Šta je verbalni delikt? To je pitanje s kojim se često susrećemo, a imajući u vidu posljedice koje sa sobom nosi, vrijedi obratiti pažnju na osnovne elemente ovoga pojma.
Sadržaj:
Šta je verbalni delikt
Verbalni delikt, poznat i kao krivično djelo protiv države ili naroda, predstavljao je neformalni termin za krivično djelo navedeno u članu133. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Na osnovu ovog člana Krivičnog zakona, politički procesi su se vodili protiv osoba koje su javno izražavale neslaganje s postupcima vlasti.
Okrivljeni su obično osuđivani na izuzetno stroge kazne, sve u cilju očuvanja stabilnosti i moći režima.
Kako je glasila odredba kojom je bio regulisan verbalni delikt
Odredba kojom je regulisan verbalni delikt je u cijelosti glasila:
“Ko natpisom, letkom, crtežom, govorom ili na drugi način poziva ili potiče na obaranje vlasti radničke klase i radnih ljudi, na protuustavnu promjenu socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja, na razbijanje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i narodnosti, na svrgavanje organa društvenog samoupravljanja i vlasti ili njihovih izvršnih organa, na otpor prema odlukama nadležnih organa vlasti i samoupravljanja koje su od značaja za zaštitu i razvoj socijalističkih samoupravnih odnosa, sigurnost i odbranu zemlje, ili zlonamjerno i neistinito prikazuje društveno-političke prilike u zemlji, kaznit će se zatvorom od jedne do deset godina.
Ko djelo iz stava 1. ovog člana učini uz pomoć ili pod utjecajem iz inostranstva, kaznit će se zatvorom najmanje od tri godine.
Razlika izmedju verbalnog delikta i klevete
Verbalni delikt i kleveta su dva različita pojma, iako ih je lahko pomiješati, budući da su po svojoj prirodi slični, radi se o izgovorenoj riječi.
Pisali smo opširno o tome šta je kleveta i kako se zaštititi.
Verbalni delikt
Verbalni delikt je širi pojam koji obuhvata sve vrste krivičnih djela koja se odnose na izražavanje neprimjerenih ili štetnih riječi ili izjava prema drugim osobama, događajima ili društvenim institucijama.
Obično verbalni delikt postoji u totalitarnim režimima koji ne dozvoljavaju slobodu govora i posvećeni su suzbijanju formiranja javnog mnijenja mimo službenog narativa.
To može uključivati klevetu, klevetnički govor, vrijeđanje, prijetnje, uvrede ili širenje lažnih informacija s ciljem nanošenja štete drugima.
Verbalni delikt može biti kažnjiv u okviru određenog krivičnog zakonodavstva.
Kleveta
Kleveta, s druge strane, je krivično djelo koje se odnosi na objavljivanje laži koje mogu naštetiti ugledu neke osobe.
Da bi se nešto smatralo klevetom, mora biti netačno i objavljeno u cilju nanijeti štetu ugledu osobe. Primjeri klevete uključuju objavljivanje lažnih optužbi o nečijem ponašanju, poslovnim aktivnostima ili moralnim karakteristikama.
Svako lice koje prouzrokuje štetu ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja neistinite činjenice, identificirajući to pravno odnosno fizičko lice trećem licu, odgovorno je za klevetu.
Za klevetu izenesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni su autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja.
Podržite Pravni blog
Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, TWITTER PROFIL, LINKEDIN, YOUTUBE.
Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.
Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.