje ili orijentaciju, kao i svaku drugu okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da mu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje prava utvrđenih zakonom na ravnopravnoj osnovi

    Uslovi za ostvarivanje besplatne pravne pomoći

    Pravo na besplatnu pravnu pomoć na osnovu statusa ostvaruje:

    • dijete,
    • lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,
    • žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,
    • korisnik stalne novčane pomoći ostvarene premakantonalnom propisu o socijalnoj zaštiti,
    • uživalac najniže penzije pod uslovom da nema drugih članova porodičnog domaćinstva,
    • lice pod međunarodnom zaštitom,
    • član porodice šehida – poginulog borca, ratni vojni invalid i dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njegovih prava po tim osnovama,
    • Pravo na besplatnu pravnu pomoć ostvaruje i lice lošeg imovinskog stanja kada to utvrdi nadležni organ. Licem lošeg imovinskog stanja smatra se lice koje, prema svom općem imovinskom stanju i stanju članova svog porodičnog domaćinstva, nema sredstava da plati punomoćnika i/ili radnje punomoćnika, te troškove postupka bez štete za nužno izdržavanje sebe i članova svog porodičnog domaćinstva,
    • Pravo na besplatnu odbranu i zastupanje u krivičnom postupku ima i lice koje nema prebivalište na području kantona, pod uslovima propisanim zakonom kojim se reguliše krivični postupak u FBiH.

    Dokazivanje statusa

    Status lica koje ima pravo na pravnu pomoć dokazuje se odgovarajućim dokumentima izdatim od nadležnog organa kojima je utvrđen status tog lica. Neki od tih dokumenata su: uvjerenja o statusu, odnosno svojstvu, izdata od strane nadležnih organa, odluke suda i organa uprave, odluke i uvjerenja izdata od strane državnih organa, poslodavaca, te drugih ustanova i institucija, čekovi od primljene penzije, ovjereni obrasci za evidencije i propisani kartoni za registraciju korisnika.

    Utvrđivanje lošeg imovinskog stanja

    Ko se smatra licem lošeg imovinskog stanja?

    • Licem lošeg imovinskog stanja, koje ima pravo na besplatnu pravnu pomoć, smatra se lice čiji mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze iznos od 40% prosječne isplaćene mjesečne neto plate zaposlenih u FBiH u prethodnoj kalendarskoj godini, a nema nekretninu, ili drugu imovinu kojom može podmiriti troškove postupka.
    • Kod utvrđivanja lošeg imovinskog stanja lica, neće se uzimati u obzir prihod i imovina članova porodice korisnika koji sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu, a protustranka su u postupku.
    • Pod prihodima, nekretninom, ili drugom imovinom podrazumijevaju se prihodi, nekretnine i druga imovina koja je, kantonalnim zakonom o socijalnoj zaštiti propisana kao uslov za ostvarivanje prava na stalnu novčanu pomoć.

    Kada će korisnik djelimično nadoknaditi troškove postupka

    Kada podnosilac zahtjeva ima na raspolaganju određena sredstva koja se mogu koristiti u toku postupka, ali su nedovoljna za plaćanje troškova postupka, a naročito troškova zastupanja, nadležni organ određuje koje troškove postupka snosi nadležni organ, a koje podnosilac zahtjeva.

    Kada se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, ili će se otkazati ukoliko je odobrena

    Kriterij očigledne neosnovanosti

    • Ako se iz samog zahtjeva, dokaza i činjenica na kojima se zasniva zahtjev očigledno može zaključiti da je takav zahtjev neosnovan.
    • Smatrat će se da je riječ o neopravdanom vođenju postupka kada je podnosilac zahtjeva u očiglednom nesrazmjeru sa stvarnim izgledom na uspjeh, kao i kada želi voditi postupak radi postizanja svrhe koja je suprotna načelima poštenja i morala,
    • Smatrat će se da je riječ o zloupotrebi prava na besplatnu pravnu pomoć, ako je podnosilac zahtjeva dao netačne podatke o ispunjavanju kriterija iz ovog zakona, ili ako u slučaju promijenjenih okolnosti u toku vođenja postupka, prema kojima ne bi imao pravo na besplatnu pravnu pomoć, nije nadležnom organu prijavio te promijenjene okolnosti, 
    • Pravna pomoć se neće odobriti, ili će se otkazati licu koje se ponaša izrazito nasilnički, nepristojno i uvredljivo prema pružaocu pravne pomoći.

