Tag: izvršni postupak

  • Kako napisati prijedlog za izvršenje: Vodič kroz izvršni postupak

    Kako napisati prijedlog za izvršenje: Vodič kroz izvršni postupak

    Kada dužnik ne ispuni obavezu ni nakon pravosnažne presude, sljedeći korak je – izvršni postupak.Vodič „Kako napisati prijedlog za izvršenje” pomoći će vam da razumijete kako funkcioniše naplata putem suda, koje informacije mora sadržavati prijedlog za izvršenje i kako izgleda primjer koji možete sami prilagoditi svom konkretnom slučaju. Bez obzira da li ste pravnik, student prava ili građanin koji želi naplatiti dug – ovaj tekst je napisan jednostavno, jasno i s konkretnim uputama.

    Sadržaj članka:

    Šta je izvršni postupak?

    Zašto se pokreće izvršni postupak?

    Šta je paricioni rok?

    Kako napisati prijedlog za izvršenje?

    Besplatan obrazac prijedloga za izvršenje na plati

    Podržite Pravni blog

    Šta je izvršni postupak?

    Izvršni postupak je zakonom propisan postupak koji omogućava povjeriocu (osobi kojoj se duguje novac) da preko suda prinudno naplati svoje potraživanje od dužnika (izvršenika). Drugim riječima, ako neko ne ispuni svoju obavezu ni nakon što presuda postane pravosnažna i izvršna, povjerilac ima pravo da zatraži intervenciju suda.

    U okviru izvršnog postupka, sud može naložiti pljenidba dijela plate izvršenika, blokada računa, pljenidbu pokretne ili nepokretne imovine…

    Ovaj postupak je često posljednja opcija, ali i vrlo efikasna kada su iscrpljene sve druge mogućnosti dobrovoljne naplate. U Bosni i Hercegovini, izvršni postupci se pokreću na osnovu izvršnog naslova – najčešće pravosnažne presude ili sudskog rješenja.

    Šta je izvršna isprava

    Zašto se pokreće izvršni postupak?

    Izvršni postupak se najčešće pokreće onda kada dužnik, i pored izričite sudske presude, jednostavno odbije da plati ono što duguje. Povjerilac je tada u situaciji gdje je iscrpio sve druge načine da naplati svoje potraživanje – bilo da je riječ o zajmu koji nikad nije vraćen, kiriji koja se mjesecima ne plaća, presuđenoj alimentaciji ili neisplaćenoj plati.

    U tom trenutku, pokretanje izvršnog postupka više nije stvar izbora, nego nužan korak kako bi se zaštitila njegova prava. To je zakonski mehanizam koji mu omogućava da, putem suda, zatraži ono što mu pripada – ne kao nova tužba, već kao zahtjev za prinudnu naplatu na osnovu već donesene i pravosnažne odluke.

    Drugim riječima, izvršni postupak se pokreće kad više nema prostora za čekanje.

    Šta je vjerodostojna isprava

    Šta je paricioni rok?

    Paricioni rok je vremenski rok koji sud ostavlja dužniku da dobrovoljno ispuni svoju obavezu – obično 8 dana od prijema rješenja. Tek nakon isteka tog roka, povjerilac može zatražiti izvršenje, odnosno prinudnu naplatu.

    Paricioni rok postoji kako bi se dužniku pružila zadnja prilika da ispuni obavezu bez dodatnih troškova izvršnog postupka.

    Kako napisati prijedlog za izvršenje?

    Pisanje prijedloga za izvršenje ne mora biti komplikovano – ali mora biti precizno. Ovo je formalni dokument koji podnosite sudu i njime zapravo tražite da se prinudno izvrši ono što vam po zakonu pripada.

    U prijedlogu je važno jasno naznačiti ko traži izvršenje i protiv koga – znači, unose se podaci o povjeriocu i dužniku. Zatim slijedi ono ključno: na osnovu kojeg dokumenta (npr. pravosnažne presude) tražite izvršenje, koji je tačan iznos duga i zbog čega to potražujete.

    Jednako bitno je i da navedete kako želite da se izvršenje sprovede. Najčešći oblik jeste pljenidba dijela plate, ali može biti i drugi oblik imovine. Sudu dostavljate i dokaz – kopiju izvršnog naslova – te troškovnik, kojim prikazujete koliki su vaši dodatni troškovi vezani za ovaj postupak.

    Sve te informacije unose se u strukturiran i jasan obrazac, a kako bi ti bilo još lakše, pripremili smo besplatan dokument koji možeš preuzeti i prilagoditi svom slučaju

    Za lakše razumijevanje, pripremili smo besplatan obrazac prijedloga za izvršenje na plati sa svim stavkama i dodatnim pojašnjenjima u Word formatu.

    Besplatan obrazac prijedloga za izvršenje na plati

    Kliknite na link ispod kako biste preuzeli potpuno besplatan dokument koji možete prilagoditi vlastitom slučaju:

    Obrazac Prijedlog za izvršenje sa objašnjenjima (.docx)

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Izjava o priznanju duga: Šta je, kada se koristi i zašto je važna?

    Izjava o priznanju duga: Šta je, kada se koristi i zašto je važna?

    U svakodnevnim poslovnim i privatnim odnosima, dugovanja su česta pojava – bilo da je riječ o neplaćenim fakturama, pozajmicama ili isporučenoj robi i uslugama koje nisu na vrijeme plaćene. Kada dođe do kašnjenja u plaćanju, postavlja se pitanje kako efikasno zaštititi svoja potraživanja, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca na dugotrajne sudske sporove. Jedan od najčešće korištenih i pravno najbezbjednijih alata u takvim situacijama je izjava o priznanju duga. Ovaj dokument predstavlja snažan dokaz u korist povjerioca i može imati ključnu ulogu u naplati potraživanja, posebno ako se dužnik složi da dug prizna i potpiše izjavu. U nastavku pojašnjavamo kako dug može nastati, šta učiniti kada se ne vraća na vrijeme i zašto je izjava o priznanju duga često prvi i najpametniji korak ka naplati.

    Sadržaj članka:

    1. Kako može nastati dug?
    2. Šta ako se dug ne vrati u dogovorenom roku?
    3. Šta je izjava o priznanju duga?
    4. Zašto je izjava o priznanju duga važna?
    5. Izjava o priznanju duga kao izvršna isprava
    6. Da li izjava o priznanju duga mora biti ovjerena?
    7. Kada se preporučuje potpisivanje izjave?
    8. Obrazac Izjava o priznanju duga
    9. Podržite Pravni blog

    Kako može nastati dug?

    Dug najčešće nastaje kao posljedica neizvršenja novčane obaveze iz određenog pravnog posla. U praksi, dug može nastati:

    • nakon isporuke robe koja nije plaćena na vrijeme,
    • kada se usluga izvrši, a račun ostane neplaćen,
    • kroz pozajmice između fizičkih ili pravnih lica,
    • zbog neplaćenih obaveza po osnovu ugovora o zakupu, ugovora o djelu i sličnog.
    • prouzrokovanjem štete i neizvršavanjem obaveze po tom osnovu

    Nije rijetkost da dugovi nastanu usmenim dogovorom, bez pisanog ugovora, što kasnije može otežati naplatu.

    Kako se dokazuje postojanje ugovora koji nije u pismenoj formi

    Šta ako se dug ne vrati u dogovorenom roku?

    Ukoliko dužnik ne izmiri dug u ugovorenom roku, povjerilac ima nekoliko mogućnosti.

    Prije nego što pokrene sudski postupak, može poslati opomenu pred utuženje. Ukoliko to ne da rezultate, može se odlučiti na pokretanje sudskog spora. Još jedan način je pokušaj vansudskog rješavanja spora, putem medijacije.

    Izjava o priznanju duga često se koristi kao način da se izbjegne pokretanje tužbe. Kada dužnik potpiše ovakvu izjavu, on zapravo priznaje da dug postoji, da je dospio i da ga prihvata kao svoju obavezu.

    Time se povjeriocu olakšava dokazivanje duga pred sudom, jer više nije riječ o spornom potraživanju. Sud tada ima čvrst pisani dokaz koji potvrđuje postojanje obaveze, što značajno ubrzava postupak.

    Osim toga, priznanjem se prekida zastarni rok, pa povjerilac dobija dodatnu sigurnost u pokušaju naplate. Ako je izjava ovjerena kod notara, može poslužiti i kao direktna osnova za pokretanje izvršnog postupka, bez suđenja.

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Šta je izjava o priznanju duga?

    Izjava o priznanju duga je pisani dokument kojim dužnik potvrđuje da ima obavezu prema povjeriocu, navodi osnov duga, njegov iznos, rok otplate i eventualne uslove isplate.

    U praksi, izjava obično sadrži:

    • puni naziv i podatke o dužniku i povjeriocu,
    • osnov duga (npr. broj i datum fakture),
    • ukupni iznos duga,
    • rok do kojeg će dug biti plaćen,
    • broj računa na koji će se izvršiti uplata,
    • potpis i pečat (ako je riječ o pravnim licima).

    Zašto je izjava o priznanju duga važna?

    Izjava o priznanju duga ima značajnu pravnu vrijednost jer njome dužnik jasno i pismeno potvrđuje postojanje obaveze.

    Time se otklanja bilo kakva sumnja u osnov i iznos duga – on više nije sporan. Povjerilac u tom slučaju ima čvrst dokaz da potraživanje postoji, a ako je izjava ovjerena kod notara, može poslužiti i kao osnov za direktno pokretanje izvršenja, bez potrebe za tužbom.

    Izjava o priznanju duga kao izvršna isprava

    Uzjava o priznanju duga može se smatrati izvršnom ispravom, ako ispunjava određene zakonske uslove propisane Zakonom o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ili Republike Srpske, u zavisnosti od entiteta).

    Izvršna isprave je i notarska isprava u kojoj je dužnik saglasan da se na osnovu tog akta može neposredno sprovesti izvršenje (tzv. klauzula izvršnosti).

    Šta je izvršna isprava

    Dakle, da bi izjava o priznanju duga bila izvršna isprava, mora:

    Biti sačinjena u formi notarske isprave, te sadržavati izričitu saglasnost dužnika da se izvršenje može sprovesti neposredno na osnovu tog akta – tj. mora imati klauzulu izvršnosti.

    Obična pisana izjava, potpisana od strane dužnika, nije izvršna isprava (ali može biti osnov za parnični postupak – priznanje duga olakšava dokazivanje).

    Ovjera potpisa kod notara nije dovoljna – mora biti notarski obrađena isprava.

    Cijene notarskih usluga

    Da li izjava o priznanju duga mora biti ovjerena?

    U osnovnoj formi, ukoliko ćete je koristiti kao dokaz u sudskom postupku – nije obavezno da izjava bude ovjerena. Međutim, ako želite da se na osnovu nje odmah pokrene izvršni postupak, tada je potrebno da izjava bude:

    • sačinjena u formi notarski obrađene isprave (tzv. izvršna isprava),
    • ili potpisana i ovjerena kod notara kao privatna isprava sa izjavom o izvršnosti.

    Bez notarske ovjere, izjava i dalje ima dokaznu snagu, ali za pokretanje postupka naplate mora se prvo ići na sud.

    Kada se preporučuje potpisivanje izjave?

    Izjava o priznanju duga je korisna u sljedećim situacijama:

    • kada želite da osigurate priznanje duga bez vođenja spora,
    • ako želite da dobijete garanciju da će dug biti plaćen u određenom roku,
    • kao osnov za zaključenje reprograma ili sporazuma o otplati duga na rate,
    • kada želite prekid zastare i očuvanje prava na naplatu.

    Izjava o priznanju duga može biti korisna i za poreske i knjigovodstvene potrebe, jer se njom formalizuje obaveza.

    Ona je jednostavan, ali izuzetno koristan pravni instrument kojim se jasno potvrđuje postojanje i iznos obaveze. Njome se može izbjeći skup i dugotrajan sudski proces, a pravilno sastavljena izjava može poslužiti i kao osnova za pokretanje izvršenja. Ako želite dodatnu pravnu sigurnost – preporuka je da se izjava ovjeri kod notara.

    Obrazac Izjava o priznanju duga

    Za one koji traže gotov obrazac, pripremili smo stranicu s pravnim obrascima na kojoj možete besplatno preuzeti različite dokumente u Word formatu, uključujući i izjavu o priznanju duga. Obrasci su prilagođeni važećim propisima i praktično upotrebljivi – dovoljno ih je samo popuniti i, po potrebi, ovjeriti. Stranicu sa svim dostupnim obrascima možete pogledati ovdje.

    Obrazac Izjava o priznanju duga word dokument

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu

    Šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu

    Dobiti opomenu pred tužbu može biti stresno iskustvo. Međutim, ako postoje okolnosti zbog kojih je potrebno reagovati, važno je ostati pribran i preduzeti odgovarajuće korake kako biste zaštitili svoja prava. Ovaj dokument, koji obično šalje povjerilac ili njegov pravni zastupnik, služi kao posljednje upozorenje prije pokretanja sudskog postupka. U ovom članku ćemo objasniti šta je opomena pred tužbu, šta raditi ako dobijete opomenu pred tužbu i koje su vam pravne mogućnosti.

    Sadržaj članka:

    Šta je opomena pred tužbu?

    Opomena pred tužbu je formalni dokument kojim vas druga strana (najčešće vjerovnik, advokatska kancelarija, javno preduzeće ili druga institucija) obavještava o dugovanju i daje vam posljednju priliku da ga izmirite prije nego što se pokrene sudski postupak.

    Ova opomena nije isto što i tužba. Ona nema automatsku pravnu snagu, ali može biti značajan korak u pravnom procesu, jer pokazuje ozbiljnu namjeru vjerovnika da zaštiti svoja potraživanja putem suda.

    Opomena pred tužbu: Vodič za pravilnu pripremu

    Da li je opomena pred tužbu obavezna?

    Prema zakonima u Bosni i Hercegovini, opomena pred tužbu nije obavezna, ali u nekim situacijama, ona se šalje prije pokretanja sudskog spora.

    Naprimjer, kod dugovanja za komunalne usluge ili potraživanja iz ugovornog odnosa, vjerovnici često šalju opomenu prije nego što podnesu tužbu.

    Čak i kada zakon ne zahtijeva ovakvu opomenu, vjerovnici je često koriste jer žele izbjeći dugotrajne sudske procese i pokušati riješiti spor mirnim putem.

    Šta uraditi kada primite opomenu pred tužbu?

    Pažljivo pročitajte dokument

    Najvažnije je da prvo detaljno pregledate opomenu i provjerite osnovne informacije, uključujući:

    • Ko vam je poslao opomenu?
    • Koliki je iznos duga i na kojem osnovu se potražuje?
    • Da li postoje dodatni troškovi, poput kamata ili troškova advokata?
    • Rok za odgovor ili plaćanje duga.

    Ako uočite bilo kakve nelogičnosti ili nejasnoće, odmah ih zabilježite i temeljito istražite.

    Provjerite osnovanost potraživanja

    Nakon što poduzmete dalje aktivnosti, provjerite da li je dug zaista važeći. Ponekad se dešava da vjerovnici šalju opomene čak i za zastarjele ili sporne dugove.

    Ako smatrate da dug ne postoji ili da je zastario, imate pravo da to osporite. U Bosni i Hercegovini, zastara potraživanja zavisi od vrste duga.

    Zastara, rokovi zastare i pravne posljedice zastare

    Ako je dug zastario, možete podnijeti prigovor vjerovniku i odbiti plaćanje.

    Obratite se vjerovniku ili advokatu

    Ako dug postoji, ali niste sigurni u tačnost iznosa, možete kontaktirati vjerovnika i tražiti dodatna pojašnjenja. Ponekad je moguće dogovoriti odgodu plaćanja, reprogram duga ili čak umanjenje iznosa, naročito ako dug uključuje kamate ili dodatne troškove.

    Ukoliko je dug sporan ili postoji pravna osnova za osporavanje, najbolje je da potražite pravni savjet kod advokata.

    Spisak advokata

    Odlučite da li ćete platiti dug ili osporiti potraživanje

    Na osnovu analize duga, imate nekoliko mogućnosti:

    • Ako dug priznajete, možete ga platiti u cijelosti ili pokušati dogovoriti plaćanje na rate.
    • Ako dug osporavate, možete uputiti pisani odgovor vjerovniku u kojem ćete navesti razloge zbog kojih dug nije osnovan.
    • Ako smatrate da je dug zastario ili nezakonit, možete podnijeti formalni prigovor i tražiti da se dug ne naplati.

    Ukoliko vjerovnik ne prihvati vaše argumente i podnese tužbu, imate pravo da se branite pred sudom.

    Kako odgovoriti na tužbu

    Šta ako ignorišete opomenu pred tužbu?

    Ignorisanje opomene nije dobra strategija.

    Ako ne reagujete i ne preduzmete ništa povodom opomene, vjerovnik će podnijeti tužbu. Ukoliko se ni tada ne uključite aktivno, sud može donijeti presudu na vašu štetu, čak i ako postoje osnovi za osporavanje duga.

    Također, ukoliko ne osporite dug pred sudom, može doći do prinudne naplate putem izvršnog postupka, što znači da bi vam mogli biti blokirani računi ili oduzeta imovina.

    Zato je važno da uvijek reagujete – bilo kroz plaćanje, pregovore s vjerovnikom ili pravnu zaštitu ako smatrate da dug nije opravdan.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je izvršna isprava

    Šta je izvršna isprava

    Izvršna isprava je veoma bitan i koristan pravni dokument koji omogućava povjeriocima da ostvare svoja potraživanja bez potrebe za vođenjem dodatnog sudskog postupka. Ova isprava predstavlja osnov za pokretanje izvršnog postupka, koji omogućava prinudnu naplatu dugovanja putem sudskog izvršenja. Da bi u potpunosti shvatili šta je izvršna isprava, bitno je zapamtiti da se izvršna isprava koristi kada dužnik ne ispuni svoju obavezu dobrovoljno u predviđenom roku, paricionom roku, omogućavajući sudu da donese rješenje o izvršenju.

    Pisali smo šta je vjerodostojna isprava, ali i o tome šta je javna isprava.

    Sadržaj članka:

    • Vrste izvršnih isprava
    • Kako se izvršna isprava koristi u postupku?
    • Potvrda o izvršnosti
    • Da li izvršna isprava ima rok zastare?
    • Šta ako se dužnik ne slaže sa izvršenjem?
    • Podržite Pravni blog

    Vrste izvršnih isprava

    Izvršne isprave mogu biti različite, ali se u pravilu dijele u nekoliko glavnih kategorija:

    • Sudske odluke, gdje spadaju presude i rješenja koja su postala pravosnažna i izvršna.
    • Notarski akti, odnosno ugovori ili druge isprave sačinjene kod notara, koje sadrže klauzulu izvršnosti.
    • Upravni akti, ili odluke nadležnih organa uprave koje su stekle izvršnu snagu.
    • Sporazumi i ugovori, određeni sporazumi mogu imati status izvršne isprave ako su potpisani pred nadležnim organima i sadrže obavezu izvršenja.

    Kako se izvršna isprava koristi u postupku?

    Da bi neka isprava bila izvršna, mora jasno određivati obavezu – šta tačno dužnik duguje i kome.

    Također, mora sadržavati rok do kojeg je obaveza trebala biti ispunjena.

    Sud ili nadležni organ potvrđuje izvršnost dokumenta, čime on postaje pravni osnov za naplatu. Nakon toga, sud donosi rješenje o izvršenju, a prinudna naplata može se sprovesti pljenidbom imovine, blokadom računa ili prodajom nepokretnosti dužnika.

    Potvrda o izvršnosti

    Kada se podnosi prijedlog za izvršenje sudu koji nije donio prvostepenu odluku, uz prijedlog se mora dostaviti izvršna isprava u originalu ili ovjerenom prijepisu sa potvrdom o izvršnosti. Ovu potvrdu izdaje sud ili drugo nadležno tijelo koje je odlučivalo o potraživanju u prvom stepenu.

    Međutim, izvršne isprave notara ne zahtijevaju posebnu potvrdu o izvršnosti. Njihova izvršnost se utvrđuje prema pravilima definisanim Zakonom o notarima.

    Cijene notarskih usluga

    U slučajevima kada je potvrda o izvršnosti neosnovano izdata, izvršenik može podnijeti prijedlog za njeno ukidanje. O tome odlučuje isti sud ili organ vlasti koji je potvrdu izdao. Ovaj zahtjev mora biti podnesen u roku od osam dana od dana kada je izvršeniku dostavljeno rješenje o izvršenju.

    Ako se prijedlog za izvršenje temelji na vjerodostojnoj ispravi, uz prijedlog se prilaže original ili ovjereni prijepis te isprave, kako bi se omogućila dalja pravna procedura.

    Kako se ovjerava kopija

    Da li izvršna isprava ima rok zastare?

    Izvršna isprava ne vrijedi beskonačno. Rokovi zastare variraju zavisno od vrste isprave:

    Sudske presude zastarijevaju u roku od 10 godina od dana pravosnažnosti.

    Akti u upravnom postupku imaju rok zastare u zavisnosti od predmeta obaveze, odnosno posebnog propisa koji se primjenjuje utom slučaju, ali obično iznosi 3 do 10 godina.

    Ako se izvršni postupak ne pokrene u ovom roku, povjerilac gubi pravo na prinudnu naplatu.

