Tag: izvršna isprava

  • Izjava o prijemu novca i izmirenju duga

    Izjava o prijemu novca i izmirenju duga

    U svakodnevnom poslovanju i privatnim odnosima, često dolazi do situacija kada jedna strana duguje novac drugoj. Kada dođe do izmirenja tog duga, veoma je važno imati pisani dokaz o tome. Upravo zato služi izjava o prijemu novca i izmirenju duga – jednostavan, ali pravno važan dokument koji potvrđuje da je dug u potpunosti isplaćen.

    Sadržaj članka:

    Šta je izjava o prijemu novca i izmirenju duga?

    Kada se novčani dug isplati, priča o tom odnosu se ne završava uvijek samo rukovanjem. U mnogim slučajevima, potrebno je ostaviti pisani trag koji potvrđuje da je dug zaista vraćen i da obje strane više nemaju međusobna potraživanja. Upravo tome služi izjava o prijemu novca i izmirenju duga.

    Radi se o jednostavnom, ali važnom dokumentu koji obično sastavlja dužnik– osoba koja je dugovala novac. U toj izjavi navodi se da je predat određeni iznos novca od dužnika povjeriocu, te da time smatra dug u cijelosti izmirenim.

    Iako je ovaj dokument često vrlo kratak, njegova svrha je višestruka. Osim što formalno potvrđuje isplatu, on štiti i jednu i drugu stranu. Povjerilac se izjašnjava da više nema potraživanja, dok dužnik dobija dokaz da je ispunio svoju obavezu. U slučaju bilo kakve pravne neizvjesnosti, ovaj dokument može biti ključni dokaz u korist dužnika.

    U praksi, ovakva izjava se često sastavlja prilikom vraćanja pozajmica, izmirenja duga po osnovu ugovora, pa čak i u neformalnim odnosima kada su strane željele izbjeći komplikovane procedure. Može se ovjeriti kod notara, ali to nije nužno – dovoljno je da bude vlastoručno potpisana i jasno napisana, s preciznim podacima o iznosu, datumu prijema i činjenici da se dug smatra u potpunosti izmirenim.

    Međutim, ipak savjetujemo da takva izjava bude sačinjena od strane notara, budući da to ima implikacije na izvršni postupak.

    U vremenu kada je sve češće važno imati pisani trag, izjava o prijemu novca i izmirenju duga postaje jednostavan način da se zatvori jedan pravni odnos – jasno, korektno i dokazivo.

    Kada se koristi ovaj dokument?

    U praksi, ovaj dokument se koristi svaki put kada postoji potreba da se potvrdi da je dug u cijelosti isplaćen. Najčešće se javlja nakon vraćene pozajmice ili kada se otplati dug po osnovu ugovora, bilo usmenog ili pismenog. Također, čest je i u prometu nepokretnosti, posebno u trenutku kada kupac isplati puni dogovoreni iznos, a prodavac želi potvrditi da više nema finansijskih potraživanja.

    Koristi se i u situacijama kada je dug regulisan posebnim sporazumom, pa dužnik nakon izvršene uplate želi imati jasan dokaz da je obaveza izmirena.

    Bez obzira na osnov duga, izjava ima istu svrhu – da na jasan i nepobitan način potvrdi da su sve novčane obaveze izvršene, te da između strana više ne postoje finansijska potraživanja.

    U mnogim slučajevima, posebno kada su odnosi bili usmeni ili neformalni, ova izjava ostaje jedini pisani trag da je novac zaista isplaćen. Zbog toga je postala uobičajena praksa, kako u privatnim, tako i u poslovnim odnosima.

    Kako napisati izjavu o prijemu novca?

    Ova vrsta izjave piše se jednostavno, ali mora biti precizna. Važno je da sadrži sve ključne informacije kako bi bila pravno valjana i jasna obema stranama. Na početku se navode osnovni podaci o osobama koje su učesnici u ovom odnosu – onome ko daje izjavu (povjeriocu) i osobi koja je izvršila isplatu (dužniku). Uobičajeno se upisuju ime, prezime, JMBG i adresa.

    Zatim slijedi podatak o iznosu koji je isplaćen. Taj iznos se unosi i brojkama i slovima, kako ne bi bilo nesporazuma ili naknadnih tumačenja. Nakon toga se precizira tačan datum kada je isplata izvršena, jer upravo taj datum može biti važan u slučaju da dođe do bilo kakvog spora ili potrebe za dokazivanjem hronologije događaja.

    Ključni dio izjave jeste ona rečenica kojom povjerilac potvrđuje da je dug u cijelosti izmiren i da po osnovu te obaveze više nema nikakvih potraživanja prema dužniku. Time se jasno stavlja tačka na obavezu koja je postojala.

    Na kraju, izjava mora biti potpisana od strane povjerioca. Bez vlastoručnog potpisa, dokument ne bi imao dokaznu snagu, jer se ne bi mogla potvrditi autentičnost izjave.

    U suštini, forma je jednostavna, ali suština izjave nosi veliku težinu – ona je često jedini dokaz da je određeni dug zaista zatvoren.

    Da li izjava mora biti ovjerena kod notara?

    Ovjera izjave o prijemu novca i izmirenju duga nije zakonski obavezna, što znači da će i obična, vlastoručno potpisana izjava imati pravnu vrijednost. Ipak, u praksi se često preporučuje da se izjava ovjeri kod notara, jer se time značajno povećava njena pravna sigurnost i dokazna snaga.

    Kada se izjava notarski obradi u formi notarski potvrđene (solemnizovane) isprave, ona dobija status izvršne isprave. To ima važnu pravnu posljedicu jer je takav dokument dovoljan kao osnov za izvršenje.

    Drugim riječima, umjesto da se dužnik mora dodatno suditi kako bi dokazao da je dug već platio, notarska isprava omogućava da se stvari rješavaju brzo, formalno i efikasno. U tom smislu, ovjera nije nužna, ali često predstavlja najsigurniji način da se izbjegnu bilo kakve buduće pravne komplikacije.

    Primjer izjave o prijemu novca i izmirenju duga (besplatan download)

    Za vaše potrebe pripremili smo besplatan obrazac izjave koji možete preuzeti, popuniti i koristiti.

    Ovaj dokument vam omogućava da formalno i jasno potvrdite izmirenje duga, štiteći vaše pravne interese. Osigurajte pravnu sigurnost u finansijskim transakcijama i izbjegnite moguće buduće sporove. Kliknite za preuzimanje.

    Ključne napomene i savjeti

    Kada sastavljate izjavu o prijemu novca i izmirenju duga, imajte na umu nekoliko važnih stvari:

    Prvo, izjava treba da se sačini u dva primjerka – jedan za povjerioca, a drugi za dužnika. Ovaj korak je ključan jer oba učesnika u transakciji trebaju imati svoj primjerak kao dokaz o izmirenju duga.

    Ako je iznos koji je isplaćen veći, dodatnu sigurnost možete postići prisustvom svjedoka prilikom potpisivanja izjave. Svjedoci mogu pomoći u slučaju da dođe do bilo kakvih nesuglasica ili sporova, jer će imati potvrdu o tome šta je dogovoreno između stranaka.

    Također, ukoliko postoji prethodni ugovor o dugu, izjava treba da sadrži referencu na taj dokument. Ovaj detalj osigurava da se svi uvjeti iz prethodnog dogovora poštuju i jasno povezuje izjavu s već postojećim pravnim odnosom.

    Zakonska osnova u BiH

    Izjava o prijemu novca i izmirenju duga se oslanja na osnovne odredbe Zakona o obligacionim odnosima, član 295., koji reguliše sljedeće:

    1. Obaveza prestaje kad se ispuni, kao i u drugim, zakonom određenim, slučajevima.
    2. Prestankom glavne obaveze gase se jemstvo, zaloga i druga sporedna prava.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je izvršna isprava

    Šta je izvršna isprava

    Izvršna isprava je veoma bitan i koristan pravni dokument koji omogućava povjeriocima da ostvare svoja potraživanja bez potrebe za vođenjem dodatnog sudskog postupka. Ova isprava predstavlja osnov za pokretanje izvršnog postupka, koji omogućava prinudnu naplatu dugovanja putem sudskog izvršenja. Da bi u potpunosti shvatili šta je izvršna isprava, bitno je zapamtiti da se izvršna isprava koristi kada dužnik ne ispuni svoju obavezu dobrovoljno u predviđenom roku, paricionom roku, omogućavajući sudu da donese rješenje o izvršenju.

    Pisali smo šta je vjerodostojna isprava, ali i o tome šta je javna isprava.

    Sadržaj članka:

    • Vrste izvršnih isprava
    • Kako se izvršna isprava koristi u postupku?
    • Potvrda o izvršnosti
    • Da li izvršna isprava ima rok zastare?
    • Šta ako se dužnik ne slaže sa izvršenjem?
    • Podržite Pravni blog

    Vrste izvršnih isprava

    Izvršne isprave mogu biti različite, ali se u pravilu dijele u nekoliko glavnih kategorija:

    • Sudske odluke, gdje spadaju presude i rješenja koja su postala pravosnažna i izvršna.
    • Notarski akti, odnosno ugovori ili druge isprave sačinjene kod notara, koje sadrže klauzulu izvršnosti.
    • Upravni akti, ili odluke nadležnih organa uprave koje su stekle izvršnu snagu.
    • Sporazumi i ugovori, određeni sporazumi mogu imati status izvršne isprave ako su potpisani pred nadležnim organima i sadrže obavezu izvršenja.

    Kako se izvršna isprava koristi u postupku?

    Da bi neka isprava bila izvršna, mora jasno određivati obavezu – šta tačno dužnik duguje i kome.

    Također, mora sadržavati rok do kojeg je obaveza trebala biti ispunjena.

    Sud ili nadležni organ potvrđuje izvršnost dokumenta, čime on postaje pravni osnov za naplatu. Nakon toga, sud donosi rješenje o izvršenju, a prinudna naplata može se sprovesti pljenidbom imovine, blokadom računa ili prodajom nepokretnosti dužnika.

    Potvrda o izvršnosti

    Kada se podnosi prijedlog za izvršenje sudu koji nije donio prvostepenu odluku, uz prijedlog se mora dostaviti izvršna isprava u originalu ili ovjerenom prijepisu sa potvrdom o izvršnosti. Ovu potvrdu izdaje sud ili drugo nadležno tijelo koje je odlučivalo o potraživanju u prvom stepenu.

    Međutim, izvršne isprave notara ne zahtijevaju posebnu potvrdu o izvršnosti. Njihova izvršnost se utvrđuje prema pravilima definisanim Zakonom o notarima.

    U slučajevima kada je potvrda o izvršnosti neosnovano izdata, izvršenik može podnijeti prijedlog za njeno ukidanje. O tome odlučuje isti sud ili organ vlasti koji je potvrdu izdao. Ovaj zahtjev mora biti podnesen u roku od osam dana od dana kada je izvršeniku dostavljeno rješenje o izvršenju.

    Ako se prijedlog za izvršenje temelji na vjerodostojnoj ispravi, uz prijedlog se prilaže original ili ovjereni prijepis te isprave, kako bi se omogućila dalja pravna procedura.

    Da li izvršna isprava ima rok zastare?

    Izvršna isprava ne vrijedi beskonačno. Rokovi zastare variraju zavisno od vrste isprave:

    Sudske presude zastarijevaju u roku od 10 godina od dana pravosnažnosti.

    Akti u upravnom postupku imaju rok zastare u zavisnosti od predmeta obaveze, odnosno posebnog propisa koji se primjenjuje utom slučaju, ali obično iznosi 3 do 10 godina.

    Ako se izvršni postupak ne pokrene u ovom roku, povjerilac gubi pravo na prinudnu naplatu.

    Šta ako se dužnik ne slaže sa izvršenjem?

    Dužnik ima pravo da uloži prigovor na rješenje o izvršenju, ali samo u određenim slučajevima, kao što su:

    • Ako obaveza već nije bila ispunjena.
    • Ako postoji zastara potraživanja.
    • Ako je došlo do greške u obračunu duga.

    Međutim, sam prigovor ne odlaže izvršenje osim ako sud ne odluči drugačije.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.