    Postupak ostvarivanja besplatne pravne pomoći

    Zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći, na propisanom obrascu i uz priložene dokaze o ispunjavanju uslova propisanih u zakonu, podnosi se Zavodu.
    Podnosilac zahtjeva prilaže sljedeće dokumente:

    • zahtjev za pružanje besplatne pravne pomoći,
    • ovjerenu pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o imovinskom stanju,
    • ovjerenu pisanu izjavu i pisanu izjavu punoljetnih članova svog porodičnog domaćinstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i prihodima; za tačnost podataka navedenih u zahtjevu, podnosilac zahtjeva odgovara krivično i materijalno.
    • Nadležni organ, prema vlastitoj procjeni, provjerava činjenice navedene u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva i punoljetnih članova njegovog porodičnog domaćinstva, a obavezno kada to zatraže organi pred kojima se treba voditi postupak, lice protiv kojeg se vodi postupak, kao i lice koje ima pravni interes.
    • Na zahtjev nadležnog organa, organi i pravna lica dužni su dostaviti podatke kojim raspolažu, ili vode evidenciju o činjenicama navedenim u izjavi o imovinskom stanju podnosioca zahtjeva.

    Donošenje rješenja o pravnoj pomoći

    •O zahtjevu za pružanje besplatne pravne pomoći, o djelimičnoj naknadi troškova postupka i o otkazivanju odobrene pravne pomoći odlučuje rukovodilac nadležnog organa rješenjem, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, odnosno utvrđivanja uslova za otkazivanje odobrene pravne pomoći, u skladu sa odredbama Federalnog zakona kojim se reguliše upravni postupak.
    •Protiv rješenja korisnik ima pravo uložiti žalbu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Žalba na rješenje koje je donio rukovodilac nadležnog organa, Zavoda, podnosi se ministru pravde Kantona Sarajevo, koji o žalbi odlučuje u roku od osam dana od dana podnošenja žalbe.
    •Protiv rješenja donesenog po žalbi, nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred nadležnim Kantonalnim sudom.
    •Rješenje o odobrenoj besplatnoj pravnoj pomoći važi do pravosnažnog okončanja postupka za koji je besplatna pravna pomoć odobrena, ukoliko odobrena pravna pomoć nije ranije otkazana, ili opozvana.
    •Za postupke po vanrednim pravnim lijekovima, postupke pred ustavnim sudovima u BiH i pred Evropskim sudom za ljudska prava, na osnovu zahtjeva stranke, donosi se posebno rješenje.

    Kada je korisnik dužan nadoknaditi troškove postupka

    • Kada je korisnik potpuno, ili djelimično uspio u postupku i dosuđeni su mu troškovi postupka, na zahtjev Zavoda dužan je vratiti u budžet kantona iznos troškova ostvarenih po osnovu odobrene besplatne pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
    • Kada se u toku postupka donese rješenje o otkazivanju besplatne pravne pomoći zbog zloupotrebe prava na besplatnu pravnu pomoć, ili se utvrdi da su se finansijske prilike korisnika, ili članova njegovog porodičnog domaćinstva bitno izmijenile tako da je isti u mogućnosti potpuno, ili djelimično vratiti troškove za pruženu pravnu pomoć, korisnik je dužan vratiti u budžet kantona sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći, o čemu se donosi posebno rješenje.
    • Troškovi ostvareni po osnovu pružene pravne pomoći i sredstva utrošena na pružanje pravne pomoći obračunavaju se prema advokatskoj tarifi, dok se ostali troškovi utvrđuju na osnovu odgovarajuće dokumentacije.

    Kada korisnik neće nadoknaditi troškove postupka

    Kada korisnik izgubi spor za čije vođenje mu je odobrena besplatna pravna pomoć, nije dužan nadoknaditi troškove pravne pomoći.

    Ko su ovlašteni subjekti za pružanje pravne pomoći

    Besplatnu pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo i Zakona o parničnom postupku FBiH, pružaju:

    • službenici Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći,
    • advokati- članovi advokatskih komora u BiH i
    • službenici udruženja i fondacije registrovane za pružanje besplatne pravne pomoći i drugi subjekti, u skladu sa drugim zakonima

    Obaveze pravnih zastupnika Zavoda

    • Pravni zastupnik poduzima sve radnje i učestvuje u svim fazama postupka do njegovog okončanja.
    • Pravni zastupnik je dužan čuvati kao službenu tajnu sve što je saznao, ili mu je stranka povjerila, izuzev ako je u svojstvu branioca oslobođen ove obaveze na osnovu izričitog, ili prećutnog odobrenja korisnika.
    • Pravni zastupnik Zavoda je dužan informisati korisnika o preduzetim radnjama u postupku i o svim drugim činjenicama relevantnim za tok i ishod konkretnog postupka.

    Podnošenje žalbe na rad pravnih zastupnika

    Korisnik besplatne pravne pomoći ima pravo da, u slučaju nestručnog i nesavjesnog pružanja besplatne pravne pomoći, podnese žalbu direktoru Zavod koji je dužan preduzeti mjere predviđene zakonom radi otklanjanja nepravilnosti i utvrđivanja odgovornosti pravnog zastupnika.

  • Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Šta je regres i ko ima pravo na regres

    Pitanja koja se često postavljaju kao pitanja pravednog društva jesu pitanja regresa: šta je regres i ko ima pravo na regres? Zakon o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, broj: 26/16 i 89/18, 44/22, 39/24) ne sadrži odredbe kojima se reguliše pravo na regres.

    Međutim, Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH (Sl. novine FBiH, broj 48/16) reguliše da se Granskim kolektivnim ugovorima, pored drugih pitanja određenih ovim Kolektivnim ugovorom, mogu se regulisati i “uslovi i visina naknade regresa za godišnji odmor. Sve to pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom.”

    O tome KO JE DUŽAN ISPLAĆIVATI REGRES pisali smo i ranije.

    Sadržaj članka:

    Šta je regres

    Regres je pojam radnog zakonodavstva. Regres je naknada koja se isplaćuje radniku kako bi bio u mogućnosti da pokrije povećane troškove koji nastanu usljed korištenja godišnjeg odmora.

    Iako se često poistovjećuju, regres nije trinaesta plata. U nekim slučajevima se može isplatiti u istom iznosu kao i trinaesta plata.

    Trinaesta plata je jednokratna novčana naknada koju poslodavac isplaćuje radnicima u iznosu jedne mjesečne plate. Obično se isplaćuje u decembru kao božićnica ili kao nagrada za ostvarene poslovne rezultate, ali nije obavezna po zakonu.

    U skladu s tim, iako se regres i trinaesta plata mogu isplatiti u istom iznosu, oni su dvije različite novčane naknade koje se razlikuju po svojoj svrsi i pravnom osnovu.

    Ko ima pravo na regres

    Pored pitanja šta je regres i ko je dužan isplaćivati regres, često se postavlja i pitanje ko ima pravo na regres.

    Isplata regresa vezuje se za korištenje godišnjeg odmora. Svrha regresa je omogućavanje radniku da finansira troškove koji nastaju kao povećani troškovi odmora i putovanja tokom njegovog korištenja. 

    Godišnji odmor potreban je iz više razloga. Odmor posebno podrazumijeva oslobođenost od obaveze izvršavanja radnih zadataka u određenom broju dana. Tako se štiti zdravlje radnika, smanjuje mogućnost povreda i omogućava relaksacija. Sve prethodno navedeno pravo na godišnji odmor čini značajnim zaštitnim mehanizmom za svakog radnika. Odricanje od prava na godišnji odmor nije moguće.

    Sticanjem uslova za korištenje godišnjeg odmora, stiču se uslovi za korištenje regresa. Ukoliko su za to ispunjeni uslovi o kojima ćemo u nastavku pisati.

    Kolektivni ugovor

    Kolektivni ugovor je pismeni sporazum između radnika, koje predstavlja sindikat, i jednog ili više poslodavaca. Kolektivnim ugovorom se reguliraju različita pitanja iz područja radnih odnosa. Kolektivni ugovor ima pravnu snagu, odnosno predstavlja izvor prava. Ovdje možete naći GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

    Granski kolektivni ugovor

    U slučaju da granski kolektivni ugovor ne postoji, pitanje regresa će se regulisati nekim drugim aktom. Ako je to slučaj, o tome radnike treba blagovremeno i nedvojbeno informisati, kako to propisuje Opći kolektivni ugovor:

    “Ukoliko prava iz stava 1. i 2. ovoga člana nisu regulisana granskim kolektivnim ugovorom ista će se regulisati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu za poslodavce koji po osnovu člana 118. Zakona o radu nisu obavezni donositi Pravilnik o radu.” Ranije smo pisali na temu UGOVOR O RADU i njegovim vrstama.

    Porezni tretman regresa

    U trenutku pisanja ovog članka, regres je neoporeziv do određenog iznosa u odnosu na prosječnu neto plaću isplaćenu u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate regresa. Iznos do kojeg je regres neoporeziv i nakon kojeg iznosa je oporeziv trenutno se reguliše Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

    Svakako je pri odlučivanju o isplati regresa za godišnji odmor važno je voditi računa o poreznim obavezama. Međutim, primarni zadatak ovoga članka bio je odgovoriti na pitanje šta je regres i ko ima pravo na regres.

    Pravo na regres u slučaju otkaza ugovora o radu

    Zakon o radu FBiH propisuje da poslodavac može radniku uručiti otkaz ugovora o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

    a. je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili
    organizacijskih razloga, ili

    b. radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.

    Poslodavac može, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika odnosno
    sindikata, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost, ukoliko je kod poslodavca vijeće zaposlenika odnosno sindikat formiran.

    Poslodavac može radniku, bez obaveze poštivanja otkaznog roka, dati otkaz ako je radnik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza. Prijestup mora biti takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

    Budući da se pravo na regres veže za korištenje godišnjeg odmora, kada radnik nije koristio godišnji odmor iz nekih razloga, a koji nisu nastali krivicom poslodavca, radnik ne može ostvariti pravo na isplatu regresa za godišnji odmor. 

    Ako u tužbenom zahtjevu radnik ne zahtijeva vraćanje na rad, a sud utvrdi da je otkaz nezakonit, može poslodavca obavezati da isplati radniku:

    (a) naknadu plaće u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio;

    (b) naknadu štete za pretrpljenu štetu;

    (c) otpremninu na koju radnik ima pravo u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i

    (d) druge naknade na koje radnik ima pravo, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

    Zaključak

    U skladu sa prethodno navedenim, da se zaključiti da, nažalost, svi radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine nemaju regres. To pravo može da zavisi od trenutnih okolnosti poslodavca ili grani privrede u kojoj su zaposleni.

    Važno je i zapamtiti da je pravo na regres za godišnji odmor, kako mu i samo ime kaže, pravo vezano za korištenje godišnjeg odmora. U praksi bi to značilo da ako ste stekli pravo na korištenje godišnjeg odmora i ako je poslodavac izdao rješenje o korištenju godišnjeg odmora, te ste koristili godišnji odmor, imate pravo na regres.

    Ako svojom krivicom niste koristili godišnji odmor, nemate pravo na regres. Ako godišnji odmor niste koristili krivicom poslodavca, onda sud može obavezati poslodavca da isplati naknade na koje radnik ima pravo.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu

    Na internetu, televiziji i ostalim medijima sve je više emisija koje se bave snimanjem i emitovanjem, ne samo specijalnih policijskih akcija, već i svakodnevnih policijskih aktivnosti. Kao posljedica toga, logičnim se nameće pitanje da li mediji i snimanje policijskih aktivnosti narušavaju prava građana na zaštitu ličnih podataka i identiteta u policijskim akcijama? Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu nameće se kao realno i sve aktuelnije pitanje na koje će se morati dati konkretan i zadovoljavajući odgovor.

    U vršenju svojih dužnosti, policijski službenik djeluje na nepristrasan i zakonit način i vođen je javnim interesom da služi i pomaže javnosti, promovirajući razvoj i očuvanje demokratske prakse u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    Policijski službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom i drugim propisima i rukovoditi se općim interesom, te naročito služiti i pomagati javnosti.

    Zakon o policijskim službenicima

    Zakonom o policijskim službenicima propisuju se policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene, radnopravni status policijskog službenika, te ostala bitna pitanja za rad policijskih službenika.

    U Bosni i Hercegovini postoji više zakona koji regulišu policijska ovlaštenja i radnopravni status uključujući njihove dužnosti i prava, zapošljavanje, obrazovanje i usavršavanje, raspoređivanje, činove, procjenu rada i unapređivanje, naknade, radne uslove, disciplinsku odgovornost, odgovornost za štetu te prestanak radnog odnosa policijskih službenika, ali su principi na kojima se zasnivaju isti i za cilj imaju zaštitu ustavom, zakonima i drugim propisima zagarantovana prava građana.

    Radi spriječavanja krivičnih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti, Uprava policije može na javnim mjestima vršiti audio i video snimanje osobe ili grupe osoba, okruženja i svake druge okolnosti ili predmeta. Uređaji za audio i video snimanje na javnim mjestima postavljaju se tako da su javnosti lako uočljivi.

    Obrada ličnih podataka u policijske svrhe podrazumijeva obradu ličnih podataka koju vrši Uprava policije radi spriječavanja i suzbijanja kriminala i održavanja javnog reda, kao i za obavljanje drugih poslova iz nadležnosti Uprave policije.

    U skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2006, 76/2011 i 89/2011 – ispr.) lični podaci podrazumijevaju bilo koju informaciju koja se odnosi na fizičko lice koje je identifikovano ili može da se utvrdi identitet lica. Nosilac podataka je fizičko lice čiji identitet može da se ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, naročito na osnovu jedinstvenog matičnog broja te jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica. Osim toga, Kontrolor podataka ne može da daje lične podatke trećoj strani prije nego što o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri da se daju lični podaci, oni ne mogu da se otkriju trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu.

    Video sadržaji koji se mogu pratiti na televiziji ili na internetu, gdje snimateljske i novinarske ekipe prate i snimaju policijske službenike u izvršavanju redovnih poslova i zadataka, često više nego očigledno otkrivaju identitet lica, odnosno, omogućavaju da se identitet lica ustanovi ili identifikuje, neposredno ili posredno, pomoću jednog ili više faktora karakterističnih za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog lica.

    Štaviše, u pojedinim situacijama, oni koji takve sadržaje serviraju u javni medijski prostor propuštaju i da “zamagle” lica koje je predmet policijskih aktivnosti.

    To ima višestruke posljedice za kontrolisana lica i vodi njihovoj stigmatizaciji. Često se stiče utisak da su aktivnosti “isforsirane” iz potrebe da se određeni sadržaj snimi, ne uzimajući u obzir interes lica, njegovu privatnost i štetu koja mu se insceniranim djelovanjem može proizvesti.

    Podržite Pravni blog, podijelite naše sadržaje i pomozite nam da dopremo do što većeg broja čitaoca, a mi nastavljamo obrađivati ovu temu u narednim člancima, gdje ćemo dati odgovore na pitanja kako tražiti zaštitu svojih ličnih podataka, šta uraditi u slučaju protivpravnog korištenja ličnih podataka i ostala aktuelna pitanja.

    Zaštita privatnosti u svakodnevnom životu mora se shvatiti ozbiljno kao i zaštita života i bilo kojeg drugog prava svakog građanina i građanke bilo koje države.