    Šta ako se dužnik ne slaže sa izvršenjem?

    Dužnik ima pravo da uloži prigovor na rješenje o izvršenju, ali samo u određenim slučajevima, kao što su:

    • Ako obaveza već nije bila ispunjena.
    • Ako postoji zastara potraživanja.
    • Ako je došlo do greške u obračunu duga.

    Međutim, sam prigovor ne odlaže izvršenje osim ako sud ne odluči drugačije.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.

  • Šta je vjerodostojna isprava

    Šta je vjerodostojna isprava

    Izvršni postupak je postupak koji omogućava provođenje sudskih presuda i drugih pravnih akata koji se odnose na ostvarivanje prava strana u postupku. U suštini, izvršni postupak je način na koji se obezbeđuje da osoba koja je dužna da učini nešto ili plati dug zaista ispuni svoje obaveze prema presudi suda ili odlukama drugih nadležnih organa, inače ne bi imalo smisla ni pokretati postupke. Kao jedan od značajnih pojmova izvršnog postupka javlja se vjerodostojna isprava. Šta je vjerodostojna isprava i koje su njene pravne posljedice?

    Sadržaj članka:

    Definicija vjerodostojne isprave

    Vjerodostojna isprava igra ključnu ulogu u izvršnom postupku, posebno kada vjerovnik želi brzo i efikasno naplatiti svoje potraživanje. Prema Zakonu o izvršnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraživanja može se odrediti i na osnovu vjerodostojne isprave.

    Vjerodostojna isprava je dokument koji sadrži jasno utvrđene obaveze između dvije strane – tražioca izvršenja i izvršenika. Ona je podobna za izvršenje ako sadrži sve ključne elemente: podatke o vjerovniku i dužniku, kao i tačno definisan predmet, vrstu, obim i vrijeme ispunjenja obaveze.

    Prema Zakonu o izvršnom postupku FBiH, vjerodostojne isprave uključuju:

    • Mjenicu i ček s protestom i povratnim računom (ako su potrebni za zasnivanje potraživanja);
    • Račune ili izvode iz poslovnih knjiga koji se odnose na cijenu komunalnih usluga kao što su isporuka vode, toplotne energije i odvoz smeća.
    Zastara za plaćanje režijskih troškova

    Kako vjerodostojna isprava omogućava izvršenje?

    Kako vjerodostojna isprava omogućava izvršenje?

    U praksi, vjerodostojne isprave daju vjerovniku mogućnost da pokrene izvršni postupak bez potrebe za dugotrajnim sudskim procesom dokazivanja duga, što značajno ubrzava naplatu potraživanja.

    Kada vjerovnik podnese prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave, sud prvenstveno provjerava da li dokument ispunjava zakonske uslove – da li su jasno naznačeni tražilac izvršenja, izvršenik, predmet i obim obaveze, te rok njenog ispunjenja.

    Ako je isprava podobna za izvršenje, sud donosi rješenje o izvršenju, omogućavajući vjerovniku da naplati dug putem sredstava prinudnog izvršenja, kao što su pljenidba novčanih sredstava ili zapljena imovine dužnika.

    Na taj način, postupak naplate postaje efikasniji, smanjuju se sudski troškovi, a vjerovnik brže dolazi do svog potraživanja.

    Prednosti vjerodostojnih isprava

    Korištenje vjerodostojnih isprava u izvršnim postupcima donosi brojne prednosti. Prije svega, ubrzava naplatu potraživanja jer vjerovnik ne mora prolaziti kroz dug sudski proces kako bi dokazao postojanje duga.

    Time se smanjuju i troškovi postupka, budući da se izbjegavaju dugotrajne parnice. Osim toga, ovakav način naplate daje veću sigurnost u poslovanju, što je posebno važno za komunalna preduzeća i druge subjekte koji redovno izdaju račune, a uz to imaju i veliki broj korisnika.

    Podržite Pravni blog

    Ako vam je ovaj članak koristan, podržite nas dijeljenjem sa prijateljima. Pratite nas na Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube.

    Pravni blog je informativan i ne pruža pravne savjete. Autori iznose lične stavove i ne garantuju tačnost tumačenja zakona. Više informacija u odricanju odgovornosti.

    Sadržaj je zaštićen. Kopiranje nije dozvoljeno, ali možete koristiti dio teksta uz obavezno navođenje izvora i direktan link na članak.