Dosjelost

Dosjelost je regulisana Zakonom o stvarnim pravima (“Sl. novine FBiH”, br. 66/2013, 100/2013 i 32/2019 – odluka US) i označava sticanje prava neprekidnim vršenjem njihovog sadržaja kroz određeno, Zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara faktičku vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Dosjelošću se, prvenstveno, stiče pravo vlasništva, ali i druga stvarna prava.

Sadržaj:

Podržite Pravni blog

Ukoliko vam se ovaj članak dopadne i smatrate da sadrži korisne informacije, podržite naš rad. Možete da ga podijelite sa prijateljima i pomognete nam da se riječ o Pravnom blogu pročuje. Ovo je naša FACEBOOK STRANICA, a ovo TWITTER PROFIL.

Pravni blog odgovara na vaša i pitanja onih koji ga održavaju i mjesto je gdje autori iznose svoje stavove. Naši pravnici ne daju pravne savjete, niti tvrde da je njihovo tumačenje tačno ili da u međuvremenu nije došlo do izmjene propisa, niti odgovaraju za štetu koja nastane njihovom primjenom.

Zabranjeno je kopiranje članaka sa Pravnog bloga. U slučaju da koristite dio našeg članka potrebno je da na početku napišete da se radi o našem članku, te da se linkuje direktno na članak.

Sticanje prava dosjelošću

Posjednik pravo stiče na originaran način. To znači da on ne izvodi svoje pravo iz prava svog prethodnika, kaou u slučaju kupoprodaje, poklona ili iz nekog drugog pravnog posla, ne postoji sukcesija između prjašnjeg vlasnika i onoga koji pravo stiče dosjelošću. Dosjelost omogućava savjesnom posjedniku da stekne pravo vlasništva na onome što je do tada posjedovao kroz Zakonom propisano vrijeme.

U slučaju spora, naučite kako dokazati dosjelost.

Imajući u vidu rečeno, prethodni vlasnik nije izgubio pravo zato što ga nije vršio, jer pravo vlasništva ne prestaje nevršenjem, nego zato što je novi stjecatelj originarno stekao vlasništvo, a na istoj stvari ne mogu istovremeno postojati dva isključiva vlasništva. Pravo vlasništva prestaje propašću stvari, priraštajem tuđoj stvari, odricanjem od prava vlasništva, tuđim sticanjem vlasništva po nekom osnovu i slično.

Zakonit i savjestan posjednik

Samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja.

Samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed savjestan, stiče dosjelošću vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja.

Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da nema pravo na posjed. Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu.

Kada počinje teći vrijeme za dosjelost

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici.

Uračunavanje vremena je moguće i ukoliko su posjednici različitog kvaliteta, pri čemu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preračunava u vrijeme potrebno za dosjelost.

Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed.

Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja.

Sticanje vlasništva nađene stvari

Nađenu stvar nalaznik može steći u vlasništvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed nađene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati čija je stvar.

Dosjelost na pokretnim stvarima

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja.

Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina savjesnog posjeda.

Pravo služnosti i dosjelost

Neposredno na osnovu zakona pravo služnosti osnovaće se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti na način kako je propisano posebnim zakonom. Ko stekne pravo služnosti nekretnine na osnovu zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

Dosjelost služnosti

Stvarna služnost osniva se na osnovu zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio.

Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *