Dosjelost

dosjelost

Dosjelost

Dosjelost, regulisana Zakonom o stvarnim pravima (“Sl. novine FBiH”, br. 66/2013, 100/2013 i 32/2019 – odluka US), označava sticanje prava neprekidnim vršenjem njihovog sadržaja kroz određeno, Zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara faktičku vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Posjednik stiče na originaran način (ne izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika, ne postoji sukcesija) ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme. Pri tome se polazi od toga da stari vlasnik nije izgubio pravo zato što ga nije vršio (pravo vlasništva ne prestaje nevršenjem) nego zato što je novi stjecatelj originarno stekao vlasništvo, a na istoj stvari ne mogu istovremeno postojati dva isključiva vlasništva.

 

Dosjelošću se, prvenstveno, stiče pravo vlasništva, ali i druga stvarna prava.

 

 

Sticanje prava dosjelošću

 

 

Samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja.

 

Samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed savjestan, stiče dosjelošću vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

 

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

 

U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici.

 

Uračunavanje vremena je moguće i ukoliko su posjednici različitog kvaliteta, pri čemu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preračunava u vrijeme potrebno za dosjelost.

 

Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

 

Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja.

 

 

Sticanje vlasništva nađene stvari

 

 

Nađenu stvar nalaznik može steći u vlasništvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed nađene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati čija je stvar.

 

 

Dosjelost na pokretnim stvarima

 

 

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja.

 

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina savjesnog posjeda.

 

 

Pravo služnosti i dosjelost

 

 

Neposredno na osnovu zakona pravo služnosti osnovaće se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti na način kako je propisano posebnim zakonom. Ko stekne pravo služnosti nekretnine na osnovu zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

 

 

Dosjelost služnosti

 

 

Stvarna služnost osniva se na osnovu zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

 

Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

 

 

No Comments

Post A Comment

%d blogeri kao ovaj: