Tag: dosjelost

  • Razlika između vlasništva i posjeda

    Razlika između vlasništva i posjeda

    Dva pojma koja se veoma često poistovjećuju su pojmovi vlasništva i posjeda. Ljudi kažu „moj stan“, „moja zemlja“, „moje auto“, ali rijetko razmišljaju o tome koja je razlika između toga da nešto koriste i da su zaista vlasnici. Osim toga što su nesvjesni da postoji razlika između vlasništva i posjeda, ta razlika može biti ključna, posebno u slučajevima sudskih sporova, imovinskih odnosa u porodici ili prilikom prodaje nekretnina.

    Sadržaj članka:

    Šta je posjed?

    Posjed označava faktičko stanje. To je situacija kad neko stvar faktički drži, posjeduje je u tom trenutku i postupa s njom kao da je njegova.

    Posjednik ne mora biti vlasnik te stvari, ali ga zakon ipak štiti u određenim situacijama. Primjer toga je kad neko godinama koristi zemljište koje nije upisano na njegovo ime, ali ga obrađuje, ogradio je, i niko ga ne ometa u tome.

    Zakon prepoznaje razne vrste posjeda. Posjed može biti neposredni, posredni, zakoniti, nezakoniti, savjesni, nesavjesni. Međutim, suština je u tome da se posjed temelji na činjenici držanja stvari, a ne na pravnom osnovu.

    Čovjek može posjedovati tuđu stvar, ali to ne znači da je njen vlasnik. Ipak, taj posjed ima određenu pravnu vrijednost i štiti se od samovoljnog oduzimanja, čak i od strane vlasnika, ukoliko se ne koristi zakonom propisan način.

    Dokazivanje dosjelosti: Kako se stiče vlasništvo posjedom

    Šta je vlasništvo?

    Za razliku od posjeda, vlasništvo je stvarno pravo koje daje vlasniku najšira ovlaštenja prema stvari. Vlasnik može stvar koristiti, njome raspolagati, iznajmljivati je, prodavati, poklanjati ili je ostaviti u naslijeđe.

    Vlasništvo se ne dokazuje činjenicom da stvar držimo, već pravno, u slučaju nekretnina upisom u zemljišne knjige ili valjanom dokumentacijom koja potvrđuje sticanje vlasništva.

    U našem pravnom sistemu, osnovno načelo je da se pravo vlasništva na nekretninama stiče upisom u zemljišne knjige. Dakle, nije dovoljno da neko kaže da je kupio zemljište, ili da je na njemu sagradio kuću. Ako to nije upisano, ta osoba nije vlasnik, iako može biti savjestan i zakonit posjednik.

    Šta je pravo vlasništva i kako se stiče pravo vlasništva

    Praktična razlika između vlasništva i posjeda

    U praksi, posjednik je onaj koji ima fizičku kontrolu nad stvari, a vlasnik je onaj koji ima pravnu kontrolu.

    To što koristimo neku nekretninu ne znači da je ona pravno naša. S druge strane, moguće je biti vlasnik neke stvari, a da je ne posjedujemo. Jednostavan primjer je ako smo stan dali pod zakup.

    Ova razlika dolazi do izražaja u brojnim situacijama. Posebno je bitno u ostavinskim postupcima, kod uknjižbe prava vlasništva, kao i u sporovima zbog smetanja posjeda. Vlasništvo se mora dokazati valjanom dokumentacijom, a posjed činjenicama.

    Kako upisati vlasništvo u zemljišne knjige

    Mogu li posjed i vlasništvo biti u isto vrijeme kod različitih osoba?

    Najčešća je situacija da vlasnici koriste svoju imovinu, faktički je drže i njeni su posjednici.

    Međutim, posjed i vlasništvo ne moraju uvijek biti u rukama iste osobe. Iako je najjednostavnije kada neko koristi stan na kojem je i upisan kao vlasnik, praksa često izgleda drugačije. Ljudi žive u nekretninama koje nisu njihovo formalno vlasništvo, obrađuju tuđu zemlju ili koriste naslijeđenu imovinu prije nego što je provedena ostavina.

    I zakon prepoznaje razliku između faktičke kontrole nad stvari, odnosno posjeda i vlasništva i na način da posjed proizvodi pravne posljedice. Dopušteno je da se dugotrajnim, savjesnim posjedovanjem, pod određenim uslovima, vlasništvo kasnije i stekne. Taj pravni put zove se dosjelost i predstavlja mehanizam koji štiti one koji se prema stvari odnose kao vlasnici, iako to još nisu formalno postali.

    Kako dokazati dosjelost

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Kako dokazati dosjelost

    Kako dokazati dosjelost

    Ranije smo pisali o tome šta je dosjelost, gdje možete saznati kako se stiče pravo dosjelošću, ko je zakonit i savjestan posjednik, kada počinje teći vrijeme za dosjelost, da li je moguće sticanje vlasništva nađene stvari dosjelošću, da li je moguća dosjelost na pokretnim stvarima, te koji su uslovi za dosjelost služnosti. Međutim, postavlja se pitanje, kako dokazati dosjelost?

    Sadržaj članka:

    Kako dokazati dosjelost

    Dokazivanje dosjelosti je postupak koji podrazumijeva izvođenje dokaza kako bi se nedvojbeno utvrdile činjenice od interesa za predmet.

    Dokazna sredstva mogu biti uviđaj, isprave, saslušanje svjedoka, vještačenje i saslušanje stranaka.

    Ukoliko određenoj osobi neko osporava pravo vlasništva po osnovu dosjelosti, a ta osoba odluči da svoja prava dokazuje na sudu, dužna je da dokaže da je bila u posjedu nekretnine u određenom trajanju, te da je bio savjestan, odnosno da je posjed bio zakonit.

    Imajući u vidu praksu, to se obično dokazuje saslušanjem svjedoka i saslušanjem stranaka. Budući da se radi o sudskom postupku gdje sud treba da odluči o predmetnoj stvari, te sudu na raspolaganju trebaju biti sve činjenice od značaja, dosjelost može da se utvrđuje i drugim dokaznim sredstvima.

    Zakon o stvarnim pravima propisuje da se savjesnost posjeda pretpostavlja, a suprotno treba dokazati protivna strana.

    Kako se stiče pravo vlasništva

    Postoji više načina sticanja prava vlasništva. Posjed nije isto što i vlasništvo. Posjed podrazumjeva da je određena stvar trenutno kod određene osobe, međutim, posjednik ne mora nužno biti i vlasnik.

    Pravo vlasništva, kako to definiše Zakon o stvarnim pravima FBiH, stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom.

    https://www.pravniblog.com/stvarno-pravo/pravo-vlasnistva/

    Jedan od načina sticanja prava vlasništva koji se odnosi na ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom je i dosjelost. Dosjelost je regulisana članom 58. Zakona.

    Od značaja za sticanje prava vlasništva dosjelošću jeste zakonitost i savjesnost posjeda. Posjed ne smije biti pribavljen silom, prevarom, ili zloupotrebom povjerenja.

    Članom 58. stav 1. i 2. Zakona o stvarnim pravima propisano je da samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnog posjedovanja odnosno, protekom dvadeset godina savjesnog posjeda.

    Vrijeme za potrebno za dosjelost

    Vrijeme posjedovanja nekretnine za sticanje prava vlasništva po osnovu dosjelosti iznosi deset godina za savjesnog i zakonitog posjednika, odnosno dvadeset godina za posjednika koji je savjestan, a nije zakoniti posjednik.

    U vrijeme posjeda uračunava i vrijeme koje su prethodnici posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno savjesni posjednici.

    Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog i zakonitog posjeda, odnosno šest godina savjesnog posjeda.

    Sporan posjed

    Ukoliko je posjed koji je prethodio sticanju prava vlasništva bio nezakonit, nesavjestan, stečen prevarom, zloupotrebom povjerenja ili drugi nezakonit način, stranke će svoja prava tražiti pred nadležnim sudom, u skladu sa propisom koji reguliše postupak, odnosno dokazna sredstva.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Dosjelost

    Dosjelost

    Dosjelost je regulisana Zakonom o stvarnim pravima (“Sl. novine FBiH”, br. 66/2013, 100/2013 i 32/2019 – odluka US) i označava sticanje prava neprekidnim vršenjem njihovog sadržaja kroz određeno, Zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara faktičku vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Dosjelošću se, prvenstveno, stiče pravo vlasništva, ali i druga stvarna prava.

    Sadržaj:

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

    Sticanje prava dosjelošću

    Posjednik pravo stiče na originaran način. To znači da on ne izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika, kaou u slučaju kupoprodaje, poklona ili iz nekog drugog pravnog posla, ne postoji sukcesija između prjašnjeg vlasnika i onoga koji pravo stiče dosjelošću. Dosjelost omogućava savjesnom posjedniku da stekne pravo vlasništva na onome što je do tada posjedovao kroz Zakonom propisano vrijeme.

    U slučaju spora, naučite kako dokazati dosjelost.

    Imajući u vidu rečeno, prethodni vlasnik nije izgubio pravo zato što ga nije vršio, jer pravo vlasništva ne prestaje nevršenjem, nego zato što je novi stjecatelj originarno stekao vlasništvo, a na istoj stvari ne mogu istovremeno postojati dva isključiva vlasništva. Pravo vlasništva prestaje propašću stvari, priraštajem tuđoj stvari, odricanjem od prava vlasništva, tuđim sticanjem vlasništva po nekom osnovu i slično.

    Zakonit i savjestan posjednik

    Samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja.

    Samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed savjestan, stiče dosjelošću vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

    Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da nema pravo na posjed. Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu.

    Kada počinje teći vrijeme za dosjelost

    Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

    U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici.

    Uračunavanje vremena je moguće i ukoliko su posjednici različitog kvaliteta, pri čemu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preračunava u vrijeme potrebno za dosjelost.

    Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

    Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja.

    Sticanje vlasništva nađene stvari

    Nađenu stvar nalaznik može steći u vlasništvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed nađene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati čija je stvar.

    Dosjelost na pokretnim stvarima

    Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja.

    Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina savjesnog posjeda.

    Pravo služnosti i dosjelost

    Neposredno na osnovu zakona pravo služnosti osnovaće se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti na način kako je propisano posebnim zakonom. Ko stekne pravo služnosti nekretnine na osnovu zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

    Dosjelost služnosti

    Stvarna služnost osniva se na osnovu zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

    Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

    Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.