Kada je ugovor ništav

Ugovor se smatra ništavim kada, zbog zakonskih smetnji, nema pravnog dejstva od samog početka. Ništavost je apsolutna i može je isticati svako zainteresovano lice. Kada je ugovor apsolutno ništav, ne može konvalidirati. Takav ugovor ne može postati valjan ni potvrdom stranaka, ni protekom vremena, ni izvršenjem. Može eventualno nastati novi, valjan ugovor ako stranke ponovo zaključe isti posao, ali to nije konvalidacija, nego novi ugovor. Ako je ugovor relativno ništav (pobojan), tada je konvalidacija moguća.

Sadržaj članka:

Nemoguć, nedopušten ili neodređen predmet ugovora

Predmet ugovora mora biti moguć, dopušten i određen ili odrediv. Ako je već u trenutku zaključenja ugovora jasno da se ono što je ugovoreno ne može ostvariti, ugovor nema pravno dejstvo.

Ako neko zaključi ugovor o prodaji slike koja je prethodno uništena u požaru riječ je o nemogućem predmetu, pa ugovor ne može opstati.

Isto tako, predmet ne smije biti protivan prisilnim propisima, javnom poretku ili moralu. Ugovor o izvršenju krivičnog djela (npr. „ugovor“ o podmićivanju) je ništav zbog nedopuštenosti predmeta.

Ako predmet nije dovoljno određen niti ga je moguće odrediti naknadno, ugovor je ništav jer nema jasno definisan objekat obaveze. Takav je dogovor da će se prodati „nešto iz skladišta“, bez preciziranja količine, vrste ili vrijednosti.

Nedopušten osnov ugovora

Ugovor mora imati dopušten osnov (causu). On mora imati pravno prihvatljiv razlog zbog kojeg se obaveza preuzima. Ako ugovor nema osnov, ili ako je osnov nedopušten jer je protivan zakonu, moralu ili javnom poretku, ugovor je ništav.

U skladu s tim, ne može se zaključiti ugovor o prodaji narkotika, oružja bez dozvole ili falsifikovanih dokumenata, ugovor radi prikrivanja nezakonite radnje, npr. fiktivni ugovor o radu kojim se pokušava opravdati nezakoniti priliv novca i slično.

Nedostatak poslovne sposobnosti ugovarača

Lice koje nema poslovnu sposobnost, ne može zaključiti valjan ugovor osim ako ga ne odobri zakonski zastupnik. U suprotnom, ugovor je ništav.

Ako bi maloljetno lice bez saglasnosti roditelja potpisalo ugovor o kupovini automobila, ugovor je ništav jer ugovarač nije poslovno sposoban.

Isto važi i za pravna lica. Ako osoba koja nema ovlaštenje zaključi ugovor u ime pravnog lica ili ako ugovor prelazi zakonske granice poslovanja tog pravnog lica, ugovor nema pravno dejstvo.

Nedostatak propisane forme

Kada zakon zahtijeva određenu formu (pismenu, ovjeru ili notarsku) radi valjanosti ugovora, nepoštovanje forme vodi ništavosti.

Ugovor o prodaji nekretnine mora biti zaključen u pisanoj formi i ovjeren. Ako stranke usmeno dogovore prodaju i predaju novac, ugovor je ništav.

Ipak, ako su obje strane u potpunosti ispunile obaveze, sud može, radi pravičnosti i svrhe zakonske forme, priznati ugovor kao valjan (tzv. konvalidacija učinaka).

Nemogući ili protivni uslovi i rokovi

Ako je ugovor zaključen uz odložni ili raskidni uslov koji je nemoguć, protivan zakonu ili moralu, ugovor je ništav.

Ako neko navede: “Ugovor o poklonu vrijedi ako Sunce sutra izađe na zapadu.“, ugovor je ništav jer sadrži nemoguć uslov.

Isto tako, ako navedete: „Obaveza prestaje ako se dužnik skine i trči bez odjeće po trgu.“, ugovor je protivan moralu i javnom poretku.

Takvi uslovi narušavaju pravnu sigurnost jer čine izvršenje ugovora neostvarivim ili društveno neprihvatljivim.

Prividan ugovor

Simulirani ugovor je ugovor koji je formalno sklopljen, ali strane namjerno žele prikazati da postoji pravna obaveza, dok u stvarnosti nisu imale namjeru da stvore stvarno pravno dejstvo.

Glavna odlika je namjera obmane ili prikrivanja stvarnog pravnog odnosa.

Osoba A i osoba B sklapaju ugovor o prodaji stana za 100.000 KM. Ugovor je potpisan i javno ovjeren, ali u stvarnosti osobe su se dogovorile da B neće plaćati ništa, jer A želi, npr., prikriti darivanje stana radi poreznih ili drugih razloga. Formalno ugovor postoji i izgleda kao da stvara obaveze, ali stvarna namjera je drugačija: prikrivanje stvarnog pravnog dejstva (poklon, darovanje, ili drugačiji aranžman).

Najčešće postavljana pitanja

Šta znači da je ugovor ništav?
Ugovor je ništav kada zbog zakonskih smetnji nema pravnog dejstva od početka i ne može se naknadno potvrditi.

Koji su razlozi ništavosti ugovora?
Razlozi su nemoguć ili nedopušten predmet, nedopušten osnov, nedostatak poslovne sposobnosti ugovarača, nepoštovanje propisane forme, nemogući ili protivni uslovi i rokov, te prividan ugovor.

Da li ništav ugovor može proizvesti obaveze?
Ne. Ništav ugovor nema pravno dejstvo i strane ne stiču prava niti obaveze iz njega.

Ko se može pozivati na ništavost ugovora?
Svako zainteresovano lice može zahtijevati utvrđenje ništavosti.

Da li ništavnost zastarijeva?
Ne. Ništavost se može istaći u svakom trenutku.

Šta se dešava sa onim što je izvršeno po ništavom ugovoru?
Sve što je izvršeno mora se vratiti, vraćajući stanje u onakvo kakvo je bilo prije sklapanja ugovora.

Kako razlikovati ništavost i pobojnost ugovora?
Ništav ugovor nema pravno dejstvo od početka. Pobojan ugovor je valjan dok ga strana ne pobije u zakonom propisanim rokovima.

Može li sud potvrditi ništav ugovor?
Ne, sud ne može potvrditi ništav ugovor jer on nema pravno dejstvo.

Šta ako ugovor nema propisanu formu, ali su strane izvršile obaveze?
Sud može uzeti u obzir ciljeve zakonske odredbe i priznati ugovor u mjeri u kojoj izvršenje nije suprotno zakonu.

Podržite Pravni blog

Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.