Kako dokazati dosjelost

Kako dokazati dosjelost

Ranije smo pisali o tome šta je dosjelost, gdje možete saznati kako se stiče pravo dosjelošću, ko je zakonit i savjestan posjednik, kada počinje teći vrijeme za dosjelost, da li je moguće sticanje vlasništva nađene stvari dosjelošću, da li je moguća dosjelost na pokretnim stvarima, te koji su uslovi za dosjelost služnosti. Međutim, postavlja se pitanje, kako dokazati dosjelost?

Sadržaj:

Podržite Pravni blog

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, a ovo TWITTER PROFIL.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.

Kako se stiče pravo vlasništva

Postoji više načina sticanja prava vlasništva. Posjed nije isto što i vlasništvo. Posjed podrazumjeva da je određena stvar trenutno kod određene osobe, međutim, posjednik ne mora nužno biti i vlasnik.

Pravo vlasništva, kako to definiše Zakon o stvarnim pravima FBiH, stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

Jedan od načina sticanja prava vlasništva koji se odnosi na ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom je i dosjelost. Dosjelost je regulisana članom 58. Zakona.

Od značaja za sticanje prava vlasništva dosjelošću jeste zakonitost i savjesnost posjeda. Posjed ne smije biti pribavljen silom, prevarom, ili zloupotrebom povjerenja.

Članom 58. stav 1. i 2. Zakona o stvarnim pravima propisano je da samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnog posjedovanja odnosno, protekom dvadeset godina savjesnog posjeda.

Vrijeme za potrebno za dosjelost

Vrijeme posjedovanja nekretnine za sticanje prava vlasništva po osnovu dosjelosti iznosi deset godina za savjesnog i zakonitog posjednika, odnosno dvadeset godina za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik.

U vrijeme posjeda uračunava i vrijeme koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno savjesni posjednici.

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda, odnosno šest godina savjesnog posjeda.

Sporan posjed

Ukoliko je posjed koji je prethodio sticanju prava vlasništva bio nezakonit, nesavjestan, stečen prevarom, zloupotrebom povjerenja ili drugi nezakonit način, stranke će svoja prava tražiti pred nadležnim sudom, u skladu sa propisom koji reguliše postupak, odnosno dokazna sredstva.

Kako dokazati dosjelost

Dokazna sredstva mogu biti uviđaj, isprave, saslušanje svjedoka, vještačenje i saslušanje stranaka. Ukoliko određenoj osobi neko osporava pravo vlasništva po osnovu dosjelosti, a ta osoba odluči da svoja prava dokazuje na sudu, dužna je da dokaže da je bila u posjedu nekretnine u određenom trajanju, te da je bio savjestan, odnosno da je posjed bio zakonit.

Imajući u vidu praksu, to se obično dokazuje saslušanjem svjedoka i saslušanjem stranaka. Budući da se radi o sudskom postupku gdje sud treba da odluči o predmetnoj stvari, te sudu na raspolaganju trebaju biti sve činjenice od značaja, dosjelost može da se utvrđuje i drugim dokaznim sredstvima.

Zakon o stvarnim pravima propisuje da se savjesnost posjeda pretpostavlja, a suprotno treba dokazati protivna strana.